Translate

08. 01. 2015.

Litvanija ušla u zonu evra



                   Litvanija ušla u zonu evra                                             
Objavljeno : 01.01.2015
            
Litvanija je 1. januara prešla na evro čime je ta zemlja koja beleži brz privredni rast i nije mnogo zadužena postala 19. članica zone evra. Litvanija, članica EU od 2004. godine, poslednja je baltička zemlja koja je nacionalnu valutu zamenila evropskom, a od uvođenja evra očekuje da će doprineti njenom ekonomskom razvoju. Nešto više od polovine građana podržava uvođenje evra, koje za njih predstavlja i dodatno jačanje veza sa Zapadom u trenutku kada su odnosi sa Rusijom napeti. Građani, međutim, strahuju da će zbog evra skočiti cene, ali vlasti navode da će to povećanje biti vrlo malo.

Do sredine januara u opticaju će biti i evro i litvanski litas a nakon toga samo evropski novčići i banknote.

Premijer Litvanije Algirdas Butkevicius veruje da će uvođenje evra doprineti ekonomskom razvoju zemlje i blagostanju građana.

Litvanija, članica EU od 2004. godine, poslednja je baltička zemlja koja je nacionalnu valutu zamenila evropskom - Estonija je to uradila 2011. a Letonija 2014. godine.

Litvanija je planirala da pristupi zoni evra 2007. ali tada nije ispunjavala kriterijume koji su se odnosili na stopu inflacije, a zatim ju je pogodila ekonomska kriza i bruto-domaći proizvod joj je pao za 15%.

Nakon bolnih mera štednje litvanska privreda se oporavila i u proteklih nekoliko godina beleži rast u proseku od 3%. Međutim, kresanja budžeta i smanjenje socijalnih davanja pokrenuli su talas migracije u bogate zemlje, uključujući Veliku Britaniju.

U EU je u julu 2014. odlučeno da se litvanska valuta menja po kursu od 3,4528 litasa za evro, što je kurs fiksiran u Mehanizamu deviznog kursa (ERM) EU, tzv. čekaonici u kojoj zemlje provedu dve godine pre prelaska na evro sa ciljem da se potvrdi stabilnost deviznog kursa.

Umesto litasa, za tromilionsku populaciji Litvanije spremno je 370 miliona novčića evra sa nacionalnim simbolom - vitezom Vitisom (Vytis) na konju, i 132 miliona banknota evra.

Litvanski građani imali su vremena da se bolje upoznaju s evrom i od početka decembra mogli su da kupe "početnu garnituru" evra u vrednosti 11,59 evra koja sadrži sve novčiće.

Prodavci na malo mogli su da biraju između "garniture" sa novčićima ukupne vrednosti 111 evra ili one od 200 evra.

Litvanci su se, takođe, oprostili od litasa tako što su napravili piramidu od milion novčića te vlaute, što je zabeleženo i u Ginisovoj knjizi rekorda.

Litvanci o evru

Tek nešto više od polovine (53%) Litvanaca obuhvaćenih istraživanjem Banke Litvanije iz sredine novembra misli pozitivno o usvajanju evra dok je 39% skpetično po tom pitanju.

Oni koji imaju pozitivan stav o prelasku na evro kao razloge za optmizam navode uklanjanje troškova zamene valuta, dalje približavanje Evropi, stabilnost i ekonomski rast.

Oni koji su sumnjičavi prema evru strahuju od rasta cena ili ne žele da ostanu bez nacionalne valute ili ih brine da li će se snaći kod promene valute.

Guverner centralne banke Vitas Vasiliauskas rekao je da evro dobija podršku u Litvaniji pre prelaska na tu valutu, što je suprotno trendu u drugim evropskim zemljama.

"Moram priznati da je i bezbednost među razlozima za podršku evru", rekao je za AFP litvanski ministar finansija Rimantas Šadžius.

Za Litvance pristupanje zoni evra predstavlja dodatno jačanje veza sa Zapadom u vreme napetosti u odnosima sa Rusijom.

"Jedinstvena evropska valuta znači i veću bezbednost i to je vrlo važno s obzirom na naše susedstvo", rekao je za AFP Vitautas Komka, službenik u kutlurnom centru u Viljnusu.

Na 20 Litvanaca jedan govori ruski, a ruski predsednik Vladimir Putin je obećao da će ih zaštititi. Mnogi Litvanci se nadaju da će evro biti simbolična zaštita od pritisaka Kremlja, piše list Ekonomist.

