Translate

19. 07. 2014.

Wallfahrt der Roma nach Mariazell | 10. August



Wallfahrt der Roma nach Mariazell | 10. August

Wie jedes Jahr treffen sich auch heuer Roma und Sinti am 2. Augustsonntag in der geschichtsträchtigen Pilgerstadt Mariazell, um dort, in der Basilika einen gemeinsamen, feierlichen Gottesdienst zu begehen. Organisert wird der Tag von der Romapastoral Diözese Eisenstadt, den Gottesdienst hält der Roma-Seelsorger Helmut Schüller.
Basilika Mariazell
APA: Helmut Fohringer

Programm

  • 9.30 Uhr
    Eintreffen der Wallfahrer
    Treffpunkt: Platz vor der Basilika/Mariazell
  • 10.00 Uhr: Gottesdienst | Mischa
    mit Roma-Seelsorger Mag. Helmut Schüller
    vor dem Hochaltar
  • 11.00 Uhr: Begegnug | Talalinipe
    vor der Basilika | Nordseite
    beim RomBus vom Verein Roma-Service
    (fahrende Mediathek mit Ausstellung)
  • 14.30 Uhr: Kulturelles Programm | Kulturakero programo
    vor der Basilika | Nordseite beim RomBus
    mit Roma-Musik | Muschika
  • 16:30 Uhr: Abschlussgebet bei der Marienstatue auf der Nordseite der Basilika
Busabfahrtszeiten BURGENLAND
Abfahrt Kleinbachselten: 5.15 Uhr
Abfahrt Großpetersdorf: 5.25 Uhr
Abfahrt Unterwart: 5.45 Uhr
Abfahrt Oberwart: 6.00 Uhr
Abfahrt Pinkafeld: 6.15 Uhr
Anmeldung bei:
  • Referat fi ethnische grupn | Diözese Tikni Martona - Referat für ethnische Gruppen | Diözese Eisenstadt
  • Roma-Service
Busabfahrtszeiten WIEN
Bei Bedarf gibt es einen Bus von Wien
Unbedingt: rechtzeitige Anmeldung!!!
(bis 25. Juli 2014)
Anmeldung bei Roma-Seelsorger
Mag. Helmut Schüller Tel. 0664 - 5420734
Keraschi | organisaciji | pomoschago | Veranstalter | Mitorganisatoren | Unterstützer
  • Roma-Service Tikni Poslina/Kleinbachselten
  • Farajn Roma Erba/Oberwart
  • VHS-Roma Erba/Oberwart
  • Romano Centro Betschistar/Wien,
  • Kulturakero Farajn le Austritike Romendar - Betschistar/Wien
  • Farajn Ketani, Linz
  • MADHOUSE gemeinnützige GmbH, München/Bundesrepublik Deutschland
  • Diözesen Tikni Martona/Eisenstadt & Betschistar/Wien


Norvegijakeri rechti regirung fabot le kudulinipeske kamla



Norvegijakeri rechti regirung fabot le kudulinipeske kamla

Andi Norvegija pal o kamipe la regirungatar andar rechtskonservativi taj rechtspopulistscha le kudulinipeske upre thana ando pradipe kamla. O parlamento ande Oslo ando maschkarutno juni jek tschatschipe diskutirintscha. Akan ando linaj o gemajntscha le kudulinipeske upre lengero than jek fabot schaj ar den, ando linaj 2015 jek fabot andi cili Norvegija te del.
Ko o tschatschipe ande na likerel, iste potschinipeha vaj dschi trin masektscha astaripeha, genel. O justicakero ministeri Anders Anundsen andar i rechtspopulistischi fortschrittspartaj (FrP)adale keripeske use phentscha, taj jek „khetanipe“ maschkar o kudulinipe taj i kriminaliteta upre sikatscha. 
Pal birovtschagengero phenipe ando scheroskero foro Oslo atschi lojengere tschakengere tschoriptscha del, sar ando foro Berlin, kekaj ando foro Oslo eftavar tschuleder dschene dschin.
Kritikertscha adale tschatschipestar la regirungake angle tschiden, hot adale kudulinipeskere fabotiha butvar le Sinten taj Romen te resel kamna. O Bard Vegar Solhjell andar i oposicijonakeri partaj socijalistische linke phentscha, hot adala keripeha o ande roasinipe la flogoskera grupnake fabijatim te ol, afka sar angle 200 berscha le dschidovtschenge o ande roasinipe andi Norvegija le favosinipestar fabijatim sina. 
O aun lipe le tschatschipestar duach o rotscha hetvin kiratiske ham ar kerdo koja sina.
Ekspertscha varninde, hot o kudulinipeskero fabot i kriminaliteta meg utscheder kerlaha. 
Ko dschijakana kudulintscha, „mujsim ovla, hot te tschorel dschal“, phentscha o schero jeke drogeniskere pomoschagoskere khetanipestar le televisakere senderiske TV2.



