Translate

06. 10. 2016.

Besplatna pravna pomoć u Srbiji od 2018.




                  Besplatna pravna pomoć u Srbiji od 2018.                                           

Objavljeno : 06.10.2016.     
Srbija će nakon šest godina čekanja dobiti Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, ali će u njemu po oceni Komiteta pravnika za ljudska prava Jukom ostati značajna ograničenja, poput zabrane pružanja pomoći u prekršajnim postupcima i prekomernog sužavanja kruga pružalaca usluga. U Ministarstvu za sada nisu želeli da iznose tačne procene finansijskih sredstava potrebnih za primenu zakona, mada je Akcionim planom za poglavlje 23 u pregovorima sa EU predviđeno oko 5,6 miliona evra godišnje za prve tri godine.

U Ministarstvu pravde EurAktivu je rečeno da će je urađen Nacrt zakona i da je planirano da se usvoji do kraja godine i primenjuje od 1. januara 2018. Kako navode, ranija primena nije moguća jer je potrebna priprema administrativnih kapaciteta za sprovodjenje zakona i obuka za primenu.

"U narednom periodu planirano je i organizovanje javne kampanje u okviru koje će se građani informisati o novom zakonu, uslovima koje treba da ostvare korisnici besplatne pravne pomoći i drugim značajnim pitanjima za primenu zakona", navode u Ministarstvu.

U Ministarstvu navode da je tokom izrade nacrta sprovedena javna rasprava, da je mišljenje dala i Evropska komisija, i da je tekst naknadno izmenjen.

Do besplatne pravne pomoći i uz platu od 30.000

Evropska unija traži od Srbije donošenje ovog zakona, koji je i jedan od uslova za napredak pregovora sa EU, predviđen Akcionim planom za poglavlje 23. Akcionim planom bilo je predviđeno da se zakon usvoji u trećem kvartalu 2016, što je rok koji je već probijen.

Najnovija verzija zakona, koja će verovatno ući u skupštinsku proceduru i u koju je EurAktiv imao uvid, predviđa mogućnost besplatne pravne pomoći za širi krug korisnika u odnosu na ranije verzije ovog propisa, pa je po oceni Jukomovog stručnjaka Milana Filipovića krug korisnika zadovoljavajući.

Istakao je da je važno da je predviđena besplatna pravna pomoć za one koje bi troškovi postupka mogli ekonomski da ugroze i ocenio, ističući da je reč o njegovoj ličnoj proceni, da bi to rešenje omogućilo da besplatnu pravnu pomoć traže i ljudi za standardnim prihodima u Srbiji od 20 do 30 hiljada dinara.

"Ovo je dosta važno jer su uslovi za socijalnu pomoć kod nas dosta restriktivni i sama socijalna pomoć je dosta niska, oko 7.000 dinara mesečno, tako da bi ova odredba proširila krug potencijalnih korisnika s obzirom na visoke advokatske tarife, visoke troškove postupka, na dosta širok krug ljudi", naveo je on.

U novom nacrtu koji je trenutno u opticaju predviđeno je da pored korisnika socijalne pomoći pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju i osobe koje bi zbog plaćanja pravne pomoći osiromašile i stekle uslov na socijalnu pomoć, kao i niz posebnih kategorija poput žrtava porodičnog nasilja, torture i trgovine ljudima, azilanata i izbeglica, osobama o čijoj poslovnoj sposobnosti se vodi postupak i deci u sistemu socijalne zaštite.

Nepotrebna ograničenja

Sa druge strane, u Jukomu imaju primedbe na zabranu pravnim klinikama, javnim beležnicima i službama za podršku žrtvama i svedocima da pružaju pravnu pomoć, poput pružanja pravnog saveta o postupku i sastavljanja podneska, i smatraju da je takvo ograničenje nepotrebno.

"To vidimo kao manu ovog pristupa jer se veliki deo besplatne pravne pomoću koju mi pružamo sastoji u pružanju saveta vezanih za sudske postupke i pisanja podneska" navodi on. Jukom već godinama ima projekat pružanja besplatne pravne pomoći.