Strah od rasta cena

Međutim, podrška evropskoj valuti je povremeno padala ispod 50% pre svega zbog strahovanja da će prelazak na evro povećati cene.

"Evro neće povećati naše penzije ili plate, povećaće samo cene. Ali to je već odlučeno!", rekla je Danute Petkevičiene pokazujući na zgradu centralne banke, piše AFP.

Ministar finansija, međutim, ističe da cene ne bi trebalo da se povećaju više od 0,2 ili 0,3%.

Za razliku od poljskog zlota litvanski litas je od 2002. vezan za evro i zavisi od odluka Evropske centralne banke.

U Litvaniji je udeo deficita u BDP-u opao sa 5,5% u 2011. na 2,1% u 2013, a prema prolećnoj ekonomskoj prognozi Komisije iz 2014, predviđeno je da će se zadžati na toj stopi i u 2014. godini. Državni dug je krajem 2013. iznosio 39,4% BDP-a, znatno ispod granice predviđene kriterijumima iz Mastrihta.

Očekivanja

Vlada ističe da je logično da Litvanija bude u istom monetarnom bloku kao njeni glavni ekonomski partneri i očekuje više investicija i povoljnije kredite.

Kako navode analitičari Ekonomista, investitori će ekonomsku politiku Litvanije smatrati predvidljivijom a banke te zemlje i centralna banka imaće pristup sredstvima ECB u slučaju preke potrebe.

To će doprineti smanjenju cene zaduživanja za Litvaniju, kao što je i bilo i u slučaju Estonije koja je ušla u zonu 2011. Centralna banka Litavije predviđa smanjenje prosečne kamate koju plaća vlada za 0,8 procentnih poena po ulasku u zonu.

Ni to nije sve. Naime, zona evra je najveći trgovinski partner Litvanije i upotreba zajedničke valute biće novi podsticaj za trgovinu. To je veoma značajano, s obzirom na sankcije koje je uvela Rusija, koja u normalnim okolnostima apsorbuje 30% litvanskog izvoza.

Pored toga, litvanske firme više neće trošiti novac za zaštitu od fluktuacija valute ili za plaćanje konverzije.

Sve u svemu, očekuje se da usvajanje evra na dugi rok podstakne litvanski BDP za oko 1,3%.

Međutim, neki ekonomisti upozoravaju na rizik od postepenog gubitka konkurentnosti litvanske privrede, ako se ne poboljša produktivnost, dok se plate povećavaju 5% godišnje.

Izvor: EurAktiv.rs

Gradnja socijalnih stanova rešenje za Evropu



Gradnja socijalnih stanova rešenje za Evropu


Kako EU može da oživi svoj složeni sistem? Ovaj naizgled pretežak zadatak ima iznenađujuće jednostavno rešenje: efikasnu promenu u načinu na koji EU koristi svoje mehanizme i oruđa, posebno kada je reč o stabmenoj izgradnji. Potrebno nam je malo čudo koje može da obezbedi povratak investicija, podstakne ekonomski razvoj i otvori radna mesta, unapredi socijalnu pravdu i učini privredu otpornom u slučaju nove finanijske krize. Bilo bi zaista čudo naći rešenje koje sve to može. Međutim, stambena izgradnja je jedna od retkih stvari oko koje mogu da se okupe i oni koji ne veruju u evropsku stvar. Bez obzira ko pobedi na ovim izborima (za Evropski parlament), Evropska komisija i Evropski parlament moraju da pitanju stambene izgradnje pristupe ambiciozno i kreativno.

Autori: Frejk Spinevajn (Freek Spinnewijn), direktor Evropske federacije nacionalnih organizacija za pomoć beskućnicima (FEANTSA) i Mark Iri (Marc Uhry), koordinator za evropske poslove u Fondaciji Abe Pjer (Abbe Pierre).

Stambena izgradnja je ključan sektor za evropsku ekonomiju. U 2007. pre ekonomske krize novogradnja je vredela 640 milijardi evra ili 8,2% bruto domaćeg proizvoda u Evropi. Između 2000. i 2007. zahvaljujući rastu građevinarstva, zaposlenost u tom sektoru je porasla za 30%, pokazuju podaci Eurostata. Kriza je zaustavila ovaj rast a zatim je usledilo zatvaranje radnih mesta.