Grčka oživljava zakon protiv rasizma




Grčka oživljava zakon protiv rasizma


10/06/2014

Vlada traži oštrije kazne za zločine iz mržnje.

Endi Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 10.6.2014.

photo
Grčka razmatra zakon kojim će se uvesti strožije sankcije protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. [AFP]
Grčka vlada je ponovo aktivirala nacrt zakona kojim se pooštravaju kazne za rasistička krivična dela, uključujući napade na imigrante, kažu zvaničnici.
Podnet i povučen prošle godine, zakon će ponovo biti razmotren, nakon fatalnog napada nožem na antifašističkog hip-hop umetnika Pavlosa Fisasa u septembru prošle godine, za koji je optužen član neonacističke stranke Zlatna zora.
Vlada je posle toga uhapsila ili pritvorila svih 18 poslanika te stranke, koji čekaju suđenje na osnovu sumnje da su vodili kriminalnu bandu.
Zlatna zora je bila treća na izborima za Evropski parlament prošlog meseca, što je izazvalo zabrinutost u pogledu zločina iz mržnje.
Zakonom bi se uvele oštrije kriminalne sankcije za podsticanje mržnje, diskriminacije i nasilja, poricanje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti. Zlatna zora je otvoreno zauzela antisemitski, antiateistički, antigej i antimuslimanski stav. Stranka je porekla napade na imigrante. Mnoge njene pristalice tvrde da nisu rasisti, nego da su ispunjeni očajem i gnevom, te obespravljeni glavnim političkim tokovima.
Međunarodna nevladina organizacija Hjuman rajts voč saopštila je da predloženi zakon ne ide dovoljno daleko, jer ne uključuje mere za podsticanje prijavljivanja nasilnih zločina iz mržnje ili za podsticanje aktivnosti policije i pravosuđa za suprotstavljanje nasilju iz mržnje.
„Antirasistički zakon je važno sredstvo za efektivniju borbu protiv ekstremizma. Rasizam, nasilje i ekstremizam svih vrsta ne mogu se tolerisati i vlada je odlučna da ih ne toleriše“, rekao je Antonis Klapsis, šef istraživanja na Institutu za demokratiju Konstantinos Karamanlis u Atini, u izjavi zaSETimes.
Neki kažu da se ispostavlja da je stavove jednako teško suzbiti kao postupke dok je Zlatna zora treća najpopularnija stranka.
Njen uspon od nedefinisane, često ismevane stranke, koja je dobila 0,29 odsto glasova 2009, vezan je uglavnom za mere štednje koje su vlade uvodile po nalogu trojke EU-MMF-ECB.
Mnogi su u početku bili spremni da pređu preko ekstremizma Zlatne zore samo da bi izrazili svoj gnev protiv mera štednje.
„Zlatna zora je tu da ostane“, kaže Aleks Sakelariu, sociolog sa Univerziteta Panteion, u izjavi zaSETimes. „Ništa ih neće zaustaviti, ni antirasistički zakon ni bilo koji drugi zakon.“
Zlatna zora će uputiti tri predstavnika u Evropski parlament u sklopu grčke grupe od 21 poslanika i poboljšala je svoj rezlutat u odnosu na nacionalne izbore 2012, kada je dobila 6,97 odsto glasova. Ne računajući privremeni pad podrške nakon prošlogodišnjeg ubistva, stranka i dalje ima jaku bazu.
„Naježim se kada vidim da jedan od šest sugrađana iz Atine glasa za neonacističkog kandidata. Svi bi trebalo da se ježimo na to“, rekao je Andreas Papadopulos, političar umerene levice, u izjavi Agenciji Frans pres posle izbora za EU.
Portparol Zlatne zore Ilias Kasidiaris bio je četvrti u prvom krugu izbora za gradonačelnika Atine, osvojivši 35.000 glasova (16,12 odsto glasova), dok je njegov stranački kolega odneo 179.000 glasova (11,13 odsto) u trci za regionalnog guvernera.
Premijer Antonis Samaras izjavio je da ne želi da zabrani Zlatnu zoru, nego da je zakonski raspusti, uključujući tu pooštravanje kazni za krivična dela za koja je optužena.
Eva Kose, ekspertkinja za Grčku u Hjuman rajts voču, rekla je da je vlada preterano spora u reagovanju na rasizam.
„Grčka je izneverila brojne žrtve rasističkih i ksenofobičnih napada jer nije istražila niti krivično gonila počinioce“, rekla je Kose. „Ako su ministar pravde i parlament zaista ozbiljni oko unapređivanja reakcije zemlje na rasizam i ksenofobiju, onda treba da otklone prepreke pravosuđu kada se radi o takvim napadima.“
Šta još Grčka može da učini da bi se suprotstavila ekstremizmu i ksenofobiji? Iznesite svoje mišljenje u prostoru za komentare.

