Translate

02. 12. 2013.

O „palgondolipeskero bersch“ 2014



O „palgondolipeskero bersch“ 2014


Bare historischi keriptscha o neve anava le keriptschendar ando arto bersch ledschen. O 100. berscheskero di, kada o 1ti themeskero haburi kesdintscha, o 75to berscheskero di, kada o 2to themeskero haburi kesdintscha, o 70to berscheskero di „D-Day“ taj o 25to berscheskero di, kada o falo pelo. Historikertscha taj pisimaschtscha ada ari akaripe aun line.

Sorale kenvi uso erschti themeskero haburi

O C.H. Beck-falog phentscha, hot sorale neve ardiptscha dela, telal lendar „Die Büchse der Pandorra“ - jek 800 riktschakeri sorali historija le erschti themeskere haburistar le historikeristar andar Freiburg, Jörn Leonhard. O falog Klett-Cotta le Ernst Jüngeriskeri kenva „Feldpostbriefe andi Familie“ ari anel. Ando glajchi falog te o historischi kritischi ardipe le Jüngeristar „In Stahlgewittern“ ari al. Jek le lek barikaneder verkistar use ada schitikno kapitel nimtschka historijatar imar o nimtschko falogiskero-kher la kenvaha „Die Schlafwandler“ le Christopher Clarkistar, ange paschlartscha.

Kenvi uso dujto themeskero haburi taj uso holocaust

Ham te neve kenvi uso dujto themeskero haburi taj uso holocaust - historikerenge te jek ari ajipe le erschti themeskere haburistar - o regaltscha ando kenvakere boti pheren. O britanitiko historikeri David Cesarani pra kenvaha „Holocaust - Das Schicksal der Juden 1933 bis 1948“ (Ullstein) jek nevo forschinipeskero verk, angle paschlarel. Ando S. Fischer falog i kenva „Untergetaucht" ari al. Jek terni dschuvli ande Berlin 1940 - 1945“, savi prik dschil. I kenva andar 70 hangoskere upre liptscha kerdi uli. Jek terni dschidovkija naschtig ande Palästina naschi geli, oj pomoschago ande mindenfelitike khera lakla. Andi kenva „Böse“ (Klett-Cotta) le islanditike pisimaschistar Eiríkur Örn Norðdahl vasch o ajgeni upre butschalinipe le holocaustistar dschal.


O publicisto Arne Molfenter phukal i schpektakuleri historija le espanitike agentostar Joan Pujol García, savo jek barikano than usi invasijona le alijirtendar upro D-Day ande lija („Garbo, der Spion. Das Geheimnis des D-Day"/Piper).

"Faloskere tschave“

O faloskero peripe angle 25 berscha ande but kenvi upre butschalim ol. Telal o anav „Generation Mauer. Ein Porträt“ (Klett-Cotta) i germanistkija taj dopingakeri upre sikajaschkija Ines Geipel lakeri generacija usar 45- dschi 55 berschengere „faloskere tschavendar“ upre sikal. Te beletristischi avre pisimaschtscha adale epochali keripestar la terneder nimtschka fergaungenhajtatar pasche an. O 1957 ande ost Berlin upro them alo Uwe Kolbe pra kenvaha „Die Lüge“ jek roman pisintscha, savo - afka o S. Fischer falog - „te jek telphenipe uso desinteresi, obste ando sako diveseskero dschivipe vaj ande jek diktatura vaj avre thaneske“, hi.


Jahresrückblick 2013: Von Jubiläen, Auszeichnungen und Ausschreitungen



Jahresrückblick 2013: Von Jubiläen, Auszeichnungen und Ausschreitungen



Radio Kaktus lässt das vergangenen Jahr auf eigene Art Revue passieren. Die wichtigsten Sager, Vorfälle und Begebenheiten für die Roma-Commuinity - zusammengefasst und untermalt mit frischer Musik der Roma und Sinti aus 2013.








Berscheskero paldikipe 2013: Usar jubileji, patijariptscha taj prik astariptscha


Radijo Kaktus paldikipe andar o lejcti bersch anel. O lek barikaneder pheniptscha, angle periptscha taj keriptscha le Romengere khetanipeske - khetan kedim taj latscha muschikaha le Romendar taj Sintijendar andar o bersch 2013.