Finansijska kriza je počela sa problemima na tržištu nekretnina, izazvanim neetičkim i neregulisanim praksama nuđenja hipotekarnih kredita u SAD. Prema podacima Eurostata, trećina porodica sa najnižim prihodima u Evropi troši više od 40% prihoda na smeštaj, što je porast od 5% od 2008. U Grčkoj, vlada je proglasila trgogodišnji moratorijum na prinudnu naplatu i preuzimanje stanova i kuća pod 800.000 rizičnih hipotekarnih kredita. Španija je paralizovana prinudnim naplatama zbog kojih je hiljade porodica moralo da napusti svoje domove, a španska ekonomija gurnuta u duboku recesiju. U Španiji raste broj porodica i građana bez domova, dok je Sareb banka, u koju je vlada prenela nenaplative kredite iz španskih banaka, kupila 76.000 praznih kuća i 15.000 parcela.

Lokalne vlasti pokušavaju da se izbore s problemima a siromaštvo raste u urbanim centrima, posebno onim gde su špekulacije na tržištu nekretnina stvorile opasne balone, poput Londona. Druga područja, posebno ruralna, pokušavaju da se izbore sa suprotnim problemom, slabim tržištem sa nekvalitetnim nekretninama na raspolaganju.

U poslednjih 15 godina stambeno pitanje je bilo motor produbljavanja nejednakosti. Nekretnine su postajale sve skuplje za porodice sa malim prihodima, dok su istovremeno ostajale iste za najbogatije. Vlasnici stanova i nekretnina su gledali kako raste vrednost njihove imovine, dok je opadala kupovna moć građana sa srednjim i niskim prihodima. Cela Evropa je pogođena: nedostatak stanova, nestabilne cene, prazne kuće, propadanje urbanih sredina i nekvalitetne nekretnine na raspolaganju.

Naravno, beskućnici su najteže pogođeni ovom ekonomskom i stambenom krizom. Tim više jer se ranjiva populacija obično stigmatizuje u vremenima ekonomske recesije. Svedoci smo uznemirijućih trendova širom Evrope pošto se donose zakoni i propisi kojima se krivično gone i kažnjavaju siromašni ljudi. Na primer, još stroži predlog zakona protiv remećenja javnog reda u Velikoj Britanija, hapšenje prosjaka u Francuskoj, novčane kazne, prinudan javni rad u Mađarskoj i čak kažnjavanje zatvorom ljudi koji su morali da spavaju napolju, kao i loše postupanje prema Romima u većini članica EU. Ova stigmatizacija i gonjenje najisključenijih iz društva suprotno je ciljevima i idealima našeg evropskog projekta nakon Drugog svetskog rata.

Očigledno, postoje dobri razlozi da se nešto uradi u vezi sa stambenim pitanjem u Evropi. Delovanjem će se bolje odgovoriti na socijalne potrebe i potrebu za novim podstrekom za privredu, boljom zaštitom životne sredine i odbranom našeg demokratskog sistema. To je moguće i čak jednostavno.

Javna ulaganja u stambenu izgradnju nisu trošenje javnog novca u tradicionalnom smislu. I u slučaju da su stanarine niske, investicija se uvek vraća. U tom smislu, ulaganje u stambenu izgradnju je manje trošak a više prednost kao što je pokazala praksa socijalnog stanovanja u Francuskoj. I u ovim teškim ekonomskim vremenima, kreativna javna uprava može i treba da koristi inovatine mehanizme za prikupljanje finansija za socijalno stanovanje. Dobar primer je francuski Livre A (Livret A), jedinstven mehanizam štednje kojim se finansiraju socijalna rešenja. To bi moglo da se uvede i na evropskom nivou ako EU može da obezbedi zajmove i smernice za određene politike, na primer smernice za izdavanje, i standarde u oblasti životne sredine i energetske efikasnosti. EU je već podržala adaptaciju zgrada u cilju veće uštede energije. Ova šema može da bude osnažena i proširena na druga ulaganja, na primer na zajmove za kupovinu zemljišta za izgradnju socijalnih stanova, kao i na uređenje privatnog izdavanja, podršku različitim sektorima stanovanja putem finansiranja udruživanja i drugo.

