Translate

11. 09. 2019.

Zeman ponovio da će postaviti pitanje mogućnosti preispitivanja stava o Kosovu


EurActiv Srbija;Adresa: Dečanska 8 / III sprat,11000 Beograd, Srbija;Telefon: 0113602 433,011 3602 435; Faks:011 3620 607; e-mail:redakcija@euractiv.rs; web: http://www.euractiv.rs;

Zeman ponovio da će postaviti pitanje mogućnosti preispitivanja stava o Kosovu                           

Predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je 11. septembra u Beogradu da se iskreno zalaže za prijateljstvo srpskog i češkog naroda i ponovo nagovestio da će postaviti pitanje da li je moguće preispitivanje češkog stava o nezavisnosti Kosova. Na zajedničkoj konferenciji za novinare posle razgovora sa predsednikom Srbije Aeksandrom Vučićem, Zeman nije direktno odgovorio na pitanje može li se očekivati da Češka revidira svoj stav o nezavisnosti Kosova rekavši da nije diktator i da će na savetovanju o Ustavu, za mesec dana, postaviti pitanje da li bi to bilo moguće.

Zeman je rekao da mu je "drago što je ministar (odbrane Lubomir) Metnar već izjavio da je greška što je priznata nezavisnost Kosova". "Onda će on verovatno biti na mojoj strani. Pitanje je ko će biti na drugoj strani, to ćemo za mesec dana videti", dodao je.

On je rekao i da "svaki političar treba prvenstveno da brani interese svoje države a ne da bude marioneta bilo koje strane vlasti".

Povodom stava o vojnoj neutralnosti Srbije, Zeman je rekao da Srbija kada postane članica EU neće biti jedina koja nije u NATO.

Govoreći o suđenjima za ratne zločine počinjene na Kosovu i ostavci premijera Kosova Ramuša Haradinaja, Zeman je rekao da je njegovo mišljenje da "država koju predvode ratni zločinci ne bi trebalo da se nalazi u zajednici demokratskih zemalja".

On je zahvalio Srbiji što je "stala na stranu Češke 1938. i 1968. godine".

Zeman je rekao da je sa predsednikom Srbije razgovarao o privrednoj saradnji i da će na Češko-srpskom poslovnom forumu u Beogradu učestvovati 50 privrednika iz Češke i oko 180 iz Srbije.

Zbog Zemanovih izjava Kosovo odustalo od samita premijera V4 i Zapadnog Balkana

Zbog izjava češkog predsednika da voli Srbe a da ne voli Kosovo i najave da će pokušati da vidi da li Češka može da povuče priznanje nezavisnosti Kosova, vlasti u Prištini demonstrativno su odustale od učešća na samitu premijera zemalja Višegradske grupe i Zapadnog Balkana 12. septembra u Pragu, javlja češka agencija ČTK.

Nakon reči predsednika Zemana u Beogradu, kako saznaje ČTK, na samitu u Pragu za sada nema nijednog potvrđenog gosta. Kosovo je trebalo da predstavlja potpredsednik vlade ali češki domaćini pregovaraju da Kosovo ipak bude predstavljeno makar na nekom nivou.

Reakcije u samoj Češkoj izazvala je već izjava predsednika Zemana po sletanju na aerodrom u Beogradu 10. septembra da voli Srbiju i Srbe ali da ne voli Kosovo, a šef češke diplomatije Tomaš Petšiček nastojao je da tu izjavu pretvori u šalu, da predsednik ne voli Kosovo jer je pobedilo češku fudbalsku reprezentaciju ovih dana, pa ga kao navijač ne voli.

Šef češke diplomatije poručio je da Češka ima korektne odnose i sa Kosovom i sa Srbijom i da je među stotinak zemlja koje su Kosovo priznale a da je u interesu evropske bezbednosti da se Zapadni Balkan integriše u EU, dok su predstavnici češke opozicije oštro osudili Zemana što daje takve neodgovorne izjave u regionu koji je poslovično bure baruta.
  
"Kada bih hteo da budem surov, rekao bih neka na pisti na aerodromu mrmlja šta god hoće. Spoljnu politiku i njen pravac određuje vlada", kazao je lider opozicione stranke STAN Vit Rakušan.

Bivši šef češke diplomatije iz opozicione liberalne stranke TOP09 Karel Švarcenberg poručio je Zemanu da ako misli da Kosovo ne postoji, neka pita češke fudbalere.

"To nije moguće. Ako je neka država priznata, ne možemo da kažemo da ne postoji", kazao je povodom Zemanove najave da će se posavetovati sa češkim zvaničnicima da li Češka može da povuče priznanje Švarcenberg, koji je bio šef češke diplomatije u vladi premijera Mireka Topolaneka kada je priznavala Kosovo u maju 2008.