Srbija se nada da će novo policijsko rukovodstvo smanjiti korupciju




Srbija se nada da će novo policijsko rukovodstvo smanjiti korupciju


01/07/2014

Vlada kaže da je nezadovoljna rezultatima borbe protiv organizovanog kriminala.
Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 1.7.2014.

photo
U Srbiji je smenjeno pet šefova policijskih uprava nakon televizijskog obraćanja predsednika Tomislava Nikolića o korupciji u policiji. [AFP]
Visoki zvaničnici vlade kažu da se nadaju da će drastična promena u rukovodstvu srpsek policije unaprediti nastojanja za eliminisanje korupcije i na kraju dovesti do hapšenja vodećih, poznatih kriminalnih bosova.
Vlada je odlučila da otpusti pet od sedam šefova uprava policije, nakon dramatičnog sastanka održanog prošlog meseca.
Nagoveštaji da će doći do promena pojavili su se prošlog meseca kada je premijer Aleksandar Vučić saopštio da su sa višeg nivoa u policiji pokušali da ga ucene rekavši mu da je njegov 16-godišnji sin učestvovao u jednom incidentu.
Nakon što je ustanovljeno da se incident nikada nije dogodio, Vučić je pozvao na istragu.
Istovremeno, osumnjičeni švercer kokaina Darko Šarić izjavio je pred sudom u Beogradu da je slučaj protiv njega iscenirao šef uprave kriminalističke policije Rodoljub Milović.
Šarić je takođe svedočio da je Milović uzeo mito u iznosu od više miliona evra od rivalske kriminalne bande kako bi je zaštitio od podizanja optužnice.
Nakon toga, predsednik Tomislav Nikolić i Vučić sastali su se sa ministrim unutrašnjih poslova Nebojšom Stefanovićem 20. juna.
Nakon tog sastanka Nikolić se obratio građanima na državnoj televiziji i pozvao je na smenu policijskog rukovodstva.
„Nisam zadovoljan borbom protiv kriminala u policiji i iskorenjavanjem zla sa naših ulica -- narko dilera i narko kartela. U borbi protiv takvog zla koje uništava naše društvo nisu postignuti rezultati u proteklom periodu, očigledno zato što te kriminalne grupe imaju pomoćnike, saučesnike i doušnike u ministarstvu unutrašnjih poslova“, rekao je Nikolić.
Vučić je rekao da vlada nema izbora osim da smeni pet šefova uprava policije kako bi „resetovala sistem“ i omogućila da policija služi građanima.
„To je bio jedini način“, rekao je on.
Promene su neophodne i sve sumnjive ilegalne aktivnosti treba istražiti, rekao je Zlatko Nikolić sa Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu.
„Vlada je napravila dobar korak. Imidž policije je poljuljan. Moralo je doći do reakcije“, izjavio je Nikolić za SETimes.
Međutim, neki eksperti se protive tome i kažu da su šefovi policijskih uprava smenjeni bez opipljivih dokaza.
„Uvek je bilo smena u policiji. Normalno je da svako bira tim sa kojim će raditi. Ali, opasno je raditi to na ovaj način, kada je vrh policije kriminalizovan bez jakih dokaza“, kaže Mile Novaković, bivši šef uprave kriminalističke policije, u izjavi za SETimes.
Vlada ima pravo da otpušta zvaničnike, ali ovom koraku su prethodili spinovanje i izmišljene afere, rekla je sociolog Vesna Pešić.
„Vlada konstantno izmišlja neke afere u pokušaju da prikrije činjenicu da zapravo nema nikakvih rezultata ili reformi“, rekla je Pešićeva.
Međutim, zvaničnici iz Vučićeve Srpske napredne stranke (SNP) odbacuju kritike.
U policiji neće biti političkih postavljenja, a reforma policije je jedan od prioriteta države, rekla je Jadranka Joksimović, članica predsedništva SNP.
„Vlada je obavila svoj posao na osnovu jasnih argumenata [koje su pružile] državne institucije“, dodala je ona.
Šta Srbija može da učini da bi dodatno unapredila sposobnost vlasti u borbi protiv organizovanog kriminala? Iznesite svoje mišljenje u prostoru za komentare.