Evropski parlament, evropski ministri nadležni za položaj beskućnika i stambena pitanja, Komitet regiona, Ekonomski i socijalni komitet i drugi pozivali su na donošenje evropske strategije za beskućnike. Do sada međutim, Evropska komisija je ignorisala ove pozive iz demokratksih institucija EU. Naredni saziv Parlamenta, zajedno sa narednim predsednikom EU (Evropskog saveta) može da nađe izlaz iz ćorsokaka i nešto promeni - to je svima u interesu.

Stambena izgradnja može dati i ekonomski podstrek u EU bez značajnijih javnih troškova. EU može da, podržavanjem rešavanja stambenog pitanja za one kojima je to potrebno, pokaže da štiti svoje građane. Još bolje, stimulisanje stambene izgradnje otvoriće nova radna mesta. Na primer, ako bi EU podržala program izgradnje tri miliona domova u Evropi, to bi otvorilo 1,5 miliona radnih mesta. Takav program bi mogao da ispuni socijalne ciljeve i stimuliše tehnološke inovacije dok bi građevinari radili na ispunjavanju ekoloških standarda kako bi snizli troškove korišćenja. Radeći na stabilizaciji izgradnje i tržišta nekretnina EU bi mogla da doprinese razjašnjenju oko vrednosti imovine banaka i tako podstakne poverenje potrošača.

Nije nam potrebno čudo, sve što treba da uradimo jeste da dokažemo da solidarnost i efikasna privreda nisu u suprotnosti. Možemo i treba da uradimo to na evropskom niovu. U teškim vremenima kao ovim, žene, muškarci i institucije mogu da pokažu od čega su sazdani.

To je zadatak koji postavljamo pred vas, budući članovi Evropskog parlamenta i koledža komesara.

Prevod: M.P.

07. 01. 2015.

Šef ljudskih prava Ujedinjenih Nacija osuđuje napad u Parizu



Šef ljudskih prava Ujedinjenih Nacija osuđuje napad u Parizu

Geneva ( January 7th 2015) – Izjava visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih Nacija, Zeid Ra’ad  Al Hussein o ubistvu ljudi u kancelarijama Charlie Hebdo magazina u Parizu:

„Potpuno osuđujem ovaj užasan i nemilosrdan napad na radnike medija i policijskih oficira u Parizu koji se desio danas, i molim svakoga ko zna neku informaciju koja pomaže da se lokalizuju oni koji su isplanirali i izvali ovaj grozan kriminal da odmah obavaste francuske vlasti pre nego što se ugroze životi drugih ljudi. 

Nudim  moje iskreno saučešće francuskom narodu naročito porodicama, prijateljima i kolegama onih koje su hladnokrvno ubili u svojim kancelarijama i onima koji leže u kritičnom stanju u bolnicama.”

„Sloboda izražavanja i mišljenja je kamen temeljac za svako demokratsko društvo.

Ne smemo dozvoliti da oni koji hoće podeliti društvo na osnovu religije, etništva ili na nekoj drugoj osnovi u tome uspevaju. 

Pravila zakona moraju nas ujediniti da stojimo čvrsto protiv takvih terorističkih akcija.

Pravila zakona takođe zahtevaju od nas da potražimo  da bismo uhapsili i kaznili one koji su direktno odgovorni za izvršavanje, planiranje ili su saizvršioci specifičnih kriminala i da ne optužujemo šire grupe ljudi.”


Ako dozvolimo da ovaj napad  ohrabrujediskriminaciju i predrasudu onda dajemo u ruke oruđe ekstremistima čiji je čist cilj  da podele religije i društvo.

Imajući u vidu mržnju prema strancima i osećanje otpora prema migraciji ljudi koji su već prisutni u Evropi ja sam veoma zabrinut da ovaj strašan isplanirani čin iskoristiti ekstremisti svih vrsta.” 


UN Human Rights, follow us on social media:

Prevod služba 
"Udruženja novinara Roma" 



Le Rapporteur spécial de l’ONU sur la liberté d’expression condamne l’attaque contre les journalistes à Paris



La version anglaise se trouve ci-dessous
English version, see below

Le Rapporteur spécial de l’ONU sur la liberté d’expression condamne l’attaque contre les journalistes à Paris

GENÈVE (7 Janvier 2015) - Le Rapporteur spécial des Nations Unies sur la liberté d'opinion et d'expression, David Kaye, a condamné dans les termes les plus forts l'attaque contre les journalistes du magazine Charlie Hebdo à Paris.