"Odete u pravnu kliniku i treba vam recimo predlog za izvršenje za zaostale alimentacije, to vam student prava ne može uraditi, iako objektivno to može da uradi kvalitetno, ali to po ovom zakonu nije moguće", rekao je on, dodajući da se dosta slučajeva odnosi baš na alimentaciju.

Pravnim klinikama dozvoljeno je da pružaju samo pravnu podršku, odnosno opšte pravne informacije, pravne savete i početne pravne savete koji se ne odnose na postupak pred sudom, dok pravnu pomoć koja uključuje pravne savete o sudskom postupku i pisanje podneska mogu da pružaju advokati, službe pravne pomoći u jedinicama lojalne samouprave i neladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda.

Filipović smatra da je loše što je besplatna pravna pomoć onemogućena u prekršajnim postupcima u kojima nije zaprećena kazna zatvora i objašnjava da u toj oblasti ima postupaka koji su značajni jer su potrebne promene zakona.

"To je nama jako problematično kao pružaocima besplatne pravne pomoći jer veliki broj naših strateških slučajeva u kojima se mi zalažemo za izmenu zakona jesu upravo prekršajni postupci za koje nije zaprećena kazna zatvora, na primer prema Zakonu o javnom okupljanju”, naveo je Filipović.

Ukazao je i na visoke kazne od 50.000 do 500.000 dinara za kršenje tog propisa.

Zašto ovoliko čekamo

Pravo na besplatnu pravnu pomoć predviđeno je Ustavom iz 2006. godine, a Ustavnom strategijom iz 2010. precizirano je da će za ostvarivanje tog cilja biti donet zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, podseća Filipović.

"Sada je 2016. godina i pitanje je zašto se čekalo toliko dugo od 2010. Nekoliko nacrta je u međuvremenu izmenjeno, možemo nagađati koji konkretni razlozi su u pitanju, ali pre svega kao jedan od razloga možemo istaći pogrešnu percepciju od strane advokature da je donošenje ovog zakona protivno njihovim interesima”, naveo je on, istakavši da je reč o njegovim pretpostavkama.

Ljudi kojima bi bila pružena besplatna pravna pomoć prvenstveno su korisnici socijalne pomoći i oni koji su blizu takvog materijalnog stanja, kao i osobe kojima su ugrožena prava, navodi stručnjak Jukoma, dodajući da to uglavnom nisu oni koji bi sebi mogli priuštiti usluge advokata što znači da nema veze izmedju ovog zakona i interesa advokature.

Ocenio je da je mogući razlog odlaganja i finansijsko opterećenje koje će to predstavljati za državu, ali uz napomenu da bi na duži rok besplatna pravna pomoć mogla da pomogne da se rastereti sudstvo jer medijacija i informacije o trajanju i troškovima postupka postaju dostupniji širem krugu ljudi.

"U osnovi veliki broj ljudi pokreće sudske postupke a nije svestan dužine trajanja i troškova postupka i u jednom trenutku ostaje bez para, ali posle mnogo godina i bez povoljnog ishoda po njih. Tako da ukoliko se pre pokretanja postupa objasni sve, kao što mi činimo u okviru besplatne pravne pomoći, najverovatnije neće pokretati postupak i pokušaće da mirno reši spor”, naveo je Filipović.

Teško je proceniti koliki iznos je državi potreban za besplatnu pravnu pomoć, dodaje on. Akcionim planom za poglavlje 23 predviđeno je oko 5,6 miliona evra godišnje za prve tri godine, dok u Ministarstvu za sada nisu želeli da iznose tačne procene. 

Na pitanje da li misli da bi i o novom nacrtu zakona trebalo organizovati javnu raspravu, Filipović kaže da su u Srbiji javne rasprave "uglavnom način da se da legitimitet predlogu zakona" i da se u većini slučajeva predlozi ne prihvate.

Napisala: S.V.
Ilustracija: Free Image

05. 10. 2016.

Severna Irska preispituje Bregzit




                        Severna Irska preispituje Bregzit                                                              
Objavljeno : 05.10.2016.                