Srpske vlasti optužene za medijsku cenzuru








Srpske vlasti optužene za medijsku cenzuru


16/06/2014

Srpska vlada na udaru je kritike zbog manjka slobode medija u zemlji.
Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 16.6.2014.

photo
Novinari u Srbiji kažu da im je „savetovano“ da izbegavaju kritične tonove, kaže ombudsman Saša Janković. [AFP]
Srbija se našla na udaru kritike međunarodnih organizacija zbog optužbi da vlasti cenzurišu medije koji su kritično izveštavali o reakciji vlade na katastrofalne poplave prošlog meseca.
Posle nekoliko incidenata sa navodnom cenzurom, predstavnica OEBS-a za medijske slobode Dunja Mijatović napisala je pismo premijeru Srbije Aleksandru Vučiću u kome je izrazila svoju zabrinutost.
„Duboko sam zabrinuta tvrdnjama da su blokirani sajtovi i internet sadržaji. To je nesumnjivo kršenje prava na slobodu izražavanja“, rekla je Mijatovićeva.
Pomenuti incidenti odnose se na gašenje sajta Teleprompter nakon što je objavio kritične tekstove o vladi zbog njene reakcije na poplave koje su u maju zadesile Srbiju.
Blog novinara Dragana Todorovića, na kome je pisalo da bi Vučić trebalo da podnese ostavku zbog slabe reakcije vlade za vreme poplava, uklonjen je sa Blicovog sajta bez objašnjenja.
photo
Nekoliko sajtova je blokirano nakon što su objavili kritične tekstove o vlastima. [AFP]
Srđan Škoro, bivši urednik u Večernjim novostima, otpušten je u maju pošto je kritičkim tonom govorio o sastavu vlade u jednoj emisiji na Radio Televiziji Srbije.
A prvog juna, sajt Peščanik je hakovan, nakon što je objavio tekst u kome se ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović optužuje za plagiranje doktorske disertacije koju je odbranio na Megatrend Univerzitetu.
„Sajt Pecanik.net oboren je distribuiranim napadom odbijanja usluge, koji se vrši velikim brojem istovremenih zahteva za pristupanje sajtu“, kaže urednica Svetlana Lukić za SETimes. „Neuobičajeno masovna poseta sajtu krenula je kada smo objavili članak.“
Vučić je odbacio optužbe.
„Žestina i snaga kampanje neistina, ma koliko puta ponavljana, ne može da promeni jednu stvar, a to je da je Srbija slobodna i demokratska zemlja“, izjavio je premijer.
Ministar za rad Aleksandar Vulin izjavio je za RTS da je kritikovanje vlade političko pitanje „velikih sila“.
„Velike sile ne žele srpskog premijera koji uživa podršku 50 odsto glasača“, rekao je Vulin.
Vučić je između ostalog optužio i međunarodnu zajednicu da vrši pritisak na medije u Srbiji kako bi vodili kampanju protiv njega i njegove porodice.
„Neću dopustiti nikome da napada Srbiju bez odgovora. Dovoljno sam jak i imam dovoljno snage da se usprotivim svim onima koji napadaju moju porodicu. Mi smo mali, a oni su veliki, ali to ne znači da ne treba da branimo slobodoljubive tradicije našeg naroda. Šta meni znači moja funkcija? Pa šta i ako ostanem bez nje?“ izjavio je Vučić 9. juna.
Međutim, ombudsman Saša Janković izdao je saopštenje u kome primećuje da „se neke informacije i kritike češće uklanjanju sa javno dostupnih medija i informativnog prostora“.
On dodaje da novinari sve češće tvrde da im je „savetovano“ da izbegavaju da kritikuju vladu i da su neki građani pozivani na informativne razgovore u policiju zbog širenja panike, „koju niko nije primetio, utvrdio, niti zabeležio njene posledice“.
Jelka Jovanović, bivša potpredsednica Nezavisnog udruženja novinara Srbije, kaže da postoji nezvanična kontrola medija u Srbiji, u kojoj je najvažnija poluga ekonomska prinuda.
„Veliki broj medija, sve manje oglašavanja, otvaranje alternativnih medija. To su tri faktora koji tradicionalne medije, posebno štampu, čine zavisnim od ekonomskog lobija, i zbog prirode srpskog društva, i od političkog establišmenta“, kaže ona za SETimes.
Peter Stano, portparol komesara EU za proširenje Štefana Filea, rekao je novinarima u Briselu da Evropska komisija „pažljivo prati medijsku situaciju u Srbiji“ i da je u stalnoj komunikaciji sa vladom, ombudsmanom i predstavnicima građanskog društva.
Koje bi mere trebalo preduzeti kako bi se obezbedila sloboda medija u Srbiji? Napišite komentar i recite šta mislite u nastavku.
.

