Translate

29. 07. 2014.

Myanmar: UN expert warns against possible backtracking, calls for more public freedoms




Myanmar: UN expert warns against possible backtracking, calls for more public freedoms

GENEVA (28 July 2014) - Following a ten-day visit* to the country, the Special Rapporteur on the situation of human rights in Myanmar, Ms. Yanghee Lee, urged the authorities to avoid any backtracking that could threaten the achievements of the past few years and called for more public freedoms.
“In three years, Myanmar has come a long way since the establishment of the new Government. This must be recognized and applauded,” said the independent expert. “Yet, there are worrying signs of possible backtracking which if unchecked could undermine Myanmar’s efforts to become a responsible member of the international community that respects and protects human rights.”
The Special Rapporteur highlighted the intimidation, harassment, attacks, arrests and prosecution of journalists for reporting on issues deemed too sensitive or critical of those in power, as well as of civil society for exercising their rights to peaceful assembly and association. She also pointed to the use of the judicial system and the application of legislation to criminalize and impede the activities of civil society and the media.  
“These patterns not only undermine the work of civil society and the media, but also impose a climate of fear and intimidation to the society at large,” the Special Rapporteur noted.  
“The enjoyment of the rights to freedom of expression and freedom of association and peaceful assembly are essential ingredients for Myanmar’s democracy, particularly in the run-up to the 2015 elections,” she stated. “There should be strict and clear safeguards to prevent undue interference in public freedoms.”
While commending the previous amnesties, the Special Rapporteur also called for the review and release of remaining prisoners of conscience as a priority.
Ms. Lee also urged the authorities to urgently address complex land rights issues, particularly land grabbing and confiscations, as well as forced evictions, in accordance with human rights principles and standards.  
The human rights expert also called for the strengthening the rule of law. “This is the foundation for any functioning democracy and underpins the entire process of reform,” she stressed.
Continuing legislative review and reform, particularly of outdated laws that do not reflect current realities and those deemed inconsistent with international human rights standards is central, noted the expert, who also called for the withdrawal of the legislative package on the protection of race and religion.
In Rakhine State, the Special Rapporteur visited several camps for internally displaced people (IDPs) where she saw first-hand the difficult conditions in which people of both communities live. “The situation is deplorable,” she said, while noting that the living conditions were even worse in the Muslim camp of Baw Du Par.
Of particular concern is the health situation in Muslim IDP camps with reports of deaths due to the lack of access to emergency medical assistance and to preventable, chronic or pregnancy-related conditions.  
“I understand the sense of grievance and perceived discrimination by the Rakhine Buddhist community. And I do believe that their concerns should be taken into account when trying to address the underlying causes of the intercommunal violence. We need to call a spade a spade,” said Ms. Lee. She pointed out the systematic discrimination against the Rohingya Muslim community, including restrictions in the freedom of movement, access to land, food, water, education and health care, marriages and birth registration.
“I am also concerned about the prevalence of inaccurate rumours and false information about the conditions of camps, the quality of assistance provided and the perceived intentions and behaviours of members of different communities,” she said. “More must be done to stop misinformation which only serves to heighten tensions and hostility and to increase the sense of discriminatory treatment.”

“Greater efforts must be made, to inform, involve and consult local communities and displaced populations,” added the Special Rapporteur, who also stressed that any initiative to return IDPs should be done with the free, prior and informed consent of those concerned and in consultation with international humanitarian actors.  

The recurring outbreak of inter-communal violence reveals a growing polarization between Muslim and Buddhist communities despite Myanmar’s rich history of religious pluralism and tolerance, insisted Ms. Lee. “I am concerned by the spread of hate speech and incitement to violence, discrimination and hostility in the media and on the Internet, which have fuelled and triggered further violence,” she added.  
A comprehensive series of measures is needed, including legislation against hate speech that is compliant with international human rights standards so as not to excessively limit the freedom of expression. “Those in positions of influence should also clearly speak out against hate speech,” she noted.

The human rights expert also noted the difficult operational environment in which international NGOs and the United Nations continue to operate in Rakhine State, with continuing reports of threats, intimidation and attacks against staff.

