Translate

21. 03. 2014.

Mađari za fleksibilnije nacionalne politike za Rome



Mađari za fleksibilnije nacionalne politike za Rome   






Mađarska je predstavljajući program inkluzije Roma zatražila od Evropske komisije da kada je reč o manjinama više uvažava nacionalne prilike. Istovremeno zvaničnici EU pozivaju na pravno obavezujuće mere integracije romske populacije. Mađarska ukazuje na različit način života Roma na istoku i zapadu EU i hvali se svojom strategijom za Rome za koju kritičari kažu da je zasnovana na "strahu i kazni". Romi su najveća manjina u Evropi i uglavnom žive ispod granice siromaštva. Evropska komisija populaciju Roma u EU procenjuje na 11 miliona a u Mađarskoj Romi čine oko 7% ukupnog broja stanovnika.


Na plenarnoj sednici Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC), savetodavnog tela Evropske unije, mađarski ministar za ljudske resurse Zoltan Balog predstavljajući evropskoj javnosti program inkluzije Roma zvanične Budimpešte iskoristio je priliku da kritikuje "nedostatak fleksibilnosti" Komisije po pitanju nacionalnih strategija za Rome.

Mađarski ministar je ocenio da ne sme da postoji samo jedna, jedinstvena strategija za Rome u svim članicama EU dodajući da Komisija treba brže i bolje da odgovori na izmene koje na tom planu traže članice.

"Potrebni su nam objektivni pokazatelji ali i različite strategije, zavisno od specifičnosti svake zemlje", istakao je Balog.

Balog je rekao da je Komisiji trebalo pet godina da prihvati da Mađarska mora da prilagodi svoju politiku specifičnoj situaciji i dodao da Romi ne žive isto u svim članicama Unije. On je posebno ukazao na strukturne razlike između Roma i istočnoj i zapadnoj Evropi.

Naime, Romi na zapadu uglavnom žive na periferiji velikih gradova dok 60% Roma u istočnim članicama EU živi u seoskim područjima, pa su potrebne posebne politike za njih, objasnio je Balog.

Mađarski ministar je pozvao Komisiju da bude manje "uglađena", odnosno da stvari nazove pravim imenom kada je reč o politikama za romsku populaciju.

Balog je istakao i da je pitanje Roma, iako treba da bude rešavano na nacionalnom nivou, evropska odgovornost dodajući da su oni "najosetljivija grupa, posebno u vreme ekonomske krize".

Mišljenje mađarskog ministra delio je i njegov domaćin, predsednik Odbora Anri Malos (Henri Maloše) koji se založio za obavezujuća pravila za strategije za inkluziju Roma.

Predsednik Odbora je kritikovao mere koje je predložila Komisija zbog slabih rezultata koji su posledica "nedovoljnog angažovanja članica".

Evropski ekonomski i socijalni odbor pozvao je Savet "da iskoristi svoju moć da se usvoje obavezujući akti kako bi se iskorenile teškoće i ogromno siromaštvo koje je pretnja životima Roma".

Mađarska se diči svojom strategijom

Vlada Mađarske zadužila je jednog državnog sekretara da se bavi isključivo pitanjem Roma i u svoj inače kontroverzan novi ustav uvrstila odredbu kojom se predviđa da sve etničke manjine imaju predstavnike u parlamentu.

Preduzete su i raznovrsne socijalne i ekonomske mere, npr. obavezan vrtić za decu od tri godine naviše, osim za decu iz porodica iz srednje klase koje imaju samo jedno dete. To je mera koja treba da pomogne da se odgovori na obrazovne izazove sa kojima se suočavaju Romi.

Budimpešta je takođe odlučila da do 2015. godine nijedno dete bez roditelja mlađe od 12 godina ne živi u centrima već da se da na usvajanje ili u hraniteljsku porodicu.

Vlada organizuje i programe obuke za Rome za rad u građevinarstvu ili šumarstvu sa ciljem da im pruži priliku da ovladaju veštinama koje se traže na tržištu rada. Takođe će oko hiljadu žena ići na obuku za socijalne radnice, najavio je Balog.

Mađarska je usvojila i nove nastavne planove i programe kako bi đaci naučili više o romskoj kulturi i istoriji.

Međutim, predviđene su i kazne, odnosno uskraćivanje porodičnih beneficija onim Romima čija deca ne idu u školu.

Balog kaže da cilj nije da se "ulepša realnost" i dodaje da Rome "ne treba tretirati kao žrtve". On je istakao da Romi "moraju da preuzmu odgovornost za svoje živote".

Ipak, nije sve ružičasto

Situacija na terenu međutim nije tako "ružičasta", rekla je za EurActiv.com evropska poslanica Kinga Genc (Göncz) iz mađarske opozicione socijalističke partije.

