Translate

19. 07. 2014.

Srpske vlasti optužene za medijsku cenzuru








Srpske vlasti optužene za medijsku cenzuru


16/06/2014

Srpska vlada na udaru je kritike zbog manjka slobode medija u zemlji.
Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 16.6.2014.

photo
Novinari u Srbiji kažu da im je „savetovano“ da izbegavaju kritične tonove, kaže ombudsman Saša Janković. [AFP]
Srbija se našla na udaru kritike međunarodnih organizacija zbog optužbi da vlasti cenzurišu medije koji su kritično izveštavali o reakciji vlade na katastrofalne poplave prošlog meseca.
Posle nekoliko incidenata sa navodnom cenzurom, predstavnica OEBS-a za medijske slobode Dunja Mijatović napisala je pismo premijeru Srbije Aleksandru Vučiću u kome je izrazila svoju zabrinutost.
„Duboko sam zabrinuta tvrdnjama da su blokirani sajtovi i internet sadržaji. To je nesumnjivo kršenje prava na slobodu izražavanja“, rekla je Mijatovićeva.
Pomenuti incidenti odnose se na gašenje sajta Teleprompter nakon što je objavio kritične tekstove o vladi zbog njene reakcije na poplave koje su u maju zadesile Srbiju.
Blog novinara Dragana Todorovića, na kome je pisalo da bi Vučić trebalo da podnese ostavku zbog slabe reakcije vlade za vreme poplava, uklonjen je sa Blicovog sajta bez objašnjenja.
photo
Nekoliko sajtova je blokirano nakon što su objavili kritične tekstove o vlastima. [AFP]
Srđan Škoro, bivši urednik u Večernjim novostima, otpušten je u maju pošto je kritičkim tonom govorio o sastavu vlade u jednoj emisiji na Radio Televiziji Srbije.
A prvog juna, sajt Peščanik je hakovan, nakon što je objavio tekst u kome se ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović optužuje za plagiranje doktorske disertacije koju je odbranio na Megatrend Univerzitetu.
„Sajt Pecanik.net oboren je distribuiranim napadom odbijanja usluge, koji se vrši velikim brojem istovremenih zahteva za pristupanje sajtu“, kaže urednica Svetlana Lukić za SETimes. „Neuobičajeno masovna poseta sajtu krenula je kada smo objavili članak.“
Vučić je odbacio optužbe.
„Žestina i snaga kampanje neistina, ma koliko puta ponavljana, ne može da promeni jednu stvar, a to je da je Srbija slobodna i demokratska zemlja“, izjavio je premijer.
Ministar za rad Aleksandar Vulin izjavio je za RTS da je kritikovanje vlade političko pitanje „velikih sila“.
„Velike sile ne žele srpskog premijera koji uživa podršku 50 odsto glasača“, rekao je Vulin.
Vučić je između ostalog optužio i međunarodnu zajednicu da vrši pritisak na medije u Srbiji kako bi vodili kampanju protiv njega i njegove porodice.
„Neću dopustiti nikome da napada Srbiju bez odgovora. Dovoljno sam jak i imam dovoljno snage da se usprotivim svim onima koji napadaju moju porodicu. Mi smo mali, a oni su veliki, ali to ne znači da ne treba da branimo slobodoljubive tradicije našeg naroda. Šta meni znači moja funkcija? Pa šta i ako ostanem bez nje?“ izjavio je Vučić 9. juna.
Međutim, ombudsman Saša Janković izdao je saopštenje u kome primećuje da „se neke informacije i kritike češće uklanjanju sa javno dostupnih medija i informativnog prostora“.
On dodaje da novinari sve češće tvrde da im je „savetovano“ da izbegavaju da kritikuju vladu i da su neki građani pozivani na informativne razgovore u policiju zbog širenja panike, „koju niko nije primetio, utvrdio, niti zabeležio njene posledice“.
Jelka Jovanović, bivša potpredsednica Nezavisnog udruženja novinara Srbije, kaže da postoji nezvanična kontrola medija u Srbiji, u kojoj je najvažnija poluga ekonomska prinuda.
„Veliki broj medija, sve manje oglašavanja, otvaranje alternativnih medija. To su tri faktora koji tradicionalne medije, posebno štampu, čine zavisnim od ekonomskog lobija, i zbog prirode srpskog društva, i od političkog establišmenta“, kaže ona za SETimes.
Peter Stano, portparol komesara EU za proširenje Štefana Filea, rekao je novinarima u Briselu da Evropska komisija „pažljivo prati medijsku situaciju u Srbiji“ i da je u stalnoj komunikaciji sa vladom, ombudsmanom i predstavnicima građanskog društva.
Koje bi mere trebalo preduzeti kako bi se obezbedila sloboda medija u Srbiji? Napišite komentar i recite šta mislite u nastavku.
.