She also called for allegations of human rights violations committed by all parties to the conflict in Kachin State including torture and ill-treatment during interrogation, sexual violence, the recruitment of child soldiers, as well as forced labour, to be addressed as a matter of priority. All parties to the conflict must do more to ensure respect for international human rights and humanitarian law, she said.
“It is my wish to be able to contribute to the efforts Myanmar has undertaken in its path towards democratization, national reconciliation and development. As Special Rapporteur, I look forward to working closely with the Government and the people of Myanmar, in a spirit of cooperation and dialogue, towards the promotion and protection of human rights in the country,” said Ms. Lee.
During her mission (17-26 July 2014), the Special Rapporteur met with representatives of Government, political, religious and community groups, civil society, victims of human rights violations and the international community. In addition to Yangon and Nay Pyi Taw, she visited Rakhine State, Kachin State and Mandalay Division.
The Special Rapporteur’s first report will be presented to the 69th session of the UN General Assembly in October.

ENDS

(*) Check the full end-of-mission statement:  http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=14909&LangID=E
Ms. Yanghee Lee (Republic of Korea) was appointed by the United Nations Human Rights Council in June 2014, succeeding Mr. Tomás Ojea Quintana, who completed his six-year term on the mandate in May 2014. As Special Rapporteur, Ms. Lee is independent from any government or organization and serves in her individual capacity. Learn more, go to: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/SP/CountriesMandates/MM/Pages/SRMyanmar.aspx
UN Human Rights, country page – Myanmar: http://www.ohchr.org/EN/countries/AsiaRegion/Pages/MMIndex.aspx
For more information and media requests, please contact:
In Geneva
: Ms. Azwa Petra, Human Rights Officer (+41 22 928 9103 /
apetra@ohchr.org)
In Bangkok
(27-28 July): Ms. Ann Syauta, Human Rights Officer (+66 98 969 7672 /
syauta@un.org)
UN Human Rights, follow us on social media:
Facebook:
https://www.facebook.com/unitednationshumanrights
Twitter: http://twitter.com/UNrightswire
Google+ gplus.to/unitednationshumanrights    
YouTube: http://www.youtube.com/UNOHCHR
Storify:        http://storify.com/UNrightswire
Check the Universal Human Rights Index: http://uhri.ohchr.org/en

Novinarstvo je oteto od novinara, mediji od publike



Novinarstvo je oteto od novinara, mediji od

publike 

Objavljeno : 12.06.2014.

Novinarstvo je oteto od novinara, a mediji su oteti od publike, ocenili su u Tirani učesnici regionalne konferencije o integritetu medija u jugoistočnoj Evropi i poručili da se takva loša slika može promeniti samo ako za to postoji volja unutar same profesije. Učesnici skupa upozorili su na jačanje pritiska na medije, sistem korupcionaških veza, neadekvatne medijske zakone, netransparentnost vlasništva nad medijima, mešanje države u medijsko tržište.



Mediji mogu da povrate integritet samo ako postoji konsenzus oko stava da oni imaju obavezu da služe javnom interesu i da zadovolje komunikacijska prava građana, kazali su 12. juna učesnici konferencije.


"Mediji koji ne služe javnom interesu, korumpirani su, a korumpirani mediji su duboko nedemokratski. Ali, to nije samo problem ovog regiona, već bi se moglo reći da je to postalo globalni problem, pa se moraju tražiti i globalna rešenja", ocenila je koordinatorka Medijske opservatorije za jugoistočnu Evropu Brankica Petković.

Prema njenim rečima, iz dana u dan jačaju pritisak na medije i sistem korupcionaških veza, što blokira i uništava mogućnost da mediji služe javnom interesu, a to veoma škodi demokratiji.

Učesnici skupa su istakli da velike probleme u funkcionisanju medija predstavljaju neadekvatni medijski zakoni, ali i činjenica da se zakoni koji postoje i koji su solidno napisani, zapravo ne primenjuju u praksi.