Ona kritikuje vladine "ispeglane" podatke dobijene od ljudi koji pohađaju obavezne programe i kurseve jer je to jedini način da dođu do socijalnih beneficija.

"To je tragedija - teraju ljude da stoje u prostoriji i 'majmunišu se', recimo da povezuju tačke čak i kada imaju fakultetske diplome ... to je protiv ljudskog dostojanstva", istakla je Genc.

Ona takođe smatra da "nije dobro" da se porodice ostave bez socijalne pomoći ako im deca ne idu u školu.

"Ono što mogu da urade je da naprave drugačiju klimu u školi kako bi se kod dece i roditelja izgradilo poverenje i kako bi se osećali dobrodošli a ne da ih kažnjavaju, čime se situacija samo pogoršava", smatra evroposlanica i dodaje da je mađarska vlada stvorila atmosferu "straha i kazne".

Genc ukazuje da "postoji stav represije prema beskućnicima, Romima itd", pa su oni primorani da rade šta im se kaže.

Priznajući da se život Roma u Mađarskoj popravio u izvesnoj meri, Genc za to ne hvali vladu. Ona tvrdi da je prethodna vlada bila ta koja je stavila tačku na segregaciju romske dece u školama "izvodeći ih iz specijalnih škola".

Genc je podsetila i da su pre kraha komunizma Romi uživali u punoj zaposlenosti, mada je istina da su živeli u nižim slojevima mađarskog društva.

Podaci popisa pokazuju da u Mađarskoj živi 205.000 Roma, Rumuniji 535.000, Bugarskoj 370.000, Slovačkoj 89.000, u Srbiji 108.000 a u Turskoj pola miliona.

Izvor: EurActiv.rs

Foto: Beta

EP za stroža pravila o finansiranju političkih partija



EP za stroža pravila o finansiranju političkih partija    





 
Evropski parlament sprema nova pravila u cilju povećanja transparentnosti finansiranja panevropskih političkih partija. Tim pravilima predviđeno je da stranke ostanu bez novca od Evropske unije ako ne poštuju njene vrednosti. Pobornici novih pravila ističu da rizik da ostanu bez para od EU preti samo strankama sa rasističkim, diskriminatorskim ili nedemokratskim politikama ali su neki poslanici sumnjičavi i ukazuju na mogućnost da se o budućnosti neke stranke odluči glasanjem u Parlamentu. Planira se i bolja kontrola troškova partija EU koje će morati da poštuju strože propise o trošenju. Primenu novih pravila pratiće nezavisno telo koje će moći i da kažnjava.


Odbor za ustavnu reformu EP usvojio je 18. marta izveštaj kojim se postavlja osnova za budući "izgled" i veću transparentnost evropskih partija.


"Unapredili smo transparentnost", istakla je izvestilac za predlog Marijeta Janaku (Marietta Giannakou) i dodala da nova pravila "takođe daju političkim partijama širom EU pravni subjektivitet EU koji obezbeđuje veću transparentnost i odgovornost".

"Nismo tražili dodatna sredstva za evropske političke partije nego upravo suprotno", napomenula je Janaku.

Partijama će biti dozvoljeno da primaju veće donacije - 18.000 evra umesto sadašnjih 12.000 evra po donatoru godišnje, a za sve donacije veće od 3.000 evra moraće da budu objavljeno ime donatora. Kod donacija između 1.500 i 3.000 evra ime donatora će se naći u javnosti samo ako se on slaže.

Deo novca koji EU političke partije (EUPP) moraju da prikupe iz sopstvenih izvora da bi dobile novac EU ostaje 15%.

Poslanik Endrju Daf (Andrew Duff) i član parlamentarnog Odbora za ustavna pitanja rekao je zaEurActiv.com da će nova pravila "obezbediti političkim partijama veću fleksibilnost jer će moći da prebacuju troškove iz jedne godine u drugu i uštede za kampanje u važnim izbornim godinama".

Primenu novih pravila pratiće nezavisno telo koje će moći da kažnjava i čak odlučuje o povlačenju statuta neke partije kada se prekrše pravila o trošenju. Evropski parlament će pak sa svoje strane moći da kazni partije ako ne objave valjane izveštaje o trošenju EU sredstava ili u slučaju krivične osude. Do sada je trošenje novca od strane partija nadgledao samo Evropski parlament.
Background
Evropske političke partije su krovne organizacije sastavljene od nacionalnih partija iz članica EU.

Prema ugovorima EU, "političke partije na evropskom nivou značajne su kao faktor integracije. One doprinose formiranju evropske svesti i izražavanju političke volje građana Unije".