Severna Irska bi mogla da ospori istupanje Velike Britanije iz EU jer se time po oceni pravnika krši mirovni sporazum kojim su okončane decenije sukoba zbog podeljenosti Irske. U Belfastu se održava sudski postupak u kojem političari i aktivisti za prava žrtava sukoba u Irskoj u drugoj polovini 20. veka osporavaju validnost odluke o Bregzitu za Severnu Irsku. U isto vreme, Irska traži poseban status u EU kako bi zadržala otvorenost granica ka Severnoj Irskoj.

Advokat Ronan Laveri (Lavery) rekao je na sudu u Belfastu da je mirovnim sporazumom poznatom kao Sporazum na Veliki petak 1998. Severna Irska dobila pravo glasa u ustavnim promenama koje se na njih odnose.

"Stanovnici Severne Irske ima kontrolu nad ustavnim promenama koje se odnose na njih. To im se ne može nametnuti", rekao je Laveri, a preneo AFP. U Severnoj Irskoj se 56% građana izjasnilo za ostanak u EU.

Kako je preneo Gardijan, on je naveo i da bi napuštanje EU podrilo napredak ostvaren tokom mirovnog procesa.

Irci strahuju od ponovnog uspostavljanja granica nakon istupanja Britanije iz EU, što se očekuje najranije 2019.  Ukoliko se ne bi postigao sporazum sa Velikom Britanijom, trgovina bi se vratila na pravila koja važe u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, što bi pogodilo Severnu Irsku zbog tarifa za izvoz. Takođe bi moglo da bude ugrpženo zajedničko područje za putovanja između Irske i Velike Britanije, što je važno za ekonomiju, ali i deo mirovnog procesa.

Briselski Politiko (Politico) piše i o zabrinutosti aktivista za prava žrtava nemira u Severnoj Irskoj od 70-ih do kasnih 90-ih godina 20. veka. Oni strahuju da će se pristup pravdi dodatno pogoršati jer neće imati pristup Evropskom sudu pravde, ali i da će izgubiti finansiranje organizacija žrtava. EU je od 1994. dala dve milijarde evra za mirovne projekte u Severnoj Irskoj.

Član grupe koja pred sudom u Belfastu traži da se Bregzit ne primenjuje automatski na Severnu Irsku je i Rejmond Mek Kord (Raymond McCord), pobornik prava žrtava čiji sin je poginuo u sukobima u Severnoj Irskoj. On smatra da odluku o istupanju mora razmotriti i skupština Severne Irske, Stormont.

Premijerka Britanije Tereza Mej 2. oktobra je isključila svaku mogućnost izuzeća od Bregzita.

"Pregovaraćemo kao jedna i jedinstvena Velika Britanija i napustićemo EU kao jedna i jedinstvena zemlja", rekla je Mej, odgovarajući na zahteve koji pristižu iz Severne Irske i Škotske.

Severna Irska - kolateralna šteta Bregzita

U sudu u Belfastu nastavlja se sudski postupak povodom Bregzita. Mirovni sporazum poznat kao Sporazum na Veliki petak sklopljen je 1998. kako bi se okončao sukob pristalica ujedinjenja sa Velikom Britanijom i nacionalista koji su težili ujedinjenju sa Irskom. U sukobima od 1968. do 1998. život je izgubilo 3.500 ljudi.

Postupak se vodi u trenutku kada sve zabrinutija irska vlada planira da traži od EU poseban status koji bi sprečio da se između Velike Britanije i Irske ponovo uspostavi čvrsta granica, iako bi otvorena granica teorijski omogućila i građanima EU da putuju u Britaniju, navodi Gardijan.

Irska vlada pokreće i građanski dijalog u Dablinu 2. novembra na koji su pozvane političke partije, poslovna udruženja i nevladine organizacije iz Severne Irske i Repulike Irske. Jedan od ciljeva događaja upravo je i da se pokaže Briselu da je poseban status u ovom sučaju neophodan.

Ministar spoljnih poslova Irske Čarls Flanagan (Charles) ukazao je i da se tokom pregovora o istupanju Britanije mora voditi računa o tome da je mirovnim sporazumom predviđeno i da svi građani Severne irske mogu da dobiju i pasoše Irske, što će reći i EU.