17. 07. 2014.

Od donatora 1,8 milijardi evra za Srbiju i BiH



Od donatora 1,8 milijardi evra za Srbiju i BiH


Objavljeno : 16.07.2014.

Na donatorskoj konferenciji organizovanoj 16. jula u Briselu kako bi se pomoglo Srbiji i Bosni i Hercegovini u otklanjanju posledica od poplava prikupljeno je oko 1,8 milijardi evra za obe države. Za otklanjanje posledica poplava u Srbiji prikupljeno je 995 miliona evra, a za Bosnu i Hercegovinu 809 miliona. Ta sredstva, koja su obećali predstavnici 23 međunarodne organizacije i 60 zemalja, biće upotrebljena pre svega za obnovu infrastrukture, stambenih objekata, poljoprivrede i malih preduzeća. Ukupna šteta od poplava je u Srbiji procenjena na milijardu i po evra, a u BiH na oko dve milijarde evra.

Predstavnici 23 međunarodne organizacije i banaka, kao i 60 zemalja obećali su da će dostaviti dogovorenu sumu, najvećim delom vrlo povoljnih kredita, u roku od najkasnije šest meseci.

Na konferenciji "Obnovimo zajedno", ocenjeno je da su najpreče potrebe Srbije za otklanjanje šteta 830 miliona evra a Bosne - 650 miliona evra, dok je ustanovljeno da je ukupna šteta u Srbiji milijardu i petsto miliona evra, a u Bosni dve milijarde evra.

Prikupljeno je i 42 miliona evra za prekogranične projekte u regionu, mahom za izgradnju sistema za sprečavanje poplava i prirodnih katastrofa, a to je prevashodno uređenje slivova Save i Dunava, izgradnja brana, nasipa, sistema kanala i irigacije. Najveći deo sredstava biće upotrebljen za obnovu infrastrukture, energetike, puteva, stambenih objekata, kljucnog sektora poljoprivrede i malih preduzeća, piše u zaključcima donatorske konferencije.

Među najvećim donatorima je bila Evropska banka za obnovu i razvoj koja je Srbiji već stavila na raspolaganje preko 300 miliona evra za obnovu javnog sektora, a Bosni 58 miliona evra, dok je obema zemljama odobreno još po 100 miliona evra za potrebe malih i srednjih opština u otklanjanju posledica poplava.

Evropska investiciona banka je na konferenciji saopštila da je za Srbiju odobreno 170 miliona evra, a za Bosnu 90 miliona evra, Međunarodni monetarni fond je najavio 95 miliona za Bosnu, Svetska banka, pored ostalog, 200 miliona evra pozajmica Srbiji za mala i srednja preduzeća, 100 miliona za obnovu energetike i poljoprivrede, kao i 200 miliona BiH za srednja i mala preduzeća, Razvojna banka Saveta Evrope je Bosni odobrila pozajmice od 69 miliona, a Srbiji u visini od 32,5 miliona za podršku malim i srednjim firmama.

Međunarodna finansijska korporacija, članica Svetske banke, je odobrila zajedno Srbiji i BiH 370 miliona za obnovu infrastrukture i privrede.

Pojedinačno gledano, Japan dao po pet miliona nepovratnih sredstava Srbiji i Bosni, Danska zajedno obema zemljama 7 miliona evra, Švedska, pored ranijih 15 miliona evra, još po 2 miliona Srbiji i Bosni, Velika Britanija dva miliona funti, Kina je saopštila da će nastaviti da pomaže.

Turski predsednik je saopštio da je Vlada u Ankari već dala tri miliona evra Bosni i 400.000 Srbiji, a daće još dva miliona Bosni i 1.350.000 Srbiji.

Rusija je ukazala na veliku pomoć odmah u maju i predočila da je ukupna ruska pomoć preko 30 miliona evra, uz opasku da se u poplavama koje su pogodile Srbiju pokazalo koliko je koristan zajednički srpsko-ruski centar u Nišu za otklanjanje prirodnih katastrofa.