Regulativom iz 2003. utvrđeni su kriterijumi koje partije moraju da ispune, kao i pravila finansiranja. Nova pravila su deo izveštaja Odbora za ustavna pitanja EP.


Predviđeno je da mandat nezavisnog tela za kontrolu počne u septembru 2016. a da nova pravila stupe na snagu 1. januara 2017. godine.

Poštovanje vrednosti EU

Novi status evropskih političkih partija podrazumeva i da one moraju da "poštuju vrednosti EU".

Ta odredba izazvala je kontroverze u Odboru za ustavna pitanja jer neki evroposlanici sumnjaju da će pravila o finansiranju sprečiti partije sa problematičnim stavovima da od EU dobijaju novac.

Evroposlanik Danijel Hanan (Daniel Hannan) iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) jedan je od četvoro koji su glasali protiv predloga. On dovodi u pitanje deo predloga kojim se omogućava "zatvaranje stranke glasanjem u EP, računajući i glasove njenih protivnika".

Međutim, oni koji podržavaju nova pravila ističu da su vrednosti EU jasno navedene u ugovorima EU i da rizik isključenja iz finansiranja preti samo partijama iz čijih se aktivnosti jasno vidi da su rasističke, diskriminatorske ili nedemokratske.

Iz Transparensi internešenela (Transparency International) ukazuju na niz zaštitnih mera u proceduri koje će osigurati da se nova pravila ne koriste protiv "neželjenih" partija.

"Postoje različite mere zaštite od zloupotrebe (novih pravila), konačno i mogućnost da se zbog uskraćivanja novca ide na sud", istakao je Roni Pac (Ronny Patz) iz Transparensija.

Istovremeno neki ukazuju da će kršenje vrednosti EU od strane neke partije biti teško dokazivo jer "partija koja ima imalo pameti neće u svom statutu napisati da je rasistička".

Očekuje se da nova pravila utiču na sastav novog Evropskog parlamenta u kojem će, prema najnovijim istraživanjima javnog mnjenja, posle majskih izbora u EU biti više partija sa krajnje desnice. Prema istraživanju, francuski Nacionalni front mogao bi da dobije 18 mesta u EP, mađarski Jobik (jobbik) četiri, grčka Zlatna zora tri a belgijski Flamanski interes jedno. Sve te partije suočene su sa optužbama da izazivaju mržnju i rasizam i neki njihovi članovi su ranije bili osuđivani.

O izveštaju Odbora poslanici Evropskog parlamenta glasaće na poslednjoj plenarnoj sednici pre izbora u EU, 14-17. aprila. Konačno odobrenje članica očekuje se u istom mesecu.

Evropske političke partije poslednjih meseci inače privlače pažnju medija inicijativom da se unapred objave zajednički kandidati za predsednika Evropske komisije, čime su, kako se ocenjuje, politizovale kampanju.

Trenutno postoji 13 zvaničnih evropskih političkih partija.

Izvor: EurActiv.rs 

Foto: Sxc.hu



Pomoć Ukrajini, sankcije Rusiji




Pomoć Ukrajini, sankcije Rusiji
   





 
Evropska komisija 19. marta je odobrila hitnu pomoć ukrajinskoj vladi. Brisel za Ukrajinu priprema pomoć od 1,6 milijardi evra, ali očekuje od Kijeva i reforme od kojih će neke, poput smanjenja subvencija za struju, pogoditi široke slojeve stanovništva. U Briselu se razmatra i mogućnost uvođenja ekonomskih i vojnih sankcija Rusiji, ali zemlje članice još nisu uspele da postignu dogovor o obimu sankcija, vodeći računa o mogućim posledicama. U međuvremenu, Moldavija, koja se uplašila od "ukrajinskog scenarija" na svojoj teritoriji, tražila je od EU da joj pruži jasnu perspektivu pristupanja.