Zamenik premijera Severne Irske i lider stranke Šin Fejn Martin Mek Ginis (McGuiness) 2. oktobra je razgovarao sa britanskim ministrom za istupanje iz EU Dejvdom Dejvisom (David Davis), nakon što je obelodanjeno da vlada naginje ka izlasku iz jedinstvenog tržišta i carinske unije.

Mek Ginis je ocenio da je Velika Britanija u frontalnom sukobu sa EU i da će Severna Irska biti "kolateralna šteta".

Preispitivanje Bregzita od stranaka u Severnoj Irskoj traže Šin Fej, ali i Socijalnodemokratska stranka, kao i Laburisti i Zeleni. Najveća stranka Demokratska partija unionista (DUP) je za poštovanje rezultata referenduma.


Foto: Wikimedia

ERIO Press release: ECRI Reports on Armenia, Turkey and the United Kingdom




ECRI Reports on Armenia, Turkey and the United Kingdom

The European Roma Information Office (ERIO) welcomes the latest reports of the European Commission against Racism and Intolerance (ECRI) on Armenia, Turkey and the United Kingdom. Reports on the UK and Turkey include analyses of recent developments in legislation targeted at Gypsy, Roma and Traveller communities (GRTs), highlighting ongoing issues and providing recommendations to authorities. The reports take into account developments up to 17 March 2017.

ECRI’s report on the UK highlights the ongoing lack of an explicit national integration strategy targeted at GRTs, despite the disadvantages these communities continue to face. The UK Government insists on addressing GRT integration within the framework of wider social inclusion policies.

ECRI highlights the lack of adequate site provision as a particularly pressing issue for Gypsies and Travellers in the UK. The report criticises recent legislation for reducing the provision and quality of authorised pitches accommodating the needs of Gypsies and Travellers, forcing many into unauthorised encampments from which they are frequently subject to forced evictions. ECRI recommends that authorities “draw up, in consultation with Gypsy, Traveller and Roma groups, a detailed programme of integration strategies and measures” to address disadvantages suffered across the UK. These should include “concrete targets, timeframes, and resources,” cover a broad range of policy areas, and prioritise addressing the shortage of caravan sites.

The ECRI report on Turkey focuses on the recent launch of a national strategy for Roma, the National Strategy Document for Roma Citizens (for the period 2016-2021) which was adopted on 26 April 2016.

The urge for affirmative action on Roma inclusion is exemplified by ECRI documentation of multiple examples of mob attacks, police prejudice, and political and media hate speech against Roma. Roma are frequently mentioned as sufferers of “structural discrimination” in housing, school enrolment, formal employment and general access to public services. As such, ECRI “welcomes” the completion of a national Roma strategy. The report notes the involvement of Roma civil society in the process of formulating this strategy, as well as a plan to establish strong indicator-based monitoring platforms. The report notes several examples of “good practice” in Roma inclusion initiatives, as well as an “increasing empowerment of Roma” evidenced by the establishment of several hundred new associations and the election of a Roma MP to national parliament. The ECRI’s main recommendation concerns the swift implementation of the Strategy Document, with particular focus on “the proper budgeting, target setting and monitoring of all the activities of the action plans forming part of the strategy’s implementation.” It insists on the participation of Roma representatives in all stages of the strategy’s implementation.

Best regards,  
ERIO team


MEDIA ADVISORY - UN rights expert to visit Sri Lanka to assess current situation of minorities





UN rights expert to visit Sri Lanka to assess current situation of minorities

GENEVA / COLOMBO (5 October 2016) – The United Nations Special Rapporteur on minority issues, Rita Izsák-Ndiaye, will carry out an official visit to Sri Lanka from 10 to 20 October 2016 to assess the current situation of national or ethnic, religious and linguistic minorities in the country.

“Experience has shown that the recognition and promotion of minority rights are critical, if not requisite, in achieving long-lasting peace and reconciliation, particularly in countries such as Sri Lanka that were once divided by ethnic conflicts,” noted the independent expert tasked by the UN Human Rights Council to monitor, report and advise in the field of minority rights globally.
 
“Considering the long-standing grievances that were at the roots of the 25-year civil war in Sri Lanka, any efforts towards accountability and reconciliation must include a careful examination of the extent to which the rights of minorities are protected and promoted in the country,” Ms. Izsák-Ndiaye said.