КУЛТУРАКО АРЕСИПЕ - 5 - "Сам у своју собу " - Душко *Рајко* Стојаноски


Душко *Рајко* Стојаноски


Душко *Рајко* Стојаноски, 
Сам у своју собу некуд занесен
Тразим твој лик на зиду
Ни прољеќе, лјето и јесен
Не избриса бол у мом виду

Плавичаст дим од цигарете
Кријем сузе, боли и туге
Била си лјепа део варијете
Била си моја, за ме нема друге


Ноќ дуга, полако хоче да ме гушка
Неспавам, надам се твом лику
У сновима мојим, ти ме напушташ
У алкохол тражим нову прилику

Не дам ником да помене твоје име
Иако си отшла, лик ме греје ове зиме
На прољеќу теби се надам
Мораш мени доќи, собом да владам


Dusko Stojanoski's photo


KULTURAKO ARESIPE - 5 - " DRUGA OBALA " - Ljiljana Božić


Ljiljana Božić


DRUGA OBALA


Kažeš da smirim se,
da razmislim i vratim se,
što dalje plivam,
dalje sam od obale,
da mi nigde neće
biti bolje...
Ja tebi odgovaram,
da znam da plivam
i da nema veze,
što sam sve dalje
od tvoje obale,
sa strane druge
isto postoje,
što dalje plivam
ja sam bliže,
neke druge,
neistražene.

Srce je moje radoznalo,
a hoće i da bude srećno
i da usrećuje,
voli da istražuje,
da uporedjuje,
hoće da bude sigurno
da ono što izabere,
bude ono najbolje,
za njega i mene.

Ne postoje vode,
koje nemaju
i druge obale
i skoro svaka,
ostrvo ima,
ako se umorim od plivanja,
na nekom ostrvu,
zastaću, odmoriću,
malo istraživaću,
ako mi se ne svidi,
put nastaviću.


Plivaću,
sve dok ne nadjem
svoju obalu,
koju sam videla
u snovima,
u meni snage ima,
da preplivam tri okeana,
kad krenem,
nema odustajanja.

Tvoja mi obala
ne prija,
loša joj je klima,
stalno osećam bol
u grudima,
što preti,
da me uništi,
a meni se i voli i žvi.

Ne odgovaraj me,
srce je moje,
odluku donelo,
iz grudi je krenulo,
pre mene,
žuri mu se da stigne,
do neke obale nove
i ja tu,
ništa ne mogu,
osim,
da krenem za njim.

LJ.B.

RECENZIJA - Prof.OSMANI IBRAHIM - "BAHTALE DIVE ATAR MIRE SUNE" -




SELJAJDIN SALIJEVIĆ - SALIJESOR
DINDO - A N G L O V A C E R I B A –
Ko ljil, pustikaker, cedalin dziljengor:
"BAHTALE DIVE ATAR MIRE SUNE"
Pecatimo 1984.bers.
Aso autori: SELJAJDIN SALIJESOR
Ikalipe:Univerziteti e bucengor
- Ikljardi edicija - Lilutno resipe "FENIKS"PREŠEVA

Ani epoha kana, o manusa arakhena, bi pendzaritne planete, kana
o manus phirdza thaj muklja, po angluno hapi, ko chon.
O Roma arakhenape, ki epoha, e Renesansakiri.
Bahtale hinjam, so hem arakhaamen, ki akija epoha, katar, sa o riga sundjola, o Romano lafi.

O Roma, saj te oven bahtale, so palo but bersa phiriba thaj ikljojba,
pe dajaker phuvjatar, arakhlje, pi chib, so valjani, te arakhala, sar rup
thaj olaa, amaro dzivdipe, te barjara.

Amen,o Roma, atar Jugoslavija, bahtale, so o dzivdipe ani amari Jugoslavija cerena.

Sa adala, amendje dindza,
Daj amari adaja,
i Jugoslavija.


Anglo late, amaro baro,
Andor mariba ikljilo,
Manglo amaro TITO.