Hitna pomoć predviđena je u okviru šireg plana pomoći od 11 milijardi evra, koji je najavljen na samom početku marta. Ona obuhvata milijardu evra, uz dodatnih 610 miliona evra koji su Ukrajini odavno obećani u okviru sporazuma o pridruživanju.
Novac će biti iskorišćen za stabilizaciju finansija Ukrajine. Kako je rekao evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren, cilj je da se Ukrajini pomogne da se ekonomski oporavi da bi se i politički mogla stabilizovati.
Na pitanje novinara da li će se "hitna finansijska injekcija" EU Ukrajini koristiti i za plaćanje duga ruskom Gaspromu za isporuke gasa, Oli Ren je samo kratko uzvratio da se ta sredstva daju za uravnoteženje platnog bilansa te zemlje.
Kijev može u najkraćem roku da očekuje prvih 600 miliona evra, čim dobije "zeleno svetlo" Međunarodnog monetarnog fonda sa kojim će pomoć biti usaglašena. Ostatak će, prema najavi Komisije, biti isplaćen tokom godine.
Najavljeno je i da će uskoro u Kijev doći eksperti Komisije na razgovore sa ukrajinskom vladom. Među glavne ciljeve ubrojana je i zaštita ugroženih delova stanovništva tokom sprovođenja reformi, ali i borba protiv korupcije.
Predstavnici Komisije nisu želeli da komentarišu mogućnost da šefovi država i vlada EU na samitu 20. marta usvoje takozvani treći stepen sankcija Rusiji, koji bi podrazumevao suspendovanje vojne saradnje i ekonomske mere.
Nezvanično se u krugovima EU saznaje da šefovi vlada i država EU još nisu postigli dogovor o tome dokle bi trebalo ići u merama prema Rusiji, pre svega kada je reč o ekonomskim sankcijama. Naime, neće sve zemlje u istoj meri osetiti posledice takvih mera. Potrebno je sagledati i kakve bi posledice mogle da imaju uzvratne sankcije koje je Moskva najavila.
Kada je reč o reakcji Zapada na pripajanje Krima Rusiji, predsednik SAD Barak Obama pozvao je lidere Grupe 7 i EU da se sastanu u Hagu tokom samita o nuklearnoj bezbednosti oko 20. marta da bi razgovarali o situaciji u Rusiji. Pominjana je čak i mogućnost suspendovanja učešća Rusije u Grupi 8, čiji samit je Rusija trebalo da organizuje u junu 2014.
Šef francuske diplomatije Loran Fabius najavio je 18. marta da postoji mogućnost da Francuska suspenduje prodaju dva vojna aviona Moskvi.
Borba za vojne baze 
U međuvremenu, na Krimu situacija nije nimalo lagodna. Nakon što je proglašeno pripajanje Rusiji, koje je na Zapadu mahom naišlo na osudu, pro-ruske snage su krenule u napad. Napale su najmanje dve ukrajinske baze na Krimu, i saopštile da su zatočile zapovednika mornarice.
Prema navodima lokalne novinske agencije Kriminform, zapovednik ukrajinske mornarice odveden je u sedište tužilaštva na ispitivanje o naredbama dobijenim iz Kijeva u pogledu upotrebe oružja.
Na zgradi generalštaba ukrajinska zastava zamenjena je ruskom.

Saopšteno je i da su pro-ruske snage traktorom provalile vrata jedne od baza ukrajinske mornarice u Novoozernu i uspostavili kontrolu nad ulazom u bazu, ali da su nakon toga "ruski vojnici" sprečili dalje korake.
Pored toga, vlasti Krima su odbile sastanak sa ukrajinskim ministrom odbrane i sa zamenikom premijera Ukrajine. Proruski premijer Krima Sergej Aksjonov najavio je da će im biti zabranjen ulazak na Krim, a ta informacija potvrđena je i u Kijevu.
Jedno od najvažnijih pitanja koje treba rešiti su ukrajinske vojne baze na Krimu, kojima je iz Kijeva izdat nalog da ostanu na poluostrvu. Nakon pokušaja pro-ruskih snaga da upadnu u jednu od baza 18. marta, kada su dve osobe poginule, a dva vojnika povređena, Kijev je zvanično svojim vojnicima dao zeleno svetlo da koriste oružje u samoodbrani.
Ukrajinski premijer Arsenij Jasenjuk je zbog zaoštravanja situacije ocenio da sukob na Krimu prelazi iz političke u vojnu fazu.
Moldavija traži podršku EU 
Predsednik Moldacije Nikolae Timofti koji strahuje da bi u Moldaviji mogao da se ponovi ukrajinski scenario, pozvao je 19. marta EU da ubrza potpisivanje Sporazuma o pridruživanju sa Moldavijom i pruži toj zemlji jasnu perspektivu pristupanja.
"Nadam se da ćemo naići na podršku EU za to da se Sporazum o pridruživanju potpiše što je pre moguće", rekao je Timofti posle sastanka sa rumunskim predsednikom Trajanom Baseskuom u Jašiju, u Rumuniji.
"Moja zemlja je zatražila od Unije da joj pruži jasnu perspektivu pristupanja", dodao je Timofti.
Moldavija i Gruzija su parafirale sporazume o pridruživanju EU na samitu Istočnog partnerstva u Viljnusu u novembru 2013, dok je tadašnji ukrajinski predsednik Viktor Janukovič, koji je u međuvremenu svrgnut, odlučio da ne parafira taj sporazum.
Moldavija strahuje od pritisaka Rusije i podele zemlje, odnosno otcepljenja proruskog regiona Pridnestrovlje, po ugledu na Krim u Ukrajini.
Pridnjestrovlje se otcepilo uz podršku Moskve nakon rata 1992, godinu dana nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali nezavisnost te oblasti nije priznala nijedna zemlja. Rusija u Pridnjestrovlju ima svoje vojnike, i pored protivljenja moldavskih vlasti i obaveze o povlačenju iz 1999.
Moldavski predsednik je rekao 18. marta da se portparol parlamenta Pridnjestrovlja obratio Moskvi sa zahtevom o pripajanju Rusiji, piše AFP.
Timofti je povodom sastanka o Pridnjestrovlju koji će se održati 20. marta u Moskvi, izrazio nadu da odluke koje budu donete neće biti gore od delovanja Rusije na Krimu. "Ali, nadam se da će Moskva uzeti u obzir kritike EU i stav Rumunije i Modlavije", dodao je on.
Rumunski predsednik je nedavno rekao za Asošiejted pres da su Kijev i Kišinjev pioriteti za ruskog predsednika "Vladimira Putina koji želi da obnovi Sovjetski savez".
"Ako pogledate na mapu, videćete pojasa zamrznutih sukoba" oko Crnog mora koji mogu da se razbukte bilo kada", rekao je Basesku, preneo je EurActiv.com.