Italija je dala obema zemljama dva miliona evra, Norveška 4,5 miliona evra, Austrija 4 miliona, Međunarodni crveni krst 4 miliona, Crveni krst Austrije i ista organizacija u Nemačkoj po 4 miliona takođe nepovratnih sredstava.

Kosovo je takođe, na poziv Evropske komisije, bilo predstavljeno na konferenciji s tablom na kojoj je bila zvezdica, što je znak posebnog statusa Kosova za EU, a ambasadorka vlade u Prištini je rekla da "narod na Kosovu saoseća s narodima zemalja koje su pogođene poplavama".

Katar je dao "poklon" od 10 miliona katarskih dinara Srbiji i BiH.

Predstavnici SAD su istakli da je američka pomoć Srbiji i BiH dostigla 16,5 miliona dolara, a da će još odobriti 10 miliona dolara, ali su takođe u jednoj političkoj poruci naglasili da su "impresionirani napretkom Srbije u pregovorima o članstvu s EU", uz napomenu da još treba dosta da se učini u bici protiv korupcije i uvreženju vladavine prava.

Američki predstavnici su ukazali i na to da je iduće godine 20. godišnjica od Dejtonskog sporazuma i da su - iako je međunarodna zajednica uložila više milijardi evra u BiH - tamošnji politički vođi malo učinili za trajni napredak te zemlje.

Poruka solidarnosti

Evropska komesarka Kristalina Georgijeva je na kraju ovog skupa ocenila da je to bio veliki uspeh i ponovila na srpskom jeziku poruku "Niste sami", upućenu zvaničnicima Srbije i BiH.

Organizatori donatorske konferencije u Briselu za otklanjanje posledica majskih poplava u Srbiji i BiH su bili Evropska komisija, Francuska i Slovenija. Evropski komesari Štefan File i Kristalina Georgieva, slovenačka premijerka Alenka Bratušek i francuski ministar Loran Fabijus ukazali su da su solidarnost i pomoć potrebni zato što BiH i Srbija ne mogu same da obnove pogođena područja niti da u kraćem roku oporave svoje privrede.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je u Briselu preneo da, po proceni koju je Vlada Srbije sačinila u saradnji sa Evropskom unijom i Ujedinjenim nacijama, šteta izazvane poplavama u Srbiji iznosi 1,5 milijardi evra. Nikolić je u govoru na donatorskoj konferenciji za pomoć Srbiji i BiH rekao da će se Srbija sa posledicama poplava boriti godinama, a da je sasvim izvesno da će tada nastala katastrofa izazvati privrednu recesiju.

Predsednik Srbije rekao je da Srbija ne može da nadokandi svu štetu samo iz donacija i pomoći, i da će možda tri četvrtine štete morati sama da podnese, ali da je u nevolji "sve što čovek dobije, svaki znak pažnje, solidarnosti i pomoći – znak za večnost".

U ime Vlade Srbije Marko Blagojević je predočio da su potrebe Srbije za obnovu infrastrukture i stambenih objekata 943 miliona evra, a da su za oporavak potrebna još 403 miliona. Blagojević je rekao da će srpska ekonomija zbog šteta od poplava, umesto očekivanog rasta od 0,5% BDP-a u ovoj godini imati pad od 0,4%.

On je rekao da ukupna šteta iznosi 1,5 milijardu evra, daBeta, Dragan Blagojević dopisnik agencije Beta od toga u proizvodnom sektoru šteta iznosi milijardu i šezdeset tri miliona, stambenom sektoru naneta je šteta od 230 miliona, infrastrukturi 192 miliona, a rudarstvu i energetici 487 miliona evra.

Predsednik trojnog predsedništva BiH Bakir Izetbegović ocenio je da je za najpreče potrebe otklanjanja štete u toj zemlji nužno da se sakupi milijardu i sedam stotina hiljada evra i da je najvažnije da se do zime obnove kuće i stanovi.

Šef diplomatije BiH Zlatko Lagumdžija, dajući podrobnu procenu štete, rekao je da je kratkoročno hitno potrebno 640 miliona evra. Lagumdžija je uputio i političku poruku svojoj zemlji, rekavši da je sada potrebno jedinstvo, i "ne priča, već posao".