Veliki problem je i netransparentnost vlasništva nad medijima, kao i direktno i indirektno mešanje države u medijsko tržište, ali i u rad javnih radio-televizijskih servisa koji nisu nezavisni od političkog uticaja.

Učesnici skupa su postavili i pitanje da li su novinari žrtve takvog sistema ili su zapravo i oni saučesnici u uništavanju integriteta medija.

"Biti novinar danas znači biti društveno degradiran na slugu biznismena, profesionalno sveden na držaca mikrofona, a ekonomski sveden na osobu bez prava, sa platom koja je često niža od prosečne", navedeno je u zaključcima studije "Medijski integritet", koju je izradila grupa autora koja se bavi analizom medijske situacije u jugoistočnoj Evropi.

Na dvodnevnoj konferenciji u Tirani učestvuju predstavnici medija, novinarskih udruženja, regulatornih tela, kao i medijski stručnjaci iz jugoistočne Evrope.





Povlačenje države iz medija do jula 2015.



Povlačenje države iz medija do jula 2015.


Objavljeno : 28.07.2014.


Skupština Srbije će 29. jula raspravljati o paketu medijskih zakona - o javnom informisanju, javnim medijskim servisima i elektronskim medijima. Nezavisno udruženje novinara Srbije kritikovalo je vlasti što zakone donose po hitnom postupku, ocenivši da se time onemogućava i kvalitetna skupštinska rasprava. Zakonima je predviđeno da se, sa izuzetkom javnih medijskih servisa RTS i RTV, svi mediji u državnom vlasništvu privatizuju do sredine 2015. godine, da država medijske sadržaje od javnog interesa finansira kroz projekte, kao i da se omogući uvid u iznose koje je država odobrila pojedinačnim medijima. Za finansiranje RTS i RTV predviđeno je uvođenje takse u iznosu do 500 dinara mesečno koju će plaćati svi građani, a predviđena je i promena regulatornog tela za elektronske medije, odnosno osnivanje novog tela umesto RRA.