Izvor: AFP, Beta i EurActiv
Foto: Beta-AP

Škotski referendum: igra visokog rizika



                                    Škotski referendum: igra visokog rizika



Organizovanje referenduma o nezavisnosti Škotske ponovo zaokuplja pažnju u Velikoj Britaniji pošto je britanski premijer Dejvid Kameron (David Cameron) pozvao da se taj referendum što pre organizuje i da ishod bude obavezujući, u nadi da će se Škotlanđani izjasniti protiv nezavisnosti. Pojedini analitičari smatraju da se Kameron upustio u igru sa neizvesnim krajem, iako istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je većina Škotlanđana za ostanak u sastavu Britanije. Edinburg želi da se referendum organizuje na jesen 2014. godine, što se tumači namerom da do tada obezbedi dovoljnu podršku za nezavisnost.

Više je pitanja u vezi s referendumom oko kojih se London i Edinburg ne slažu, a jedno od ključnih je da li škotske vlasti imaju nadležnost da organizuju referendum bez pristanka vlade u Londonu.

Britanska vlada je 10. januara saopštila da će odobriti privremeni prenos nadležnosti škotskom parlamentu za organizaciju referenduma. "Britanska vlada želi da da škotskim vlastima ovlašćenje da organizuju referendum, što one prema Ustavu ne bi mogle drugačije da urade", rekao je 10. januara u britanskom parlamentu ministar za Škotsku Majkl Mur (Michael Moore). On je rekao da, iako britanska vlada smatra da Škotska treba da ostane u sastavu Britanije, referendum treba da se održi i da rezultat bude obavezujući.

Stavljanje pitanja škotskog referenduma na dnevni red britanske vlade izazvao je oštre kritike Škotske nacionalne partije (SNP) na vlasti u Edingubrgu, koja optužuje London da se meša i da je dvoličan.

Kako prenosi britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC), škotski premijer i lider SNP Aleks Salmond (Alex) je rekao da njegova vlada ima mandat da organizuje referendum o nezavisnosti na jesen 2014. a da Kameron "nema mandat" da određuje pravila. Salmond je rekao da Kameron to čini jer se plaši da će izgubiti.

Politički urednik BBC-ja Nik Robinson (Nick) ocenjuje da bi to moglo da znači da će doći do istorijskog spora pred Ustavnim sudom između Londona i Edinburga.

Britanska vlada smatra i da na referendumu mora postojati samo dve opcije - za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu ili ne - dok škotski nacionalisti koji su na vlasti u Škotskoj smatraju da treba da postoji treća opcija o prenosu većih nadležnosti na Škotsku bez nezavisnosti. Salmond je, međutim, rekao za Radio 4 BBC da nije "pošteno" tvrditi da se on plaši da će izgubiti ako postoji samo opcija "da ili ne". On je negirao da želi da se uvede i treća opcija, ali je ukazao da u Škotskoj postoji značajna podrška takvom opredeljenju koje bi podrazumevalo povećanje finansijskih nadležnosti za Škotsku.

Škotski premijer i lider nacionalista je rekao da je Kameronova intervencija bila u "gotovom tačerovskom stilu". "London nastupa sa idejom da zna šta je najbolje i da je postupao u našem najboljem interesu, a ustvari želi da postavi osnovu za naš referendum i pored činjenice da nema nikakav mandat za to", rekao je Salmond.