Zvaničnici Srbije i BiH su potvrdili rešenost da se uključe u Mehanizam civilne zaštite Evropske unije.






UN expert on religious freedom visiting Viet Nam



UN expert on religious freedom visiting Viet Nam

GENEVA (17 July 2014) – United Nations Special Rapporteur Heiner Bielefeldt, will visit Viet Nam from 21 to 31 July 2014 to assess the situation in the country regarding the promotion and protection of the right to freedom of religion or belief.

“I look forward to learning more about the diversity of religions and beliefs in Viet Nam,” Mr. Bielefeldt said. “It will be an opportunity for me to exchange ideas with the Government, understand better how it protects and promotes the freedom of religion or belief and offer my expertise in relevant issues concerning the right to freedom of religion or belief.”

The work of the Special Rapporteur, as mandated by the UN Human Rights Council, also requires him to identify existing and emerging obstacles to the enjoyment of the right to freedom of religion or belief and present specific recommendations to overcome them.

During this eleven-day mission, Mr. Bielefeldt will meet with various government officials and local authorities in the country involved in freedom of religion or belief issues. His visit will also include meetings with representatives of religious or belief communities, civil society organizations and the UN.

The expert will share with the media his preliminary findings during a press conference on 31 July 2014, at 12:00 noon in the Rose Conference Room at UNDP Compound, 72 Ly Thuong Kiet Street, Hoan Kiem Dist, Ha Noi.

Following his visit, the Special Rapporteur will present a report containing his conclusions and recommendations to the UN Human Rights Council at a future session in 2015.

ENDS

Heiner Bielefeldt (Germany) assumed his mandate on 1 August 2010. As Special Rapporteur on freedom of religion or belief, he is independent from any government, and acts in his individual capacity. Mr. Bielefeldt is Professor of Human Rights and Human Rights Politics at the University of Erlangen-Nürnberg. From 2003 to 2009, he was Director of Germany’s National Human Rights Institution. The Special Rapporteur’s research interests include various interdisciplinary facets of human rights theory and practice, with a focus on freedom of religion or belief. Learn more, log on to: http://www.ohchr.org/EN/Issues/FreedomReligion/Pages/FreedomReligionIndex.aspx

An e-Digest on Freedom of Religion or Belief – 25 years of thought by four UN Special Rapporteurs (download your copy): http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Religion/RapporteursDigestFreedomReligionBelief.pdf

Check the Declaration on the Elimination of All Forms of Intolerance and of Discrimination Based on Religion or Belief: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/ReligionOrBelief.aspx 



Documentary - How Gypsies Live in Bulgaria

                     

THE LIFE IN BULGARIA


     

16. 07. 2014.

Holandija delimično odgovorna za Srebrenicu



Holandija delimično odgovorna za Srebrenicu


Objavljeno : 16.07.2014.



Holandska država je odgovorna za smrt više od 300 muslimanskih dečaka i muškaraca u Srebrenici, presudio je 16. jula holandski sud. Prema izveštajima iz sudnice, ovo je bolna presuda za porodice žrtava, koje su podnele tužbu, zato što su sudije procenile da je Holandija samo delimično odgovorna, i da njeni vojnici ni odlučnijim ukazivanjem na zločine nisu mogli da spreče genocid, u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dečaka.

"Tokom popodneva 13. jula holandski bataljon nije trebalo da pusti muškarce iz svojih zgrada", rekla je u Hagu sudija Larisa Elvin, dodavši da je holandski vojnici "trebalo da vode računa o mogućnosti da će ti muškarci biti žrtve genocida", preneo je AFP.
Holandski bataljon UN bio je stacioniran u Srebrenici u vreme napada srpskih snaga koji je počeo 6. jula, završen pet dana kasnije ulaskom VRS pod komandom Ratka Mladića u grad, a Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. doneo presudu prema kojoj je u Srebrenici počinjen genocid
Background
Mladić je u vreme opsade televiziji sa Pala izjavio da se nalazi u "srpskoj Srebrenici", da grad "predaje srpskom narodu" i da je "došlo vreme za osvetu Turcima" na tom prostoru.

U novembru 2004. vlada RS uputila je izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalim u Srebrenici konstatujući da se u Srebrenici desio "zločin velikog obima". U izveštaju vladine Komisije za Srebrenicu navedeno je da je tokom ofanzive srpskih snaga na tadašnju "zaštićenu zonu" u julu 1995. ubijeno 7.800 Bošnjaka.