17. 07. 2014.

Od donatora 1,8 milijardi evra za Srbiju i BiH



Od donatora 1,8 milijardi evra za Srbiju i BiH


Objavljeno : 16.07.2014.

Na donatorskoj konferenciji organizovanoj 16. jula u Briselu kako bi se pomoglo Srbiji i Bosni i Hercegovini u otklanjanju posledica od poplava prikupljeno je oko 1,8 milijardi evra za obe države. Za otklanjanje posledica poplava u Srbiji prikupljeno je 995 miliona evra, a za Bosnu i Hercegovinu 809 miliona. Ta sredstva, koja su obećali predstavnici 23 međunarodne organizacije i 60 zemalja, biće upotrebljena pre svega za obnovu infrastrukture, stambenih objekata, poljoprivrede i malih preduzeća. Ukupna šteta od poplava je u Srbiji procenjena na milijardu i po evra, a u BiH na oko dve milijarde evra.

Predstavnici 23 međunarodne organizacije i banaka, kao i 60 zemalja obećali su da će dostaviti dogovorenu sumu, najvećim delom vrlo povoljnih kredita, u roku od najkasnije šest meseci.

Na konferenciji "Obnovimo zajedno", ocenjeno je da su najpreče potrebe Srbije za otklanjanje šteta 830 miliona evra a Bosne - 650 miliona evra, dok je ustanovljeno da je ukupna šteta u Srbiji milijardu i petsto miliona evra, a u Bosni dve milijarde evra.

Prikupljeno je i 42 miliona evra za prekogranične projekte u regionu, mahom za izgradnju sistema za sprečavanje poplava i prirodnih katastrofa, a to je prevashodno uređenje slivova Save i Dunava, izgradnja brana, nasipa, sistema kanala i irigacije. Najveći deo sredstava biće upotrebljen za obnovu infrastrukture, energetike, puteva, stambenih objekata, kljucnog sektora poljoprivrede i malih preduzeća, piše u zaključcima donatorske konferencije.

Među najvećim donatorima je bila Evropska banka za obnovu i razvoj koja je Srbiji već stavila na raspolaganje preko 300 miliona evra za obnovu javnog sektora, a Bosni 58 miliona evra, dok je obema zemljama odobreno još po 100 miliona evra za potrebe malih i srednjih opština u otklanjanju posledica poplava.