During her ten-day mission, the human rights expert will visit Colombo as well as other locations in the Northern, North Central, Eastern and Central Provinces to meet with minority communities to hear directly from them about their issues and concerns. The Special Rapporteur will also meet with a wide range of other stakeholders, including State authorities, the National Human Rights Commission and civil society actors.

Ms Izsák-Ndiaye, who visits Sri Lanka at the invitation of the Government, noted: “While I recognise the important advances made since the new administration was sworn in last year, the Government still faces immense challenges in terms of fostering unity, non-discrimination, peace and understanding among groups in the country.”

“My visit is intended to assist the Government and the Sri Lankan society at large in identifying challenges and solutions, as well as sharing experiences at this critical time for Sri Lanka,” she added.

The Special Rapporteur will present her preliminary findings and recommendations at a press conference to be held on Thursday 20 October 2016, at 2 pm, at the UN Conference Room, United Nations Compound, 202-204, Bauddhaloka Mawatha, Colombo 7. Access to the press conference is strictly limited to journalists.

Ms. Izsák-Ndiaye will present her full report on the mission to the UN Human Rights Council in March 2017.

ENDS

Ms. Rita Izsák-Ndiaye (Hungary) was appointed as Independent Expert on minority issues by the Human Rights Council in June 2011 and subsequently her mandate was renewed as Special Rapporteur on minority issues in March 2014. She is tasked by the UN Human Rights Council, to promote the implementation of the Declaration on the Rights of Persons Belonging to National or Ethnic, Religious and Linguistic Minorities, among other things.  Learn more, visit: http://www.ohchr.org/EN/Issues/Minorities/SRMinorities/Pages/SRminorityissuesIndex.aspx

The Special Rapporteurs are part of what is known as the Special Procedures of the Human Rights Council. Special Procedures, the largest body of independent experts in the UN Human Rights system, is the general name of the Council’s independent fact-finding and monitoring mechanisms that address either specific country situations or thematic issues in all parts of the world. Special Procedures’ experts work on a voluntary basis; they are not UN staff and do not receive a salary for their work. They are independent from any government or organization and serve in their individual capacity.

Check the UN Declaration on the Rights of Persons Belonging to National or Ethnic, Religious and Linguistic Minorities: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/Minorities.aspx

UN Human Rights, country page – Sri Lanka: http://www.ohchr.org/EN/Countries/AsiaRegion/Pages/LKIndex.aspx

For more information and media requests, please contact:
In Colombo (during the visit): Mrs. Niroshini Fernando, (+94 (0) 777 55 9261 niroshini.fernando@one.un.org, and Juan Fernández-Jardon, (+94 (0) 76 6925500 /  juan.fernandez@one.un.org)
In Geneva (before and after the visit): Ms. Olga Nakajo (+41 22 928 9348 / onakajo@ohchr.org) or write to  minorityissues@ohchr.org.


For media inquiries related to other UN independent experts:
Xabier Celaya, UN Human Rights – Media Unit (+ 41 22 917 9383 / xcelaya@ohchr.org)  

For your news websites and social media: 
Multimedia content & key messages relating to our news releases are available on UN Human Rights social media channels, listed below. Please tag us using the proper handles:

Twitter: @UNHumanRights

Youtube: unohchr

04. 10. 2016.

Izuzeće od Evropske konvencije za britanske vojnike




Izuzeće od Evropske konvencije za britanske vojnike                                    

Objavljeno : 04.10.2016.                           


Velika Britanija će zatražiti izuzeće od Evropske konvencije o ljudskim pravima za svoje vojnike tokom misija u inostranstvu, najavila je 4. oktobra premijerka Tereza Mej, rekavši da time želi da stane na put "industriji lažnih tužbi" protiv vojnika. Organizacije za zaštitu ljudskih prava, udruženje advokata ali i bivši vojni zvaničnik odmah su kritikovali ovu odluku, koja se već dugo najavljuje, okarakterisavši je kao licemernu.

Kako je najavila britanska premijerka, vojnici u sukobima u inostranstvu u zavisnosti od okolnosti biće izuzeti od Evropske konvencije o ljudskim pravima.