« L'attaque d'aujourd'hui est l'une des plus graves attaques contre des journalistes et la presse libre dans l'histoire récente », a déclaré l'expert en droits de l’homme. Selon les rapports, des hommes armés ont tué au moins douze personnes au siège du magazine satirique situé au cœur de Paris. « Il est crucial à un moment comme celui-ci de réaffirmer l'importance vitale d'une presse libre dans les sociétés démocratiques. »

« Il y aura des voix exhortant les satiristes en particulier de faire preuve de prudence dans leur expression », a fait remarquer M. Kaye. « J’exhorte le contraire: que tous ceux qui ont la capacité de réfréner une telle violence le fasse maintenant et en termes clairs et absolus. »

« Choqué par la violence utilisée aujourd'hui, j’exprime ma solidarité avec les journalistes, les satiristes et les artistes menacés », a déclaré l'expert. « J’attends avec impatience non seulement que les responsable d’une  violence aussi horrible soient sanctionnés, mais aussi d'entendre toutes les voix du spectre politique entier condamner cette violence sans équivoque. »

Le Rapporteur spécial a adressé ses plus sincères condoléances aux familles des victimes et au peuple français.

FIN

David Kaye (USA) a été nommé Rapporteur spécial sur la promotion et la protection du droit à la liberté d’opinion et d’expression en août 2014 par le Conseil des Droits de l’Homme des Nations Unies. Pour plus d’informations, allez visiter : http://www.ohchr.org/EN/Issues/FreedomOpinion/Pages/OpinionIndex.aspx

Les Rapporteurs spéciaux font partie de ce qui est désigné sous le nom des procédures spéciales du Conseil des droits de l’homme. Les procédures spéciales, l’organe le plus important d’experts indépendants du Système des droits de l’homme de l’ONU, est le terme général appliqué aux mécanismes d’enquête et de suivi indépendants du Conseil qui s’adressent aux situations spécifiques des pays ou aux questions thématiques partout dans le monde. Les experts des procédures spéciales travaillent à titre bénévole; ils ne font pas partie du personnel de l’ONU et ils ne reçoivent pas de salaire pour leur travail. Ils sont indépendants des gouvernements et des organisations et ils exercent leurs fonctions à titre indépendant.


Pour plus d’informations et des demandes de la presse, prière de contacter Amanda Flores (+41 22 917 9186 / aflores@ohchr.org) ou écrire à freedex@ohchr.org

Pour les demandes des médias relatives à d’autres experts indépendants des Nations Unies :
Xabier Celaya, Droits de l’homme de l’ONU – Unité média (+ 41 22 917 9383 / xcelaya@ohchr.org)  

ONU Droits de l’homme, suivez-nous sur les réseaux sociaux :  

Regardez l’Index universel des droits de l’homme : http://uhri.ohchr.org/fr/


NEWS RELEASE

UN Special Rapporteur on freedom of expression condemns attack on journalists in Paris


GENEVA (7 January 2015) – The United Nations Special Rapporteur on freedom of opinion and expression, David Kaye, condemned in the strongest possible terms the  attack on journalists at the magazine Charlie Hebdo in Paris.

“Today’s attack is one of the gravest attacks on journalists and a free press in recent history,” the human rights expert said. According to reports, gunmen killed at least twelve individuals at the satirical magazine based in the heart of Paris. “It is critical at a time like this to reiterate the vital importance of a free press in democratic societies.”

“There will be voices urging satirists in particular to exercise caution in their expression,” Mr. Kaye noted. “I urge the opposite: that all those with any capacity to restrain such violence to do so now and in clear and absolute terms.”

“Shocked by today’s display of violence, I express my solidarity with journalists, satirists, and artists under threat,” the expert said. “I look forward not only to accountability for this horrific violence but also to hear all voices across the political spectrum condemning it unequivocally.”

The Special Rapporteur extended his deepest sympathies to the families of the victims and the people of France.

ENDS

David Kaye (USA) was appointed as Special Rapporteur on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression in August 2014 by the United Nations Human Rights Council. Learn more, log on to: http://www.ohchr.org/EN/Issues/FreedomOpinion/Pages/OpinionIndex.aspx

The UN human rights experts are part of what is known as the Special Procedures of the Human Rights Council. Special Procedures, the largest body of independent experts in the UN Human Rights, is the general name of the independent fact-finding and monitoring mechanisms of the Human Rights Council that address either specific country situations or thematic issues in all parts of the world. Special Procedures’ experts work on a voluntary basis; they are not UN staff and do not receive a salary for their work. They are independent from any government or organization and serve in their individual capacity.