Skupštinski odbor za kulturu i informisanje prihvatio je 28. jula u načelu ta tri zakona na sednici kojoj je prisustvovao ministar kulture Ivan Tasovac. Vlada je predloge zakona, nakon konsultacija sa Briselom, usvojila na sednici 27. jula.
Zakonima je, posle dugog odlaganja, predviđeno da se država povuče iz vlasništva u medijima i da se uspostavi transparentan sistem finansiranja medija državnim novcem, kao i da se omogući uvid javnosti u vlasništvo nad medijima.
Prema podacima koje je izneo državni sekretar za medije Saša Mirković, do jula 2015. godine trebalo bi da bude privatizovan 81 medij, odnosno 6 do 7% od registrovanih medija.
Kako je predviđeno Zakonom o javnom informisanju, odnosno krovnim medijskim zakonom, ukoliko inicijativa za privatizaciju nije već podneta, to mora da se učini najkasnije 30 dana od stupanja na snagu tog zakona, dok je rok za odluku o metodu privatizacije 90 dana od pokretanja inicijative.
Rok za prodaju je 1. jul 2015, pri čemu bi kupac trebalo da garantuje očuvanje medijske delatnosti najmanje pet godina. Ako prodaja ne uspe, akcije će biti ponuđene zaposlenima. U slučaju da oni tu ponudu odbiju, medij se gasi.
Predviđeno je da su jedini mediji koji mogu da ostanu u državnom vlasništvu javni medijski servisi, RTS i RTV, koji će se finansirati iz takse. Njena visina će biti utvrđena do kraja juna 2015. godine, a ne sme biti viša od 500 dinara. Kako je predviđeno Zakonom o javnim servisima, od takse naplaćene u Vojvodini 70% će ići RTV-u a 30% RTS-u.
Projektno finansiranje, zvaničnici da trpe kritike 
Veliki uticaj na medijsko tržište trebalo bi da ima i uspostavljanje transparentnog trošenja državnog novca u medijima, s obzirom na to da se on sada troši bez jasnih pravila i kontrole, što otvara mogućnost za pritiske i uticaj pogotovo s obzirom da državni novac čini veliki deo sredstava kojima raspolažu mediji.
Predlogom Zakona o javnom informisanju predviđeno je da se državni novac za medije raspodeljuje na osnovu projekata koji će omogućiti sadržaje od javnog interesa. Zakonom je predviđeno i da država odnosno lokalna samouprava sufinansiraju informisanje na manjinskim jezicima.
Pored toga, predviđeno je da u registar medija budu uneti i podaci o novcu koji je medij dobio od države, državnih institucija, lokalnih samouprava, organizacija kojima je povereno vršenje javnih ovlašćenja i svih organizacija koje je osnovala ili finansira država ili lokalna samouprava.
Registar bi trebalo da garantuje i jasan uvid u vlasništvo nad medijima, budući da je predviđeno da se prikažu podaci o svima koji direktno ili indirektno imaju više od 5% udela u mediju, kao i o tome u kojim još glasilima te osobe ili organizacije imaju udeo.
Pravilima o zaštiti konkurencije u medijima predviđeno je da se ne sme objedinjavati vlasništvo nad štapanim medijima čiji ukupni udeo bi prelazio 50% u tiražu u Srbiji, odnosno u elektronskim medijima čiji udeo i premašio 35% ukupne gledanosti odnosno slušanosti u zoni pokrivanja.
Zakon o informisanju garantuje slobodu informisanja, odnosno zabranu cenzure. On sadrži i načela prava javnosti da bude obaveštena o pitanjima od interesa za javnost, prava na dostupnosti podataka o medijima, o zaštiti medijskog pluralizma, a predviđeno je i da nosioci javnih funkcija moraju da budu spremni na kritike svog rada, bez obzira da li se zbog tih kritika osećaju lično povređenim.
"Kako bi se osigurala nesmetana komunikacija između građana i političara, i to u cilju javne kontrole njihovog rada, predviđene su odredbe o tome da su te ličnosti dužne da trpe iznošenje kritičkih mišljenja", navodi se u obrazloženju zakona.
Predviđeno je i da novinar ima pravo da zaštiti svoj izvor, osim podataka koji se odnose na krivično delo za koje je zaprećena kazna od najmanje pet godina zatvora.
Definisan je i javni interes u informisanju, koji podrazumeva objektivno i nepristrasno informisanje, informisanje na srpskom jeziku i na jezicima manjina, informisanje inostrane javnosti na stranom jeziku ukoliko je to od interesa za Srbiju, informisanje osoba sa invaliditetom i manjina, kao i produkcija sadržaja kojima se podstiču razvoj iobrazovanje.
Reforma RRA 