Predsednik Senata češkog parlamenta Jaroslav Kubera rekao je 11. septembra dnevniku Mlada fronta Dnes da je Zeman pominjao povlačenje priznanja Kosova samo zato da se dopadne Srbima.

"Rekao je to da se dopadne Srbima. Ništa iz toga ne proističe. On nema nikakvu pravnu moć da to promeni. Predsednik može da priča šta hoće ali on nije taj koji može nešto da uradi. Opet će to biti rasprava ni o čemu", kazao je Kubera.

Vučić: Da sačuvamo državne interese i omogućimo bolji život

Predsednik Srbije rekao je da je češkog predsednika upoznao sa teškoćama sa kojima se Beograd suočava na evropskom putu i u odnosima sa Prištinom i da mu je preneo uverenje da će Srbija naći način da sačuva svoje državne interese i, u isto vreme, obezbedi bolji život za građane.

Vučić je rekao da je kazao Zemanu da Srbija mora da nastavi sa naporima da postane deo EU ali i da, u isto vreme, ne treba da se stidi dobrih odnosa sa Kinom i Rusijom i da sa njima želi da ima još bolju saradnju.

On je rekao da je češkom predsedniku preneo zahvalnost zbog njegovog stava o Kosovu i zbog toga što ne krije da iskreno voli Srbiju i srpski narod i dodao da su retki takvi prijatelji Srbije.

"Nastavićemo politiku vojne neutralnosti jer je to odluka i Skupštine ali i naroda. Siguran sam da je to najbolja odluka. Jer time brinemo i o sebi, o čuvanju svog neba, ali imamo i dobre odnose sa NATO i dobru saradnju... Rane srpskog naroda iz 1999. još nisu zacelile i teško je pronaći nekoga ko razume šta je NATO radio 1999. godine", rekao je on.

Vučić je rekao da je bilo reči i o bilateralnim odnosima i ukazao da je robna razmena sa Češkom od 2008. utrostručena i da sada premašuje milijardu dolara.

"Hvala Česima što su postali četvrti investitor u Srbiju, posebno posle investicije u Telenor i Telenor banku", rekao je on i podsetio da je jedna češka kompanija kupila i "Knjaz Miloš" i da se otvara mogućnost saradnje i u oblasti vojne industrije.

On je dodao da u Srbiji, posebno u Beloj Crkvi i u nekim drugim mestima, živi i određen broj pripadnika češke zajednice koji su "divni ljudi koji vole Srbiju".

Predsednik je rekao da je zadatak Srbije da za njih uradi što više može da im omogući što bolje uslove za život.

Izvor: Beta
Foto: Beta


10. 09. 2019.

„Vlast je košulja koja se samo s kožom skida“


„Vlast je košulja koja  se samo s kožom skida“

Bili ste samo glumci, čiji je karakter određivao pisac !

Istorija je tu da nas nauči lekcijama kako ih ne bi stalno ponavljali, ali mi stalno zaboravljamo na te lekcije i stalno ponavljamo iste greške iz generacije u generaciju.

Sa previše brbljanja, buke i ometanja u ovoj gustoj stvarnosti zaboravili smo šta smo došli učiniti.

Zaboravili smo naš cilj. Mi smo uhvaćeni u masovni  trans  izopačene stvarnosti. Izgubili smo iz vida našu autentičnost, tu unutrašnju iskru koja nas tera prema našoj  istinskoj sreći.
Uvek nešto čekamo. Pravu osobu, ostvarenje sna, novi posao. Kad smo nezadovoljni sadašnjom situacijom, iracionalno se nadamo čudu koje će sve promeniti.

Gruba istina je da to ne pali. Umesto na čuda, oslonite se na sebe i preduzmite nešto.

Tako ste uredili naš svet, da je  lako je mrzeti, a teško voleti. Velike ciljeve teško je ostvariti, a loše stvari vrlo lako usvojimo.

Dekada, iluzije, inkluzije, kažem Vam, nisu niti tada bila loša vremena, nego su  „kumovi“ bili veoma loši.

Sve vaše mane, ste svrstavali, kao moderan trend, sa ciljem da one postanu vrline.
Upamtite da ste glumaci u drami  čiji  karakter je određivao pisac.

Praveći neki  rezime, šta je obično vama nedostajalo, nisu bile nove ideje, već  volja da se one realizuju.

„Kumovi“  život je kratak, ali trag, praznina, ponor  koji ste vi ostavili u  „romskoj zajednici“ je kao nemačka poslovica koja kaže !

„Vlast je košulja koja  se samo s kožom skida“

Romska kletva: neka sav taj stid, sram, neistina, bol ustane u vašoj duši neka Vas razdire sve dotle dok se javno ne izvinete romskoj zajednici !