Evropska investiciona banka je na konferenciji saopštila da je za Srbiju odobreno 170 miliona evra, a za Bosnu 90 miliona evra, Međunarodni monetarni fond je najavio 95 miliona za Bosnu, Svetska banka, pored ostalog, 200 miliona evra pozajmica Srbiji za mala i srednja preduzeća, 100 miliona za obnovu energetike i poljoprivrede, kao i 200 miliona BiH za srednja i mala preduzeća, Razvojna banka Saveta Evrope je Bosni odobrila pozajmice od 69 miliona, a Srbiji u visini od 32,5 miliona za podršku malim i srednjim firmama.

Međunarodna finansijska korporacija, članica Svetske banke, je odobrila zajedno Srbiji i BiH 370 miliona za obnovu infrastrukture i privrede.

Pojedinačno gledano, Japan dao po pet miliona nepovratnih sredstava Srbiji i Bosni, Danska zajedno obema zemljama 7 miliona evra, Švedska, pored ranijih 15 miliona evra, još po 2 miliona Srbiji i Bosni, Velika Britanija dva miliona funti, Kina je saopštila da će nastaviti da pomaže.

Turski predsednik je saopštio da je Vlada u Ankari već dala tri miliona evra Bosni i 400.000 Srbiji, a daće još dva miliona Bosni i 1.350.000 Srbiji.

Rusija je ukazala na veliku pomoć odmah u maju i predočila da je ukupna ruska pomoć preko 30 miliona evra, uz opasku da se u poplavama koje su pogodile Srbiju pokazalo koliko je koristan zajednički srpsko-ruski centar u Nišu za otklanjanje prirodnih katastrofa.

Italija je dala obema zemljama dva miliona evra, Norveška 4,5 miliona evra, Austrija 4 miliona, Međunarodni crveni krst 4 miliona, Crveni krst Austrije i ista organizacija u Nemačkoj po 4 miliona takođe nepovratnih sredstava.

Kosovo je takođe, na poziv Evropske komisije, bilo predstavljeno na konferenciji s tablom na kojoj je bila zvezdica, što je znak posebnog statusa Kosova za EU, a ambasadorka vlade u Prištini je rekla da "narod na Kosovu saoseća s narodima zemalja koje su pogođene poplavama".

Katar je dao "poklon" od 10 miliona katarskih dinara Srbiji i BiH.

Predstavnici SAD su istakli da je američka pomoć Srbiji i BiH dostigla 16,5 miliona dolara, a da će još odobriti 10 miliona dolara, ali su takođe u jednoj političkoj poruci naglasili da su "impresionirani napretkom Srbije u pregovorima o članstvu s EU", uz napomenu da još treba dosta da se učini u bici protiv korupcije i uvreženju vladavine prava.

Američki predstavnici su ukazali i na to da je iduće godine 20. godišnjica od Dejtonskog sporazuma i da su - iako je međunarodna zajednica uložila više milijardi evra u BiH - tamošnji politički vođi malo učinili za trajni napredak te zemlje.

Poruka solidarnosti

Evropska komesarka Kristalina Georgijeva je na kraju ovog skupa ocenila da je to bio veliki uspeh i ponovila na srpskom jeziku poruku "Niste sami", upućenu zvaničnicima Srbije i BiH.

Organizatori donatorske konferencije u Briselu za otklanjanje posledica majskih poplava u Srbiji i BiH su bili Evropska komisija, Francuska i Slovenija. Evropski komesari Štefan File i Kristalina Georgieva, slovenačka premijerka Alenka Bratušek i francuski ministar Loran Fabijus ukazali su da su solidarnost i pomoć potrebni zato što BiH i Srbija ne mogu same da obnove pogođena područja niti da u kraćem roku oporave svoje privrede.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je u Briselu preneo da, po proceni koju je Vlada Srbije sačinila u saradnji sa Evropskom unijom i Ujedinjenim nacijama, šteta izazvane poplavama u Srbiji iznosi 1,5 milijardi evra. Nikolić je u govoru na donatorskoj konferenciji za pomoć Srbiji i BiH rekao da će se Srbija sa posledicama poplava boriti godinama, a da je sasvim izvesno da će tada nastala katastrofa izazvati privrednu recesiju.