Kada je reč o predlogu Zakona o elektronskim medijima, najveća izmena je transformacija Republičke radiodifuzne agencije (RRA) u Regulatorno telo za elektronske medije. Novoregulatorno telo će propisivati pravila, kontrolisati rad i izricati kazne pružiocima medijskih usluga, a o svom radu podnosiće godišnje izveštaje Skupštini Srbije.
Dozvolu za emitovanje programa će Regulatorno telo izdavati na osam godina, ali će imati pravo da je oduzme ako utvrdi neregularnosti. Dozvola se moža oduzeti privremeno na rok od 30 dana, a posle toga i trajno.
Oduzimanje dozvole predivđeno je i ako se ustanovi da neki medij ima monopol, odnosni krši načelo medijskog pluralizma.
Predlogom zakona, predviđa se da pružaoci medijskih usluga mogu da budu javni servisi, komercijalni pružaoci usluga i civilni sektor. Predviđeno je i da vlasnici neće moći da budu političke partije, kao ni pravna lica za koja nije moguće utvrditi vlasničku strukturu osnivačkog kapitala.
Regulator je ovlašćen i da predloži Vladi Srbije i novu medijsku strategiju za elektronske medije.
Kako je navedeno u obrazloženju zakona, osnovni razlozi za njegovo donošenje jeste ubrzan tehnološki razvoj u oblasti elektronskih medija i usklađivanje s procedurama i standardima Evropske unije.
"Nova tehnička dostignuća podrazumevaju i da sve članice EU moraju do 2015. godine da pređu sa analognog na digitalno emitovanje programa, da se u digitalnom prostoru, pružaoci programskih sadržaja posmatraju kao pružaoci audio-vizuelnih medijskih usluga, a ne kao emiteri, sve to zahteva izmenu i dopunu pravnih akata kojima se reguliše ova oblast", navodi se u obrazloženju.
Više od 40 hitnih zakona 
U javnosti su do sada zakoni kritikovani pre svega zbog toga što se usvajaju po hitnom postupku, što je slučaj sa već oko 45 zakona i zakonskih izmena koje je donela ova vlada, a od kojih su neki, poput medijskih zakona i zakona o radu i stečaju, od šireg interesa za stanovništvo
Državni sekretar Saša Mirković rekao je povodim tih kritika da su je kada je reč o medijima podrobno analizirana situacija godinama unazad i da su predloženi medijski zakoni rezultat Medijske strategije usvojene septembra 2011. godine
"Bilo je nekoliko javnih rasprava, za svaki od ovih zakona je održana javna rasprava, sve što je rađeno, rađeno je u transparentnoj proceduri, postojale su radne grupe, čak je Minstarstvo kulture i informisanja bilo pohvaljeno od Transparentnosti Srbije za proces sprovođenja javne rasprave o zakonu o elektronskom medijima koji će biti preduslov za proces digitalizacije koji treba da se sprovede do 17. juna 2015. godine", rekao je Mirković.
On je poručio i da je sve usaglašeno sa Evropskom komisijom.
NUNS smatra da nema razloga za hitan postupak i da se na ovaj način ne ostavlja dovoljno vremena da se poslanici i zainteresovana javnost upoznaju sa rešenjima iz predloga Zakona o javnom informisanju, Zakona o elektronskim medijima i Zakona o javnim servisima.
"Na ovaj način se bitno smanjuje mogućnost da se u parlamentu, podnošenjem amandmana, poboljšaju ponuđena rešenja", navodi se u saopštenju.

Izvor: S.V. i Beta
Foto: Beta

Vilijamson: Bilo je oko deset slučajeva trgovine organima





Vilijamson: Bilo je oko deset slučajeva trgovine
                                   

organima 



Objavljeno : 29.07.2014.


Glavni tužilac Euleksa za istragu navoda o trgovini organima ubijenih srpskih i drugih zarobljenika na Kosovu i u Albaniji 1999. Džon Klint Vilijamson izjavio je da veruje da ima potvrde za "desetak" slučajeva trgovine organima od strane pripadnika Oslobodilačke vojske Kosove (OVK). Vilijamson je kazao i da veruje da će moći da podigne optužnicu protiv nekih lidera OVK zbog učešća u etničkom progonu Srba. Glavni tužilac Euleksa, čiji mandat traje do 23. avgusta, potvrdio je da će specijalni sud za istragu zločina OVK početi da radi početkom 2015. Tužilac za ratne zločine Srbije rekao je da je Vilijamsonov izveštaj satisfakcija za žrtve i doprinos međunarodnoj pravdi dok su u Udruženju porodica stradalih na Kosovu i Metohiji nezadovoljni izveštajem. Vlada Kosova istakla je da izveštaj predstavlja korak ka utvrđivanju pojedinačne odgovornosti.


Podnoseći izveštaj 29. jula u Briselu, Vilijamson je dodao da veruje da broj ubijenih zbog trgovine organima može biti i nešto veći jer se istraga nastavlja, ali da žrtve tog zločina nisu stotine lica.

Vilijamson je naglasio da će Specijalni istražni tim Euleksa, na čijem je on čelu, "biti u stanju da podigne optužnicu protiv visoko pozicioniranih predstavnika bivše OVK" za "zločine protiv čovečnosti i verovatno za ratne zločine" jer su namerno ubijali, otimali i progonili Srbe, Rome, pripadnike drugih manjina na Kosovu, kao i Albance političke protivnike rukovodstva OVK.