Nebojša Vladisavljević







FHP Ustavnom sudu Srbije podneo inicijativu za ocenu ustavnosti doživotne kazne zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta


EurActiv Srbija;Adresa: Dečanska 8 / III sprat,11000 Beograd, Srbija;Telefon: 0113602 433,011 3602 435; Faks:011 3620 607; e-mail:edakcija@euractiv.r; web: http://www.euractiv.rs;
Facebook: http://www.facebook.com/pages/EurActiv-Srbija/143913818976545;

FHP Ustavnom sudu Srbije podneo inicijativu za ocenu ustavnosti doživotne kazne zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta                                                              
Fond za humanitarno pravo (FHP) je 2. septembra 2019. godine podneo Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i usaglašenosti Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika (KZ) sa Ustavom Republike Srbije, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima. FHP smatra da novouvedena odredba KZ koja se odnosi na zabranu uslovnog otpusta lica koja su osuđena na doživotnu kaznu zatvora, bez uspostavljanja delotvornog i efikasnog mehanizma kojim se garantuje preispitivanje doživotne kazne zatvora, direktno krši odredbu člana 25 Ustava Republike Srbije, odnosno člana 3 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Konvencija).

Zakon o izmenama i dopunama KZ izglasan je u Narodnoj skupštini Republike Srbije i objavljen je u Službenom glasniku RS 21. maja 2019. godine, dok je njegova primena odložena za 1. decembar 2019. godine. Usvajanje izmena i dopuna KZ pratilo je odsustvo adekvatne javne rasprave i ignorisanje stavova stručne javnosti koja je od početka ukazivala da je predviđeno zakonsko rešenje suprotno zabrani mučenja, nečovečnog i ponižavajućeg postupanja, kako ga vide svi relevantni evropski, međunarodni i komparativni akti, ali i ustaljena praksa Evropskog suda za ljudska prava.

FHP je u inicijativi ukazao na niz rezolucija i preporuka Saveta Evrope, brojne dokumente Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovečnog postupanja ili kažnjavanja, odredbe Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda, na propise Evropske unije, pojedinačna iskustva država ugovornica o kaznama doživotnog zatvora, Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. U svim ovim aktima zauzet je jedinstven stav da obavezna kazna doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta sama po sebi nije suprotna Konvenciji, ali da je nužno uspostavljanje mehanizma kojim se garantuje preispitivanje kazne doživotnog zatvora, kako se ne bi desilo da ovi zatvorenici budu lišeni nade da će biti oslobođeni.

U inicijativi je referisano na niz odluka Evropskog suda za ljudska prava u kojima je razmatrano ovo pravno pitanje (Vinter and Others v. The United Kingdom, Hutćinson v. The United Kingdom, Murray v. The Netherlands, Matiošaitis and Others v. Lithuania itd.) i zauzet je istovetan stav da države ugovornice imaju široko polje slobodne procene u delu definisanja kaznene politike unutar svojih zemalja, što podrazumeva i pravo da uvedu i doživotnu kaznu zatvora bez uslovnog otpusta. Međutim, Evropski sud jednako smatra da svaka članica Saveta Evrope mora da ima definisan pravni mehanizam koji će doživotnim zatvorenicima omogućiti preispitivanje kazne zatvora, u smislu jasnog uspostavljanja kriterijuma šta i pod kojim uslovima zatvorenik osuđen na kaznu doživotnog zatvora mora da učini da bi se razmotrilo njegovo oslobađanje.

FHP je u inicijativi naglasio da u važećem zakonodavstvu ne postoje unapred i jasno definisani kriterijumi kojima bi se doživotni zatvorenici vodili kako bi se njihovo puštanje na slobodu zaista i razmatralo, kao i da u ovom trenutku ne postoje naznake da će organi vlasti usvojiti zakon koji bi ove kriterijume uspostavio.

Iz ovih razloga, FHP smatra da je obaveza Ustavnog suda da u što kraćem roku uzme u razmatranje ovu inicijativu, te da oglasi neustavnim odredbe Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika koje nisu u skladu sa zahtevima iz člana 3 Konvencije i koje su suprotne pravnoj sigurnosti i opštim načelima o statusu žrtve, kako ih prepoznaje tekst Konvencije.
  
Foto: Beta
 

Mađar Tročanji novi evropski komesar za proširenje


EurActiv Srbija;Adresa: Dečanska 8 / III sprat,11000 Beograd, Srbija;Telefon: 0113602 433,011 3602 435; Faks:011 3620 607; e-mail:redakcija@euractiv.rs; web: http://www.euractiv.rs;

Mađar Tročanji novi evropski komesar za proširenje                                      
Bivši ministar pravde Mađarske Laslo Tročanji biće novi evropski komesar za susedstvo i proširenje, objavila je 10. septembra Evropska komisija. Predstavljajući u Briselu svoj tim i novu strukturu Komisije, nova predsednica EK Ursula fon der Lajen rekla je da nova Evropska komisija odražava prioritete i ambicije iz političkhm smernica.