Komemoraciji povodom desetogodišnjice obeležavanja tog zločina, 2005, prisustvovalo je više od 50 predstavnika država i međunarodnih organizacija, među kojima je bio i predsednik Srbije Boris Tadić.

Početkom jula 2006. Vlada Srbije osudila je sve ratne zločine u jugoslovenskim ratovima, među kojima su posebno pomenuti zločini nad Muslimanima u Srebrenici i Srbima u Bratuncu.

Četiri godine kasnije Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. doneo presudu prema kojoj je u Srebrenici počinjen genocid.

Rezolucije o Srebrenici kojima se potvrđuje ta odluka Međunarodnog suda pravde doneli su parlamenti zemalja EU, Kanada, SAD i Australija.

Odlukom Evropskog parlamenta, iz januara 2009, 11. jul je proglašen Danom sećanja na genocid u Srebrenici.

Državni parlament BiH proglasio je 11. jul danom sećanja u Federaciji BiH, ali ne i na teritoriji cele države, zbog protivljenja poslanika RS.

Uoči obeležavanja 15. godišnjica masakra u Srebrenici Skupština RS odbila je da usvoji rezoluciju kojom se osuđuje taj zločin.

"Možemo sa dovoljnom sigurnošću da kažemo da bi ovi muškarci ostali živi da im je holandski bataljon dozvolio da ostanu", navela je sudija.
Izveštač Bi-Bi-Sija iz sudnice javio je da je za tužiteljke, iz porodice žrtava, to bila bolna presuda jer je ocenjeno da je holandska država samo delimično odgovorna za smrt 300 od ukupno više od 7.000 žrtava.
Stav suda je da, iako je holandski vojnici trebalo da direktno ukažu na ratne zločine, holandska država na može biti odgovorna za njih zato što to ne bi dovelo do "direktne vojne intervencije UN", pa ni sprečilo genocid.
Delimično zadovoljenje pravde
Prema izveštaju AFP-a,presuda je docekana mešavinom negodovanja, znaka zadovoljstva i suza prisutnih članova Majki Srebrenice.
"Danas je jedna grupa dobila zadovoljenje pravde, i to je dobra stvar, ali kako jednoj majci objasniti da su Holanđani odgovorni za smrt jednog sina koji je bio sa jednoj strani barijere a ne za smrt onog ko je bio na drugoj strani", rekla je za AFP Munira Subašić, jedna od Majki Srebrenice.
"Vojna baza je bila toliko velika da je svi trebalo da uđu unutra", dodala je ona.
U obrazloženju holandskog suda s emeđutim navodi da je bilo "razumno" da se u bazu pusti samo 5.000 izbeglica jer sanitarni uslovi nisu bili zadovoljavajući, a istaknuto je i da mnogi muškarci išli u ne u Potočare već u šume oko Srebrenice i da holandski vojnici ne mogu biti odgovorni za njihovu sudbinu.
Prema optužnicama Haškog tribunala, vojnici pod komandom Mladića su do 19. jula organizovano i sistematski ubili oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dečaka, a oko 30.000 žena i dece deportovano je za dva dana.
Za vreme napada na Srebrenicu ona je bila pod zaštitom UN zbog napada srpskih snaga u Bosni, ali su holandski Plavi šlemovi bataljona "Dačbat" (Dutchbat) bili malobrojni, slabo naoružani i nisu odoleli napadu.
U aprilu 2013. godine Holandsko ministarstvo odbrane saopštilo je da će holandska država isplatiti po 20.000 evra odštete rođacima trojice Muslimana, koje su holandski oficiri izbacili iz svog logora, a koji su potom ubijeni 1995. u Srebrenici. Tom presudom po prvi put je neka država proglašena odgovornom za delovanje svojih vojnika koji rade pod okriljem mandata UN.
Pamtiti, ali i praštati 
Za genocid u Srebrenici 1995. optuženi su vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Karadžić je uhapšen 21. jula 2008, nakon 13 godina skrivanja, a Mladić u maju 2011, posle 16 godina skrivanja, i njima je u toku suđenje pred Haskim tribunalom za ratne zločine.
U znak sećanja na ubijene Bošnjake, u Potočarima kod Srebrenice izgrađen je Memorijalni centar, koji je zvanično otvorio bivši predsednik SAD Bil Klinton 20. septembra 2003. godine, i na čijem groblju je do sada pokopano više od 6.066 prethodno identifikovanih žrtava iz masovnih grobnica.
Na 19. godišnjicu zločina, 11. jula 2014, u Memorijalnom centru Potočari je sahranjeno još 175 identifikovanih srebreničkih Bošnjaka. Najmlađa žrtva sahranjena tog dana je Senad Beganović, koji je imao 14 godina kada je ubijen, a najstarija žrtva je Hurem Begović, rođen 1916. godine.
Komemoraciji u Potočarima prisustvovali su članovi porodica žrtava, prijatelji, brojni građani, kao i domaći i međunarodni zvaničnici. Komemoraciji su prisustvovali članovi Predsedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić, potpredsednik Republike Srpske Enes Suljkanović, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, kao i predstavnici diplomatskog kora.
Ove godine nije bilo obraćanja zvanica, već je govor održao jedino načelnik Srebrenice Ćamil Duraković, koji je pozvao sve da ne zaborave porodice nastradalih i da pomognu da Srebrenica postane mesto prosperiteta, mira i tolerancije.
Duraković je istakao da se prošlost mora pamtiti, ali da se "praštanjem mora graditi budućnost za preživele i potomke nastradalih".