On je naglasio da je svakako moguće da neki rukovodioci budu uključeni u optužnice za zločine ubijanja zarobljenika i vađenja organa, ali je želeo da podvuče da nikako nema informacija da su svi Srbi koji su ubijani ili nestali bili žrtve vađenja i trgovine organima.

Glavni tužilac je upotrebio izraz "šačica" lica koji su ubijani i čiji su organi vađeni radi ilegalne trgovine.


"Kad kažem šačica, mislim na manje od deset. Razgovarao sam sa Dikom Martijem i informacije koje imamo u skladu su sa onim što je on prikupio (kao dokaze)", rekao je Vilijamson na predstavljanju izveštaja o navodima o trgovini organima na Kosovu 1998. i 1999. godine.

Podnoseći izveštaj, on je rekao da nema dokaza da je bilo na stotine žrtava trgovine ljudskim organima, ali da je zločin veliki čak i ako ih je bilo nekoliko, a on veruje da ih je bilo nekoliko, i to "manje od deset", prema dosadašnjim saznanjima.

"Nemamo čvrste i valjane dokaze da su ljudi ubijani da bi im bili vađeni organi. Nemamo dokaze da je bilo više stotina žrtava, to nije u skladu s dokazimo koje smo našli", rekao je Vilijamson i dodao da će specijalni tim nastaviti da radi na prikupljanu dokaza.

On je rekao i da su "neki delovi" OVK 1998. i 1999. godine vodili kampanju mržnje protiv svojih političkih protivnika i da je u toj kampanji bilo ubijanja, pritvaranja i nestalih ljudi.

"To nisu činili pojedinci nasumično, već su bili rukovođeni i ohrabrivani od ljudi iz najvišeg rukovodstva OVK", rekao je Vilijamson.

"Ne postoje naznake da je ova praksa bila rasprostranjenija, kao što nema ni indicija da je većina nestalih ili ubijenih pripadnika etničkih manjina bila žrtva toga", rekao je on.

"Ali i u slučaju da je jedno lice bilo izloženo takvoj užasavajućoj praksi, a mi verujemo da jedan manji broj lica jeste, to predstavlja užasnu tragediju i činjenica da se to desilo u manjem broju slučajeva ne umanjuje divljaštvo takvog zlodela", rekao je on.

Vilijamson je dodao da ničemu ne služi uvećavanje broja takvih slučajeva i stvaranje nepotrebnog bola i strepnje porodicama koje još ne znaju sudbinu svojih voljenih.

On je potvrdio da će specijalni sud za istragu zločina OVK početi da radi početkom iduće godine i naglasio da "žali što taj sud još nije formiran".

Dodao je da će njegov mandat kao glavnog tužioca prestati 23. avgusta.

Vilijamson je rekao da će do tada Evropska unija, SAD, Kanada, Norveška, Švajcarska i Turskapredložiti kandidate za novog glavnog tužioca specijalnog tima i suda.

Vukčević: Nesumnjivo da su zločini činjeni

Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević izjavio je da je izveštaj glavnog tužioca Euleksa za istragu navoda o trgovini organima na Kosovu i u Albaniji 1999. godine Klinta Vilijamsona satisfakcija za žrtve i veliki doprinos međunarodnoj pravdi.

"Nesumnjivo proizilazi da su ratni zločini izvršeni, a da li je došlo i do trgovine organima, videcehemo", rekao je Vukčević agenciji Beta povodom izveštaja koji je Vilijamson predstavio posle trogodišnje istrage u vezi s trgovinom ljudskim organima.

Kako je naveo, Vilijamson je vrlo jasno rekao da nisu podignute optužnice jer još nije formiran međunarodni sud.

"Niko za sada, naročito oni koji nemaju uvida u te dokaze, ne može da kaže da li ima dokaza zaovo ili ono", istakao je Vukčević, dodajući da će tačka na slučaj "Žuta kuće" dobiti epilog podizanjem optužnice i presudom.

Po njegovoj oceni, Vilijamsonov tim "stavio je krunu" na dugogodišnji posao koji je započelo srpsko Tužilaštvo za ratne zločine na osnovu navoda iz knjige bivše glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte.