UN Human Rights, country page – France: http://www.ohchr.org/EN/Countries/ENACARegion/Pages/FRIndex.aspx

For further information and media requests, please contact Amanda Flores (+41 22 917 9186 / aflores@ohchr.org) or write to freedex@ohchr.org

For media inquiries related to other UN independent experts:
Xabier Celaya, UN Human Rights – Media Unit (+ 41 22 917 9383 / xcelaya@ohchr.org)  

UN Human Rights, follow us on social media:

Storify:        http://storify.com/UNrightswire

UNAPREĐENJE SARADNJE LOKALNIH SAMOUPRAVA SA ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I TRANSPARENTNO BUDŽETSKO FINANSIRANJE NJIHOVIH AKTIVNOSTI




UNAPREĐENJE SARADNJE LOKALNIH SAMOUPRAVA SA ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I TRANSPARENTNO BUDŽETSKO FINANSIRANJE NJIHOVIH AKTIVNOSTI

06. JANUAR 15.

Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije, u saradnji sa programom EU Tehničke podrške organizacijama civilnog društva (TACSO) organizuje niz od deset dvodnevnih seminara za predstavnike opština na teritoriji Republike Srbije na temu „Unapređenje saradnje lokalnih samouprava sa organizacijama civilnog društva i transparentno budžetsko finansiranje njihovih aktivnosti“, u periodu od januara do aprila 2015. godine. Seminari se realizuju u okviru projekta „Podsticajno okruženje za razvoj civilnog društva“, uz podršku Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID) u Republici Srbiji.

Na seminarima će se predstavnici lokalnih samouprava detaljno upoznati sa obavezama u okviru primene Smernica za uključivanje organizacija i civilnog društva u proces donošenja propisa („Sl. Glasnik RS“ br. 90/14), i sprovođenja konkretnih koraka kada su u pitanju informisanje, savetovanje i uključivanje organizacija civilnog društva u svakodnevni rad lokalnih samouprava. Takođe, predviđeno je upoznavanje sa propisima koji regulišu proces transparentnog budžetskog finansiranja programa i projekata organizacija civilnog društva, i konkretnih koraka u procesu definisanja ciljeva javnih konkursa, kriterijuma, procesa selekcije, odabira projekata i praćenja njihove primene.

Više informacija o seminarima i procesu prijavljivanja možete kontaktirati Jovanu Timotijević na broj telefona 011/3113-895 ili putem e-mail adrese jovana.timotijevic@civilnodrustvo.gov.rs.


РАСПОРЕД СЕМИНАРА
„Унапређење сарадње локалних самоуправа са организацијама цивилног друштва и транспарентно буџетско финансирање њихових активности