Roma, atar Preseva. Tikni diz, ko Jugo, e Srbijakor, dindza Romen, save phravena, amaro muj thaj dzilja hramonena, pe dajaker chibjate thaj dziljencar, dzilabena: Romano dzivdipe.

Jekh oljendara tano akalje pustikakor poeti.
Bijando andir Preseva 23.02.1952.bers.
Ano cororo jeri, bahtardo, amare amalipaste.

Diplomirinja,Grafikakir sikljovni.
Kotar tikoripe, posukar vacerimnjase, ljelja te hramonel,Romane dzilja.
Bute Romane Smotrende sine aktivno thaj dzilapcerdza, pe dzilja.
O Seljajdin Salijesor, ljelja sine nagrada.

So ulo baro manus, so djelo tano hine: Ano resipe literalne bucengor, atar, o bucarne Srbijaker 1980.bers.

Kote, kaj djelo, pe dziljaa:"CHERA" Savi ljese pecatimi ano ljil, pustikakor
kotar kedina autorengor:"Granaju se sunca"Gadjikane chibjate.
Saj te vacera, ci soj ljese dindi:"DIPLOMA"A hem bronzakir plaketa,
katar 30 bers cerdo buti, katar Savezi Sindikatesor atar Srbija, po bare manusengor, atar Savezi Sindikatesor, katar BOR.


Uzolo dzilja poezijaker, o Seljajdin Salijesor hramonela hem proza.
So isilje, but hramome, cerde literalna buca pecatibaske.
Avdije, palo but bersa aiceriba.

Ulo te ikaljel, hem akija pustik, Romane dziljencar, so umdinela, e Romendje, ka phravel:Jekh nevo dikhiba ano sumnalipe.
Ljeser dzilja,i kalde vilestar, asvencar rovela, o Romano dzivdipe, rovela, oljengor phiriba thaj oljengor istorijsko muciba.

I chib oljesir, isila dosta neve lafja, soj dinde palal, ko lafjardo.
A sarine dzanaa, so amari chib corori, ko akava vakti, a barvalji hine thaj pendzarutni, ando, sa o sumnalipe.

Ikaljindo thaj harnindo buti, amare chibnjate, kavel dive, kana amri chib, ka ovel loki thaj gudli, sar, o avdjin thaj sar, o pani e vesesor sudro sigutno.


Prof.OSMANI IBRAHIM

KULTURAKO ARESIPE - 4 - " AKO TO LJUBAV NIJE " - Ljiljana Bižić


Ljiljana Bižić


AKO TO LJUBAV NIJE

Šta tražim ja,
u tvojim rimama
i šta tražiš ti
u mojim mislima,
ako to ljubav nije?

Zašto smo
stalno zajedno,
i što nam nikad
nije dosadno,
ni kad ćutimo,
šta je to,
ako ljubav nije?

Zašto se kraj tebe,
osećam sigurno
i opušteno,
a tvoje oko,
uvek nasmejano
me gleda,
ako to ljubav nije?


Zasto govorimo "Mi"
ako sam ja
i ako si ti,
u nekoj drugoj priči
i zašto se oboje,
u masi ljudi,
pogledima tražimo,
ako to ljubav nije?

Zašto se iz mase
izdvajamo,
pa dugo pričamo,
jedno na drugo naslanjamo,
kao slučajno,
šta je to,
ako ljubav nije?

Zašto tvoje srce
slepo veruje,
a to čini i moje,
u svaku reč izgovorenu,
nikad proveravanu
i zašto želju u oku,
ne skrivamo,
jedno od drugog,
ako to ljubav nije?

Ako to ljubav nije,
ja onda ne znam,
ljubav šta je,
ni kako ljubav
treba da izgleda,
iz kakvog pogleda,
ili dodira,
može da se pročita,
kako je prepoznati,
ako ovo izmedju nas,
što se dešava,
ljubav se ne zove.

LJ.B.

KULTURAKO ARESIPE - 2 - " ANADOLIJA " - Stjepan Herman


Stjepan Herman


Andolija /na slici/je violinista Rom iz okoline Šapca, generacija Cicvarića.

Postoje indicije da je svirao na svadbi Miloša Obrenovića. 

Inače kao i većina tadašnjih muzičara samouki sluhista.



Stjepan Herman