"Moja vlada će preduzeti korake da naše trupe dobiju priznanje za svoj neverovatan posao. Oni koji služe na prvoj liniji imaće našu podršku kada se vrate kući", navela je Mej u saopštenju. 

Pravilima Saveta Evrope dozvoljeno je izuzeće od Evropske konvencije za ljudska prava u vreme rata ili hitnih situacija, s tim što neka ključna prava, poput zabrane torture, ostaju na snazi čak i ako je generalni sekretar Saveta Evrope unapred obavešten o privremenom izuzeću. Ženevska konvencija se i dalje primenuje.

Kako prenosi britanski Gardijan (The Guardian), i ranije je bilo slučajeva da zemlje traže izuzeće. To je učinila Ukrajina u junu 2015. tokom borbi na granici sa Rusijom, Francuska je najavila izuzeće neposredno nakon džihadističkog masakra u noćnom klubu Bataklan u Parizu u novembru 2015, a Turska je sličnu meru najavila nakon neuspelog vojnog puča u julu. Velika Britanija je takođe prethodno obavestila Savet Evrope o privremenom izuzećua u vezi sa nemirima u Severnoj Irskoj 70-ih godina.

"Poklanjamo im zahvalnost i okončavamo industriju uvredljivih tužbi protiv onih koji su služili u prethodnim sukobima", navela je Mej.

Cilj ove mere najavljene tokom kongresa konzervativne stranke u Birmingemu, u centralnoj Engleskoj, je da se spreče mnogobrojne žalbe protiv članova britanskih oružanih snaga.

Ministar odbrane Majkl Falon (Michael Fallon) rekao je da je pravni sistem Britanije zloupotrebljava za industriju lažnih optužbi protiv vojnika.

"To je izazvalo veliko očajanje ljudi koji su rizikovali svoj život da bi nas zaštitili, to je poreske obveznike koštalo milione, a postoji i ozbiljan rizik da to naše oružane snage spreči da rade svoj posao", rekao je on.

Više od 100 miliona funti za suđenja

Donošenje ove mere gurali su desničarski instituti, tvrdeći da su brojni sudski procesi u vezi sa britanskim trupama u Iraku i Avganistanu koštali ministarstvo odbrane ogromne sume novca.

Prema podacima Vlade, suđenja su od 2004. koštala više od 100 miliona funti, a ministri kažu da se to dogodilo zato što je jurisdikcija Evropskog suda za ljudska prava proširena na zone sukoba, delimično kao posledica napora malog broja pravnih firmi.

Kako je preneo Gardijan, vlada je uložila žalbe regulatornom telu za rad advokata SRA protiv dva pravna kabineta, Li dej (Leigh Day) i Pablic interest lojers (Public Interest Lawyers) zbog načina na koji su vodili postupke protiv ministarstva odbrane i vojnika u Iraku i Avganistanu

Vlanti su osnovale i Irački istorijski tim za optužbe IHAT čiji zadatak je da istražuje optužbe za kršenje ljudskih parava koje su podneli irački građani protiv britanskih vojnika u periodu između invazije na Irak 2003. godine i povlačenja britanskih trupa 2009.

IHAT je do 31. marta 2016. istraživao o 1.374 slučaja za loše postupanje, nestanak i ubistva. Do sada su rešena 326 slučaja, i isplaćene su naknade od 20 miliona funti (oko 23 miliona evra).

"Plaćamo jer nešto krijemo"

Nekadašnji potpukovnik i viši pravni vojni savetnik tokom rata u Iraku Nikolas Merser (Nicholas Mercer) napao je vladu zbog ove zamisli, ocenivši da i visok nivo isplaćenih kompenzacija govori o tome da je zloupotreba bilo.

"Svako ko je bio uključen u suđenja sa Ministarstvom odbrane zna da će ono platiti samo ukoliko je slučaj jako značajan ili ako ministarstvo nešto želi da prikrije", naveo je on.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Liberti (Liberty) kritikovala je ovaj plan vlade. Direktorka Libertija Marta Sparir (Martha Spurrier) rekla je da većina tužbi nije uvredljiva i da se odnosi na zaštitu od koje nema izuzeća, popout zabrane torture.