Датум
Место
Општине учеснице
1
29. и 30. јануар, 2015.
Палата Србија,  Београд
Мали Иђош, Суботица, Бачка Топола, Нови Бечеј, Нова Црња, Житиште, Сечањ, Зрењанин,  Ада, Чока, Кањижа, Кикинда, Нови Кнежевац,  Сента, Апатин, Кула, Оџаци, Сомбор
2
5. и 6. фебруар, 2015.
Палата Србија,  Београд
Бач, Бачка Паланка, Бачки Петровац, Бечеј, Беочин, Нови Сад, Србобран, Сремски Карловци, Темерин, Тител, Врбас, Жабаљ, Индјија, Ириг, Пећинци, Рума, Шид, Сремска Митровица, Стара Пазова
3
12. и 13. фебруар, 2015.
Палата Србија,  Београд
Алибунар, Бела Црква, Ковачица, Ковин, Опово, Панчево, Пландиште, Вршац, Младеновац, Сопот, Лазаревац, Гроцка, Барајево, Обреновац
4
19. и 20. фебруар, 2015
Палата Србија,  Београд
Вождовац, Врачар, Звездара, Земун, Нови Београд, Палилула, Раковица, Савски венац, Стари град, Сурчин, Чукарица
5
26. и 27. фебруар, 2015.
Палата Србија,  Београд
Богатић, Коцељева, Крупањ, Љубовија, Лозница, Мали Зворник, Шабац, Владимирци, Лајковац, Љиг, Мионица, Осечина, Уб, Ваљево
6
5. и 6. март, 2015.
Палата Србија,  Београд
Смедерево, Смедеревска Паланка, Велика Плана, Голубац, Кучево, Мало Црниће, Петровац, Пожаревац, Велико Градиште, Жабари, Жагубица, Аранђеловац, Баточина, Кнић, Крагујевац, Лапово, Рача, Топола
7
12. и 13. март, 2015.
Палата Србија,  Београд
Ћуприја, Деспотовац, Јагодина, Параћин
Рековац, Свилајнац, Бор, Кладово, Мајданпек, Неготин, Бољевац, Књажевац, Сокобања, Зајечар
8
19. и 20. март, 2015.
Палата Србија,  Београд
Ариље, Бајина Башта, Чајетина, Косјерић, Нова Варош, Пожега, Прибој, Пријепоље, Сјеница, Ужице, Чачак, Горњи Милановац, Ивањица, Лучани, Краљево, Нови Пазар, Рашка, Тутин, Врњачка Бања
9
26. и 27. март, 2015.
Палата Србија,  Београд
Александровац, Брус, Ћићевац, Крушевац, Трстеник, Варварин, Алексинац, Дољевац, Гаџин Хан, Мерошина, Ниш, Ражањ, Сврљиг, Блаце, Куршумлија, Прокупље, Житорађа
10
2. и 3. април, 2015.
Палата Србија,  Београд
Бабушница, Бела Паланка, Димитровград, Пирот, Бојник, Црна Трава, Лебане, Лесковац, Медвеђа, Власотинце, Босилеград, Бујановац, Прешево, Сурдулица, Трговиште, Владичин Хан, Врање




ПЛАН РАДА СЕМИНАРА

Семинар
„Унапређење сарадње локалних самоуправа са организацијама цивилног друштва и транспарентно буџетско финансирање њихових активности“

Београд, Палата Србија, сала 533
Први дан
Значај укључивањаорганизација цивилног друштва у процес доношења одлука
10:30 - 11:00
Регистрација учесника/ца
11:00 – 11:30    
Увод у семинар
11:30 - 12:00
Презентација делокруга рада Канцеларије за сарадњу са цивилним друштвом 
12:00 – 12:50
Принципи добре сарадње ОЦД и јавне управе
Примери пракси јединица локалане самоуправе/локалне управе у сарадњи са ОЦД - представљање и дискусија о примерима сарадње учесника семинара
12:50 – 13:15
Представљање Смерница за укључивање организација цивилног друштва у процес доношења прописа
13:15 – 14:00
Пауза за ручак
14:00 – 14:45
Нивои и механизми/модели сарадње институција јавне управе и ОЦД  (рад у групама, пленарна дискусија)
14:45- 15:30
Презентација Приручника за примену Смерница за укључивање организација цивилног друштва у процес доношења прописа
•             Сврха и садржај  Приручника
•             Разматрање појединих механизама сарадње
15:30 – 15:50
Пауза за кафу
15:50 – 16:50
Препоруке за унапређење и конкретни предлози за измене и допуне Статута локалних самоуправа – дефинисање обавезности сарадње локалних самоуправа и ОЦД (рад у групама, пленарна дискусија)
Сумирање рада у току 1. дана  семинара







Evropske bolničke apoteke žale se na nestašicu lekova



             Evropske bolničke apoteke žale se na nestašicu lekova                                            
Novi izveštaj Evropskog udruženja bolničkih farmaceuta (EAHP) ukazao je na nestašicu lekova u evropskom zdravstvenom sistemu. Istraživanje je pokazalo da se 86% bolničkih apotekara suočava sa teškoćama u nabavci lekova a 66% kaže da taj problem imaju svakodnevno ili barem jednom nedeljno. U Srbiji petina bolničkih farmaceuta navodi da se sa problemom nestašice lekova sreće svaki dan a polovina ispitanih taj problem ima makar jednom nedeljno. Širom Evrope najčešće nedostaju lekovi za borbu protiv infekcija, za lečenje raka i anestetici a problem se u većini slučajeva rešava za nekoliko nedelja.

Udruženje je ispitalo više od 600 bolničkih farmaceuta iz 36 evropskih zemalja i rezultati istraživanja za 2014. godinu daju prilično sumornu sliku, s obzirom na to kako nestašica lekova utiče na lečenje pacijenata širom kontinenta.