Edinburg i London se spore i oko toga da li treba spustiti starosnu granicu za izjašnjavanje na referendumu. Škotske vlasti smatraju da treba omogućiti osobama od 16 i 17 godina da se izjasne na referendumu, a London da granica ostane na 18 godina. Škotske vlasti, takođe, traže da za referendum bude zadužena posebna komisija, dok britanske vlasti insistiraju da to bude izborna komisija.

Mur je rekao u britanskom parlamentu da se nada saradnji sa škotskim vlastima kako bi se prevazišla neslaganja i najavio da će biti organizovane konsultacije o referendumu. On nije rekao kada bi britanska vlada želela da se referendum održi.

Izvori u britanskoj vladi su negirali navode da će vlada dati vremenski rok od 18 meseci za održavnaje referenduma, ako prenese nadležnosti na škotske vlasti za organizovanje referenduma sa pravno obavezujućim ishodom, preneo je 10. januara BBC.

Kameron: Otkloniti konačno neizvesnost

Britanski premijer je rekao da Škotlanđani treba da odluče kada će se održati referendum ali da smatra da bi bilo bolje da se on održi pre nego kasnije. Kameron smatra i da ishod referenduma treba da bude obavezujući a ne savetodavnog karaktera. Sve tri velike britanske stranke, Konzervativna, Laburistička i Liberalnodemokratska partija, apelovale su da referendum bude održan što pre.

Kameron je u intervjuu za britansku televiziju Skaj njuz (Sky News) 9. januara, drugom za dva dana, objasnio ovu iznenadnu žurbu željom da se rasčisti to pitanje. "Mi nećemo nametati naš stav, ali moramo da otklonimo pravnu neizvesnost i da pokušamo da zajedno sa škotskim vlastima dobijemo pravedan, jasan i odlučan odgovor", rekao je on.

Neizvesnost je, kako je ocenio, "vrlo štetna" za privredu i stanovnike Škotske, poluautonomnog regiona koji je već tri veka u sastavu Velike britanije a od 1999. ima svoju vladu. "Škotlanđani ne znaju zaista kada će im i kakvo pitanje biti postavljeno niti ko treba da ga postavi", rekao je on za BBC 8. januara.

Kameron je ocenio da Salmond zna da Škotlanđani u dubini ne žele da se u potpunosti odvoje od Velike Britanije i dodao da bi to, ako se desi, bilo vrlo žalosno.

U decembru 38% Škotlanđana je bilo za nezavisnost, pokazuje istraživanje instituta MORI. Prema istraživanju nezavisne grupe za istraživanja javnog mnjenja Britiš fjučer (British Future), 54% Škotlanđana podržava ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ipak, konzervativni list Tajms (The Times) piše da se Kameron upustio u igru visokog rizika, a više medija je u prvim reagovanjima na Kameronovu izjavu o škotskom referendumu ocenilo da je reč o blefu.

Edinburg: Referendum na jesen 2014.

Nakon ubedljive pobede na izborima u maju 2010. Salmond je objavio da je Škotska krenula putem nezavisnosti. On je, ipak, ostavio mogućnost da se ona ostvari postepeno, i u prvo vreme je bio usredsređen na ispitivanje raspoloženja Škotlanđana prema "blažoj verziji" nezavisnosti koja bi se odnosila na veću finansijsku nezavisnost.

Namera škotskih vlasti je da referendum organizuju u drugoj polovini svog mandata koji ističe 2015. i to na jesen 2014, a kao zgodan prilika pominje se obeležavanje 700. godišnjica pobede Škota nad snagama engleskog kralja Edvarda Drugoga u bici kod Benokbern.

Prema planu škotske vlade, zakon o referendumu bi trebalo da bude stavljen na dnevni red lokalne skupštine u januaru 2013, a očekuje se da bude usvojen na jesen 2013.

Konzervativci ne veruju da će doći do raspada Velike Britanije nakon što je laburistička vlada Tonija Blera (Tony Blair) dala široju autonomiju, Škotskoj, Velsu i Irskoj 1998. Od dobijanja autonomije, škotski parlament ima nadležnosti u obazovanju, zdravstvu, zaštiti životne sredine, ali su pitanja u vezi sa spoljnom politikom i odbranom i dalje u nadležnosti britanske vlade, dok referendumi koji su organizuju isključivo imaju savetodavnu ulogu.

Škotska je bila nezavisna do 1707. kada je na osnovu Akta o ujedinjenju formirala zajednicu sa Engleskom.