Izvor: AFP, Beta i S.V.

Забринутост због мањка стручне, јавне и институционалне расправе



Заштитник грађана Саша Јанковић изражава забринутост због мањка стручне, јавне и институционалне расправе и транспарентности током доношења закона и позива надлежне органе на поштовање важећих прописа о законодавној процедури. 

У садашњем сазиву Народна скупштина донела је 41 закон, сваки од њих у хитној процедури и са таквом праксом би се морало престати. Право стручне и најшире јавности на расправу о нацртима и предлозима закона, као и право и обавеза државних органа и институција да дају мишљења и допринесу квалитету законских предлога, кључни су за доношење добрих и применљивих прописа, саопштава заштитник грађана.

Транспарентан законодавни процес је не само пожељан, већ и обавезан, јер га захтевају Резолуција Народне скупштине о законодавној политици, Закон о државној управи, Пословник о раду Владе и Стратегија реформе јавне управе. Сваки од тих докумената предвиђа и уређује како се остварује начело јавности законодавног процеса. 

На жалост, та правила се крше и прибегава се хитним законодавним поступцима у којима ни све институције, а камоли јавност, нису консултоване нити су дале свој допринос новим правним решењима, због чега су она лошија и наилазе на већи отпор него што би то могло и морало да буде.


Comatose boy, Roma evictions up pressure on France




GRIGNY, France, 12/07/2014 - It looked like any shantytown the world over — tarps to keep out the weather, scattered bits of trash that no truck would ever collect, plastic buckets to lug water. Then one of the inhabitants of this Roma camp on the northwest edge of Paris, a teenage boy named Darius, was beaten into a coma, apparently by residents of a neighboring housing project.

Within hours, the Roma vanished, seeking sanctuary in a new location on the fringes of one of the world’s wealthiest cities. Three weeks later, 16-year-old Darius remains unconscious. His family is in hiding. Police have made no arrests.

France is coming under increasing pressure to answer allegations that it is encouraging harassment of Europe’s poorest minority group in hopes that the Roma, also known as Gypsies, will leave the country.

About 20,000 are living in France, a number that appears to have changed little despite a decade spent bulldozing the squats that spring up, season after season, on unclaimed land. In 2013, the number of people evicted equaled the number still here, according to government figures. With job prospects and discrimination even worse back in their homelands in Eastern Europe, Roma migrants keep coming back.
French government policy on the Roma seems to be in crisis. The official in charge of Roma resettlement lost his job last week. The government will not say why, nor whether he will be replaced.

Police say the Roma give contradictory accounts of attacks against them. Roma say they are scared of retribution and distrustful of authorities in a country whose image as a beacon for the downtrodden is sullied by its long record of abuse of the minority. France’s Roma policies are under criticism by Europe’s top human rights court as well as Amnesty International and other organizations.

Read more on http://www.washingtonpost.com/world/europe/comatose-boy-roma-evictions-up-pressure-on-france/2014/07/12/31e67b0e-09b0-11e4-85e4-3143dddacfe9_story.html
__._,_.___