Predsednik Srbije rekao je da Srbija ne može da nadokandi svu štetu samo iz donacija i pomoći, i da će možda tri četvrtine štete morati sama da podnese, ali da je u nevolji "sve što čovek dobije, svaki znak pažnje, solidarnosti i pomoći – znak za večnost".

U ime Vlade Srbije Marko Blagojević je predočio da su potrebe Srbije za obnovu infrastrukture i stambenih objekata 943 miliona evra, a da su za oporavak potrebna još 403 miliona. Blagojević je rekao da će srpska ekonomija zbog šteta od poplava, umesto očekivanog rasta od 0,5% BDP-a u ovoj godini imati pad od 0,4%.

On je rekao da ukupna šteta iznosi 1,5 milijardu evra, daBeta, Dragan Blagojević dopisnik agencije Beta od toga u proizvodnom sektoru šteta iznosi milijardu i šezdeset tri miliona, stambenom sektoru naneta je šteta od 230 miliona, infrastrukturi 192 miliona, a rudarstvu i energetici 487 miliona evra.

Predsednik trojnog predsedništva BiH Bakir Izetbegović ocenio je da je za najpreče potrebe otklanjanja štete u toj zemlji nužno da se sakupi milijardu i sedam stotina hiljada evra i da je najvažnije da se do zime obnove kuće i stanovi.

Šef diplomatije BiH Zlatko Lagumdžija, dajući podrobnu procenu štete, rekao je da je kratkoročno hitno potrebno 640 miliona evra. Lagumdžija je uputio i političku poruku svojoj zemlji, rekavši da je sada potrebno jedinstvo, i "ne priča, već posao".

Zvaničnici Srbije i BiH su potvrdili rešenost da se uključe u Mehanizam civilne zaštite Evropske unije.






UN expert on religious freedom visiting Viet Nam



UN expert on religious freedom visiting Viet Nam

GENEVA (17 July 2014) – United Nations Special Rapporteur Heiner Bielefeldt, will visit Viet Nam from 21 to 31 July 2014 to assess the situation in the country regarding the promotion and protection of the right to freedom of religion or belief.

“I look forward to learning more about the diversity of religions and beliefs in Viet Nam,” Mr. Bielefeldt said. “It will be an opportunity for me to exchange ideas with the Government, understand better how it protects and promotes the freedom of religion or belief and offer my expertise in relevant issues concerning the right to freedom of religion or belief.”

The work of the Special Rapporteur, as mandated by the UN Human Rights Council, also requires him to identify existing and emerging obstacles to the enjoyment of the right to freedom of religion or belief and present specific recommendations to overcome them.

During this eleven-day mission, Mr. Bielefeldt will meet with various government officials and local authorities in the country involved in freedom of religion or belief issues. His visit will also include meetings with representatives of religious or belief communities, civil society organizations and the UN.

The expert will share with the media his preliminary findings during a press conference on 31 July 2014, at 12:00 noon in the Rose Conference Room at UNDP Compound, 72 Ly Thuong Kiet Street, Hoan Kiem Dist, Ha Noi.

Following his visit, the Special Rapporteur will present a report containing his conclusions and recommendations to the UN Human Rights Council at a future session in 2015.

ENDS

Heiner Bielefeldt (Germany) assumed his mandate on 1 August 2010. As Special Rapporteur on freedom of religion or belief, he is independent from any government, and acts in his individual capacity. Mr. Bielefeldt is Professor of Human Rights and Human Rights Politics at the University of Erlangen-Nürnberg. From 2003 to 2009, he was Director of Germany’s National Human Rights Institution. The Special Rapporteur’s research interests include various interdisciplinary facets of human rights theory and practice, with a focus on freedom of religion or belief. Learn more, log on to: http://www.ohchr.org/EN/Issues/FreedomReligion/Pages/FreedomReligionIndex.aspx

An e-Digest on Freedom of Religion or Belief – 25 years of thought by four UN Special Rapporteurs (download your copy): http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Religion/RapporteursDigestFreedomReligionBelief.pdf

Check the Declaration on the Elimination of All Forms of Intolerance and of Discrimination Based on Religion or Belief: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/ReligionOrBelief.aspx