Izvor: AFP i EurActiv.rs
Foto: www.sxc.hu

Zahuktava se kampanja pred referendum u Škotskoj



Zahuktava se kampanja pred referendum u Škotskoj    

Objavljeno : 20.03.2014.

 
Šest meseci uoči istorijskog referenduma u Škotskoj pristalice nezavisnosti te oblasti u sastavu Velike Britanije polako dobijaju na popularnosti ali su i dalje u manjini u odnosu na heterogenu koaliciju koja želi da spreči otcepljenje po cenu davanja veće autonomije Edinburgu. U vremenu neizvesnosti pred referendum bujaju špekulacije o uslovima "razvoda", bilo da je reč o podeli prihoda od nafte ili o tome kome će pripasti dve džinovske pande u zoološkom vrtu u Edinburgu, koje je Kina poklonila Britaniji. Kampanja se polako zahuktava a protivnicima nezavisnosti Škotske se u ocenama da je bolje očuvati postojeće stanje pridružuju i glasovi iz poslovnih krugova.

Koalicija tri velike "londonske" stranke koje su protiv nezavisnosti Škotske - vladajući konzervativaci i liberalne demokrate i opozicioni laburisti, koliko je neverovatna toliko je i odlučna u svojoj nameri da zadrži tu oblast u okvirima Britanije, uz slogane "better together" (bolje je zajedno) i "UK OK" (Ujedinjeno Kraljevstvo je OK).

Britanski premijer Dejvid Kameron (David Cameron), garant zajednice Engleske, Škotske, Severne Irske i Velsa, upustio se u neizvesnu igru kada je prihvatio održavanje referenduma o samoopredeljenju 18. septembra 2014. To je učinio uz uverenje da će pobediti u toj igri škotskog premijera Aleksa Salmonda (Alex), vatrenog pristalicu nezavisnosti, piše agencija Frans pres.

Prema podacima instituta Survejšen (Survation), početkom marta 39,3% građana je bilo za nezavisnost Škotske, 47,6% protiv, a 13,1% je bilo neodlučno.

"Bilo bi zaista neverovatno da Aleks Salmond osigura pobedu", smatra Majkl Mara (Mićael Marra) sa Univerziteta u Dandiju. Politikolog na Unvierzitetu Stratklajdu DŽon Kertis (John Curtis) istvoremeno ocenjuje za AFP da je "nešto počelo da se menja", ali dosta skromno tako da su pristalice nezavisnosti i dalje u zaostatku.

U proteklih 30 godina oko trećine biračkog tela je za nezavisnost, ali je "razlika smanjena posle Nove godine", rekao je Keris. Broj pristalica se povećao u proseku za između 2 i 3 procentna poena, ako se uzmu u obzir istraživanja javnog mnjenja sprovedena od polovine 2013.

Profesor na Univerzitetu u Sterlingu Piter Linč (Peter Lynć) rekao je da postoji pozitivan trend za pristalice nezavisnosti ali da su oni i dalje potencijalni gubitnici na referendumu.

Međutim, za Salmonda (59), lidera Škotske nacionalističke partije koji ima apsolutnu većinu u Holirodu, regionalnom parlamentu, biće potreban mnogo jači razlog da bi se obeshrabrio. "Nada će nađačati strah", kaže Salmond.

On je u planu za nezavisnost, predstavljenom u novembru, izneo svoj san o zemlji od 5,3 miliona stanovnika sa snažnim kulturnim identitetom koja bi bila slična Švajcarskoj, Finskoj ili Norveškom. Škotska bi mogla biti ekonomski samostala zahvaljujući "crnom zlatu" - nafti u Severnom moru, i "zlatu boje ćilibara" - viskiju.

Prema tom planu, Škotska bi postala članica EU i NATO, ali bez nuklearnog oružja, a zadržala bi funtu kao valutu i britansku kraljicu Elizabetu kao monarha. Sada, nadležnosti Škotske su ograničene na zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe i teritorijalnu upravu.

Kampanja pred referendum zaoštrila se u februaru kada je britanski ministar finansija DŽordž Ozborn (George Osborne) upozorio Škotlanđane da će morati da biraju između "funte i nezavisnosti".

Zatim je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo (Jose Barroso) rekao da bi pristupanje Škotske EU bilo izuzetno teško da se izvede ako ne i nemoguće.

Na kraju, više predstavnika finansijskog sektora i naftne industrije, uključujući Rojal dač šel (Royal Dutć Shell) i Britiš petroleum (Birtish Petroleum), izjavili su da su više za očuvanje postojećeg stanja, pre svega zbog poreskih pitanja.

Salmond je optužio protivnike za vođenje "najgore kampanje klevetanja u savremenoj istoriji" i ukazao na "planove B,C,D,E i F" za očuvanje funte. Očekuje i da će se kolo sreće okrenuti.