"To je bila inicijalna kapisla da počnemo sa istraživanjima. Mi smo istraživali sudbinu 300 do 500 nestalih lica nealbanske nacionalnosti, i onda smo radeći po tom slučaju došli do određenih podataka da je došlo do trgovine organima", kazao je Vukčević.

On je rekao da od specijalnog suda za zločine OVK, čije se formiranje očekuje naredne godine, očekuje da bude "na visini" tužioca Vilijamsona, koji je tokom istrage, po oceni Vukčevića, pokazao nepristrasnost i objektivnost.

Udruženje porodica stradalih nezadovoljno izveštajem

Udruženje porodica stradalih na Kosovu i Metohiji izrazilo je nezadovoljstvo izveštajem koji je predstavio glavni istrazitelj trgovine ljudskim organima 1999. i ukazalo da je očekivalo optužnice protiv predstavnika vlasti Kosova zbog komandne odgovornosti.

"Nismo zadovoljni onim što je Klint Vilijamson izneo o trogodišnjem radu Specijalnog tima. Najmanje što smo očekivali jeste jasno potvrda da je bilo trgovine organima prisilno nestalih Srba, ne šačice kako je Vilijamson izjavio, već velikog broja Srba, a to je preko 300", rekla je agenciji Beta sekretar Udruženja Milena Parlić.

Po njenim rečima, na listi nestalih je 530 kosovskih Srba ciji se posmrtni ostaci ne nalaze ni na Kosovu, ni u Albaniji.

Parlić je rekla da pravda za počinjene zločine nad Srbima na Kosovu neće biti zadovoljena ukoliko ne budu osuđeni čelnici kosovske vlade i ukoliko protiv njih ne bude podignuta optužnicana osnovu komandne odgovornosti.

"Ništa nam ne znači da neko prizna da su se zločini desili - to svi znamo. Želimo da se podignu optuznice protiv sadašnjih predstavnika vlasti koji su učestvovali ili naređivali da se zločini dese i da se odgovora po komandoj odgovornosti", kazala je Parlić.

Izveštaj korak ka utvrđivanju pojedinačne odgovornosti

Vlada Kosova saopštila je da je izveštaj Klinta Vilijamsona značajan korak ka utvrđivanju eventualne pojedinačne odgovornosti za zločine, te će to sprečiti dalje neosnovane optužbe.

U saopštenju Vlada Kosova je istakla da je sarađivala s posebnom radnom grupom Evropske unije u nezavisnoj istrazi navodnih ratnih zločina pomenutih u izveštaju Dika Martija iz januara 2011. godine.

"To je potvrđeno i usvajanjem odluke o formiranju posebnog veća u okviru pravnog sistema Kosova koji će razmotriti ova pitanja. To je najbolji dokaz da je Kosovo pravna država i da će nastaviti da preduzima sve potrebne korake u punoj saradnji sa međunarodnim partnerima", piše u izjavi Vlade Kosova.

"Vlada Kosova ostaje opredeljena za proces dijaloga i za normalizaciju odnosa sa Srbijom, za nastavak procesa evropskih integracija i ulaska u NATO", zaključuje se u saopštenju.

EU i Balkan sarađuju protiv krijumčarenja ljudi




EU i Balkan sarađuju protiv krijumčarenja ljudi


29/07/2014

Nemačka i Francuska dogovorile su se da uspostave zajedničke ekspertske radne grupe sa Albanijom i Srbijom.
Linda Karadaku za Southeast European Times iz Tirane -- 29.7.2014.