Tri četvrtine ispitanih bolničkih farmaceuta slažu se sa navodom da nestašica lekova u bolnici u kojoj rade ima negativan uticaj na brigu o pacijentu. Posledice nestašice lekova po pacijente uključuju kašnjenje ili prekid hemoterapije, povećan rizik od klostridije, pogoršanje stanja pacijenta.

Bolnički farmaceuti ukazuju i na veliko gubljenje vremena na snabdevanje iz alternativnih izvora, konfuziju i stres u radu, često višu cenu zamena od prepisanih lekova i trošenje resursa na bavljenje nestašicom lekova umesto na poboljšanje usluge.

Predsednik Udruženja Roberto Frontini rekao je na predstavljanju izveštaja u Briselu da ga, kada je reč o nestašici lekova u Evropi, "uvek zaprepaste dve stvari - obim (problema) i poznati uticaji na pacijentovu bezbednost i dobrobit".

"Predugo se taj problem gura pod tepih. Vreme je da se odgovorni za zaštitu evropskih građana od zdravstvenih rizika pozabave problemom", istakao je Frontini.

Fransoa Uje (François Houÿez) iz Evropske organizacije za retke bolesti zatražio je da se izračuna koliko društvo košta nestašica lekova i založio se za bolju koordinaciju kako bi se pravovremeno reagovalo na manjak lekova.

"Smatramo da je potrebna bolja koordinacija. Treba da postoji sistem koji prati i raspoloživu količinu lekova i distributivni lanac kako bi se zadovoljile potrebe pacijenata", rekao je Uje.

Frontini se slaže da Evropskoj uniji treba unapređeni sistem za praćenje podataka o raspoloživosti lekova.

"To bi mogla da reši Evropska agencija za lekove (EMA) pravljenjem baze podataka lekova koji nedostaju širom Evrope ... Potrebni su nam kriterijumi za fer distribuciju u slučaju nestašice zasnovanu na potrebama pacijenata a ne na komercijalnim interesima. Konačno, potrebno je da Evropska komisija vodi i istraživanje problema i njegovo rešenje", zaključio je Frontini.

Istraživanje je pokazalo da 55% bolničkih apotekara nedeljno troši pet sati na rešavanje problema nestašice lekova, 51% kaže da najčešće nedostaju orginalni, patentirani lekovi a 37% ukazuje na manjak generičkih lekova.

Svaki peti (21%) anketirani naveo je da se sa nestašicom lekova suočava svakodnevno, 45% taj problem ima barem jednom nedeljno, 21% makar jednom mesečno a 12% povremeno.

Poređenja radi, u prethodnom istraživanju iz 2013. godine 63% ispitanika navelo je da se sa problemom nestašice lekova sreće barem jednom nedeljno, ponekad i svakodnevno, 27% je taj problem imalo barem jednom mesečno a manje od 10% samo nekoliko puta godišnje.

Ove godine najveći procenat ispitanika koji su naveli da se svakodnevno sreću sa nestašicom lekova zabeležen je na Malti (73%) a sledi Danska (48%).

Na problem problem nestašice lekova barem jednom nedeljno najjčešće ukazuju farmaceuti u Norveškoj (82% anketiranih), Austriji (76%) i Slovačkoj (60%).

Povremene nestašice se pak najviše beleže u Bosni i Hercegovini, na šta je ukazalo 55% učesnika u istraživanju, i Hrvatskoj (30%).

Gotovo 20% ispitanih bolničkih farmaceuta iz Srbije navelo je da svakodnevno ima problema zbog nestašice lekova, oko 50% taj problem ima barem jednom nedeljno a ostali povremeno.

Za nestašicu lekova 44% ispitanika okrivljuje veleprodaju, 13,5% generičke kompanije a 38% kompanije proizvođače patentiranog leka.

Sa veleprodajom najviše teškoća imaju farmaceuti u Estoniji i Norveškoj, gde je 100% navodi kao uzrok nestašice lekova, zatim u Srbiji (79%) i Poljskoj (78%). Sektor prodaje na veliko najčešći je uzrok nestašice lekova i u Češkoj, Holandiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj.

Kada je reč o rešenju problema, 63% evropskih farmaceuta iz istraživanja navelo je da nestašice uglavnom traju nekoliko nedelja, 7% nekoliko dana a gotovo 30% više meseci.

U Srbiji se problem nestašice, sudeći prema istraživanju, najčešće rešava za nekoliko nedelja.

Izvor: EurActiv.rs