Piter Linč mu u tome daje za pravo, ocenjujući da "nije najbolja strategija kada vrlo bogata elita objašnjava sa distance kako trebaa glasati". On dodaje da birače najviše zanimaju pitanja poput zapošljavanja, obrazovanja i javnih usluga. "Ono što ljudi žele da znaju jeste da li će to biti bolje ili gore raspodeljeno", kaže Linč.

Do sada, SNP je pridobijao birače predlažući "pravedniji" socijalni model po ugledu a skandinavski umesto "aristokratskog" londonskog, kako to Salmond voli da kaže.

Kameron, prvi na meti, izvuko je prošle nedelje svoj adut iz rukava. "Izjašnjavajući se protiv, nećete glasati protiv promena", rekao je on i dodao da planira veću fiskalnu autonomiju Škotske. "Ne kao utešnu nagradu Aleksu Salmondu, već u duhu pravde", rekao je on. Laburisti i liberalne demokrate planiraju slične ustupke.

Na osnovu toga, kako predviđa Kertis, doći će verovatno do novog postepenog prenosa vlasti na uštrb nezavisnosti Škotske.

Izvor: AFP
Foto: Beta/AP





Syria: Group of experts call for action into enforced disappearances as crimes against humanity




Syria: Group of experts call for action into enforced disappearances as crimes against humanity

GENEVA (20 March 2014) – The Working Group on Enforced or Involuntary Disappearances called for action by the highest United Nations bodies to tackle the disappearance issue in Syria.

“Enforced disappearances are being perpetrated as a systematic and widespread attack on civilians, thus qualifying as a crime against humanity,” they observed relying on the findings of the International Commission of Inquiry on the Syrian Arab Republic. “The situation of enforced disappearances in Syria is alarming and deserves immediate UN attention,” the five-strong group of experts emphasized.

The Working Group has been following the situation in Syria since the beginning of the conflict. In September 2011, the expert body sent an official communication to the Government of Syria reporting systematic human rights violations committed by the Syrian authorities, including enforced disappearances. Since then, the experts have received an increasing number of cases under its different procedures.

“We are also deeply concerned that opposition forces have resorted to similar practices against civilians perceived to be supporting the Government, human rights defenders, journalists and religious leaders,” they said.
In light of its serious concern and the gravity of the situation, the Working Group requested last week the Security Council “to consider referring the matter to the International Criminal Court”. The independent experts have also called on the Human Rights Council, the General Assembly, the Secretary-General and the Joint Special Representative for Syria requesting action by their respective bodies and mandates.
“We also call on Syria to take decisive action to eradicate enforced disappearances, ensure its prevention and bring perpetrators to account,” the experts concluded.  

(*) The Working Group is comprised of five independent experts from all regions of the world: Mr. Ariel Dulitzky (Argentina), Chair-Rapporteur; Mr. Osman El-Hajjé (Lebanon), Vice Chairperson; Ms. Jasminka Dzumhur (Bosnia and Herzegovina), Mr. Olivier de Frouville (France); and Mr. Jeremy Sarkin (South Africa).

ENDS

The Working Group was established by the UN Commission on Human Rights in 1980 to assist families in determining the fate and whereabouts of disappeared relatives. It endeavours to establish a channel of communication between the families and the Governments concerned, to ensure that individual cases are investigated, with the objective of clarifying the whereabouts of persons who, having disappeared, are placed outside the protection of the law. In view of the Working Group's humanitarian mandate, clarification occurs when the fate or whereabouts of the disappeared person are clearly established.

The Working Group continues to address cases of disappearances until they are resolved. It also provides assistance in the implementation by States of the United Nations Declaration on the Protection of All Persons from Enforced Disappearance. Learn more, log on to:
http://www.ohchr.org/EN/Issues/Disappearances/Pages/DisappearancesIndex.aspx

For more information and media requests, please contact Ugo Cedrangolo (Tel: +41 22 9179286 / ucedrangolo@ohchr.org) or Marlene Urscheler (Tel: +41 22 917 9396 / murscheler@ohchr.org), or write to wgeid@ohchr.org.

For media inquiries related to other UN independent experts: Xabier Celaya, UN Human Rights – Media Unit (+ 41 22 917 9383 / xcelaya@ohchr.org)
UN Human Rights, follow us on social media: Facebook: https://www.facebook.com/unitednationshumanrights
Twitter: http://twitter.com/UNrightswire
Google+ gplus.to/unitednationshumanrights
YouTube:
http://www.youtube.com/UNOHCHR
Storify: http://storify.com/UNrightswire