photo
Evropska unija i balkanske zemlje preduzimaju dodatne mere da bi sprečile krijumčarenje ljudi. [AFP]
EU angažuje balkanske zemlje na usporavanju talasa krijumčarenja ljudi sa Bliskog istoka, iz Afrike i Azije, pružanjem dodatne pomoći za izbeglice koje legalno uđu u države Unije.
EU kaže da je spremna da izdvoji do 6.000 evra za svaku izbeglicu primljenu u zemlje članice, kaže Mišel Serkone, portparol Evropske komisije za unutrašnje poslove.
Serkone je rekao da je Evropska komisija predložila da zemlje članice relociraju deo izbeglica iz izbegličkih kampova u treće zemlje, preko projekata UN.
Oko 4.500 osoba relocirano je u 11 zemalja članica EU 2012. godine.
„Postoji 17 zemalja koje bi mogle da učine mnogo više i njihovi koraci mogli bi da predstavljaju pomak kada se radi o životu i smrti mnogih osoba. Ako se sve zemlje članice pridruže njihovim nastojanjima u programima relokacije ... moći ćemo da relociramo još desetine hiljada osoba“, rekao je Serkone.
Albanska policija je ove godine presrela oko 800 imigranata koji su bili na putu za zemlje na zapadu EU, nakon što su prethodno stigli do Grčke.
Policija u Valoni saopštila je da je uhapsila albanskog državljanina nakon što je prokrijumčario ljude iz Sirije, Eritreje i Senegala u 17 slučajeva.
Policija kaže da krijumčari naplaćuju 2.000 evra za put koji obično podrazumeva prebacivanje imigranata rutom preko Grčke za Srbiju ili preko Grčke za Albaniju i Crnu Goru.
Krijumčarenje je postalo jedna od najprofitabilnijh aktivnosti na Mediteranu, posebno nakon što je policija efektivno suzbila šverc droge, kaže Ilir Kulja, bivši savetnik predsednika Albanije.
„Putevi krijumčarenja nisu novi. Koišćeni su devedesetih za prebacivanje kineskih, kurdskih, kao i lokalnih imigranata brodovima za Italiju“, rekao je Kulja za SETimes.
Nemačka i Francuska su se složile da sa Albanijom i Srbijom uspostave zajedničke ekspertske radne grupe protiv organizovanog kriminala, uključujući krijumčarenje ljudi. Nemački i francuski ministri unutrašnjih poslvoa Thomas De Mezijer i Bernar Kaznev posetili su Albaniju i Srbiju ranije ovog meseca kako bi definisali opcije za saradnju.
„Rešeni smo da se zajedno borimo ... protiv mreža krijumčarenja ljudi“, rekao je Kaznev.
Dogovorili su se da prvo unaprede kapacitete Nacionalnog biroa za istrage za hvatanje u koštac sa krijumčarenjem, rekao je albanski ministar unutrašnjih poslova Saimir Tahiri.
Tahiri kaže da će grupa eksperata iz agencija ove tri zemlje za sprovođenje zakona razmotriti konkretne oblasti saradnje.
U Srbiji su Francuska i Nemačka saopštile da će usvojiti zakone kojima će Srbija doći na listu bezbednih zemalja porekla, čime se sprečava priliv tražilaca azila.
EU kaže da operativne baze kriminalnih mreža moraju da budu uništene, za šta je neophodna saradnja sa zemljama porekla i tranzita imigranata.
„Ovaj dijalog koji smo protumačili u smislu sporazuma o partnerstvu za mobilnost ... i uz sporazum sa Turskom o readmisiji, takođe ima prednost zato što olakšava razvoj legalnih kanala imigracije, čime se smanjuje pritisak neregularnog kretanja“, rekao je Serkone za SETimes.
EU je takođe odobrila strategiju pomorske bezbednosti EU kako bi osigurala svoje pomorske bezbednosne interese od rizika i pretnji koje uključuju prekogranični kriminal i organizovani kriminal.

Slični tekstovi

Stroži propisi EU biće vrlo korisni, ali i Srbija naporno radi, rekao je Nenad Banović, predsednik Komisije za praćenje bezviznog režima.
„Veliki napor u smanjenje broja lažnih azilanata uložila je i granična policija, koja rigoroznije pregleda putnike i od njih, pored putnih isprava, traži [da vidi] povratnu kartu, vaučer agencije ili određenu količinu novca“, rekao je Banović za SETimes.
Dopisnica Bojana Milovanović iz Beograda doprinela je ovom izveštaju.
Šta balkanske zemlje mogu da učine da bi zaustavile krijumčarenje ljudi? Iznesite svoje mišljenje u prostoru za komentare.