"Ministarstvo odbrane bilo je prinuđeno da rešii stotine slučajeva zloupotreba, što govori o lošem posutupanju na bojnom polu koje bi trebalo da pokušamo da iskorenimo, a ne da dozvolimo", navela je ona.

Ocenila je da su izuzeća opravdana samo u slučajevima vanrednih hitnih situacija, dok je "mračna ironija" da se to čini u sukobima poput onih u Iraku i Avganistanu koji se deklarativno vode  u ime ljudskih prava.

"Na međunarodnoj sceni će to od nas načiniti licemere, a omogućiće našim neprijateljima da povećavaju vrednost svoje argumentacije pozivajući se na naše dvostruke standarde", navela je ona, a preneo Gardijan.

Udruženje advokata Engleske i Velsa Lo sosajeti (Law Society) optužilo je vladu da podriva vladavinu zakona zastrašivanjem advokata koji zastupaju u legitimnim slučajevima.


Foto: Wikimedia

Posle 29 godina udžbenici na bugarskom




Posle 29 godina udžbenici na bugarskom                                             
Objavljeno : 04.10.2016.
             
  
Učenici osnovnih i srednjih škola u opštinama Bosilegrad i Dimitrovgrad koji nastavu pohađaju na bugarskom jeziku, prvi put su, posle 29 godina, dobili adekvatne udžbenike na maternjem jeziku zahvaljujući naporima Nacionalnog saveta Bugara i nadležnim institucijama u Srbiji, izjavio je 3. oktobra predsednik Nacionalnog saveta Bugara u Srbiji Vladimir Zaharijev. Na bugarski su prevedeni udžbenici sa srpskog jezika od prvog do petog razreda osnovne škole i deo udžbenika za prvi razred srednje škole.

Zaharijev je za agenciju Beta izjavio da su na bugarski jezik prevedeni svi udžbenici od prvog do petog razreda osnovne škole, i udžbenici za prvi razred srednje škole, sem likovnog i muzičkog.

"Danas smo učenicima podelili udžbenike na bugarskom jeziku koje će platiti opština ili Nacionalni savet, ali koji će za njih svakako biti besplatni. Svi potrebni memorandumi su već potpisani i za prevođenje udžbenika za šesti razred osnovne škole i za drugi razred gimnazije, tako da su i ti udžbenici u izradi i uskoro će biti u školama", kazao je Zaharijev.

Zaharijev je rekao da do naredne jeseni očekuje da na bugarski jezik budu prevedeni i udžbenici za sedmi razred osnovne škole, kao i za treći razred gimnazije.

"Imali smo tri mogućnosti za obezbeđivanje udžbenika na bugarskom jeziku. Jedna je bila da mi sami izradimo udžbenike, druga je da se udžbenici uvezu iz Bugarske, a treća, za koju smo se mi kao Nacionalni savet odlučili, bila je da se prevedu udžbenici sa srpskog jezika. Taj predlog su podržali i učitelji i profesori, kao i nadležno ministarstvo", rekao je Zaharijev.

Zaharijev koji je i predsednik Opštine Bosilegrad, rekao je da su poslednji udžbenici za nastavu na bugarskom jeziku u Srbiji prevedeni 1987. godine, a da deca u opštinama Bosilegrad i Dimitrovgrad, koja žele da nastavu pohađaju na maternjem, bugarskom jeziku, poslednjih decenija u nastavi koriste skripta i priručnike.

"U Osnovnoj školi 'Georgi Dimitrov' u Bosilegradu ukupno 19 dece nastavu pohađa na bugarskom jeziku, a u gimnaziji 44 učenika nastavu pohađa na maternjem, bugarskom jeziku. Do sada je bilo malo interesovanje za nastavu na bugarskom jeziku i zbog toga što nije bilo adekvatnih udžbenika, a očekujem da se broj đaka u nastavi na bugarskom jeziku sada poveća", kazao je Zaharijev.

On je rekao da su udžbenici za sve osnovce u opštini Bosilegrad, u kojoj živi gotovo isključivo bugarsko stanovništvo, besplatni su kako u nastavi na bugarskom, tako i u nastavi na sprskom jeziku.

"Opština je svojevremeno kupila dovoljan broj kompleta knjiga od prvog do osmog razreda osnovne škole u nastavi na srpskom jeziku, oni su podeljeni učenicima i nasleđuju se, a po potrebi kupujemo nove knjige da zamenimo stare", rekao je Zaharijev.

Izvor: Beta

NEWS RELEASE - Freedom of religion: UN expert urges Yemen to halt systematic harassment of




Freedom of religion: UN expert urges Yemen to halt systematic harassment of Bahá’í community 
  
GENEVA (4 October 2016) – The United Nations Special Rapporteur on freedom of religion or belief, Heiner Bielefeldt, today called on the authorities in Yemen to put an end to the systematic harassment of the Bahá’í population in the country, including arbitrary arrests and detentions. He also called for the release of three leaders of the Bahá’í Yemeni community detained over two months ago.

“No one should be persecuted based on their religion or belief and neither should they be targeted when belonging to religious minorities,” the human rights expert said. “Random arrests, detentions, raids of their homes and offices as well as confiscation of electronic devices and significant sum of money are simply unacceptable.”

“The Yemeni authorities should also immediately release all detained Bahá’ís who seem to be targeted based on their religion,” Mr. Bielefeldt said recalling the cases of Nadim Tawfiq Al-Sakkaf, Nader Tawfiq Al-Sakkaf and Kaiwan Mohamed Ali Qadri, imprisoned since 10 August 2016.

The three Bahá’í leaders were detained following a mass arrest of 60 Bahá’ís and non-Bahá’ís across the country at a nine-day event of moral and educational youth programmes in Jud Organization building in Sana’a. Most of the arrested people were subsequently released but them.

“Any arrest or detention based on the exercise of the freedom of religion is arbitrary,” the Special Rapporteur underscored. “It is worrying to learn that these arrests were allegedly instructed by the prosecutor in the country.”

“The authorities must also unlock the Bahá’í centre and allow the Bahá’ís to access it,” he said. “Persons belonging to religious minorities, including members of the Bahá’ís, must be ensured their rights to freedom of religion and belief.”

The human rights expert also drew attention to the case of Hamid Kamali Bin Haydara arrested in 2013, and remains incarcerated in the National Security Prison for ‘compromising the independence of the Republic of Yemen’, including spreading the Bahá’í faith in the Republic of Yemen. His trial has been postponed on numerous occasions up till September 2016.

“I remain concerned that the due process for Mr. Kamali’s case has fallen below the fair trial standards as guaranteed by international human rights law,” Mr. Bielefeldt said while stressing that Mr. Kamali is suffering from serious health conditions that require proper medical attention

The Special Rapporteur reminded the Yemeni authorities that they must uphold their international obligations and do all they can to protect all citizens in the country under any circumstances.

Mr. Bielefeldt’s call has been endorsed by the UN Special Rapporteur on minority issues, Ms. Rita Izsák-Ndiaye and the UN Working Group on Arbitrary Detention.

ENDS

The Special Rapporteurs and Working Groups are part of what is known as the Special Procedures of the Human Rights Council. Special Procedures, the largest body of independent experts in the UN Human Rights system, is the general name of the Council’s independent fact-finding and monitoring mechanisms that address either specific country situations or thematic issues in all parts of the world. Special Procedures’ experts work on a voluntary basis; they are not UN staff and do not receive a salary for their work. They are independent from any government or organization and serve in their individual capacity.

Learn more, log on to:

Check the Declaration on the Elimination of All Forms of Intolerance and of Discrimination Based on Religion or Belief: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/ReligionOrBelief.aspx

UN Human Rights, Country Page – Yemen:  http://www.ohchr.org/EN/Countries/MENARegion/Pages/YEIndex.aspx

For more information and media requests please contact: Ms. Maken Tzeggai (+41 22 917 9889 / mtzeggai@ohchr.org)


For media inquiries related to other UN independent experts:
Mr. Xabier Celaya – Media Unit (+ 41 22 917 9383 / xcelaya@ohchr.org)  

For your news websites and social media: 
Key messages about our news releases are available on UN Human Rights social media channels, listed below. Please tag us using the proper handles

Twitter: @UNHumanRights

Youtube: unohchr