Evropske komesare Ursule fon der Lajen treba da potvrdi i Evropski parlament pre nego što 1. novembra preuzmu dužnost.

Novi koledž imaće osam potpredsednika, uključujući visokog predstavnika za spoljnu politiku Žozepa Borela.

Duple funkcije imaće tri izvršna potpredsednika, koji će biti i komesari i potpredsednici zaduženi za ključne teme agende Urusule fon der Lajen.

To su Holanđanin Frans Timermans, Margrete Vestager i Valdis Dombrovskis.

Timermans (Holandija) će koordinisati rad na Evropskom zelenom sporazumu i vodiće politiku klimatske akcije.

Vestager (Danska) će kooridinisati poslove oko digitalne agende i biti komesarka za konkurenciju.

Dombrovskis (Letonija) će koordinisati rad na ekonomiji koja radi za ljude i biće komesar za finansijske usluge.

Ostali potpredsednici:

Žozep Borel (Španija) će biti visoki predstavnik za spoljnu i politiku bezbednosti EU.

Vera Jurova (Češka) biće zadužena za vrednosti i transparentnost.

Margaritis Shinas (Grčka) biće zadužen za zaštitu evropskog načina života.

Maroš Šefčovič (Slovačka) će biti zadužen za međuinstitucionalne odnose i predviđanje.

Dubravka Šuica (Hrvatska) će se baviti demokratijom i demografijom. Takođe će u ime Komisije raditi na Konferenciji o budućnosti Evrope.

Komesari

Johanes Han (Austrija) biće zadužen za budžet i administraciju i direktno će podnositi izveštaj predsednici EK. Kao dugogodišnji komesar, Han dobro zna koliko je moderna administracija važna.

Didije Rejnders (Belgija) biće zadužen za pravdu, uključujući pitanje vladavine prava. On je advokat i bivši begijski ministar finansija, ministar spoljnih i evropskih poslova i ministar odbrane.

Marija Gabrijel (Bugarska) dobiće portfelj "inovacije i mladi". U aktuelnoj Komisiji je evropska komesarka za digitalno društvo.
  
Stela Kiriakides (Kipar) biće evropska komesarka za zdravstvo. Ona je psiholog sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti socijalnih poslova, zdravstva i prevencije kancera.

Kadri Simson (Estonija) biće zadužena za energetiku. On je dugogodišnji poslanik estonskog parlamenta i ministar ekonomije i infrastrukture.

Juta Urpilainen (Finska) dobiće portfelj "međunarodno partnerstvo". Ona je ministarka finansija i dugogodišnja članica spoljnopolitičkog odbora finskog parlamenta. Radila je i kao specijalna izaslanica u Etiopiji.

Silvi Gular (Francuska) će kao komesarka za unutrašnje tržište raditi i na industrijskoj politici i jedinstvenom digitalnom tržištu. Takođe će biti zadužena za novi Generalni direktorat za odbrambenu industriju i svemir.

Laslo Tročanji (Mađarska) dobiće portfelj "susedstvo i proširenje".

Fil Hogan (Irska) biće komesar za trgovinu. Sada je evropski komesar za poljoprivredu.

Paolo Djentiloni (Italija) biće komesar za ekonomiju. On je bivši italijanski premijer i ministar spoljnih poslova.

Virginijus Sinkevičius (Litvanija) dobija portfelj "prirodna sredina i okeani". On je litvanski ministar ekonomije i inovacija.

Nikolas Šmit (Luksemburg) biće komesar za radna mesta. On je nacionalni ministar za zapošljavanje i rad i evroposlanik.

Helena Dali (Malta) dobila je portfelj "ravnopravnost". Radila je kao ministarka za socijalni dijalog, potrošače i građanska prava, kao i za evropske poslove i ravnopravnost.

Januš Vojćehovski (Poljska) dobio je portfelj poljoprivrede. Bio je dugogodišnji član odbora za poljoprivredu Evropskog parlamenta a sada je član Evropskog revizorskog suda.

Eliza Fereira (Portugalija) dobija portfelj "kohezija i reforme". Sada je viceguvernerka Banke Portugalije. Bila je evroposlanica, ministarka za planiranje i ministarka za prirodnu sredinu.

Rovana Plumb (Rumunija) biće komesarka za transport. Ona je evroposlanica i bivša ministarka za životnu sredinu, ministarka rada, ministarka obrazovanja i ministarka transporta.

Janez Lenarčič (Slovenija) biće evropski komesar za upravljanje krizama. Bio je državni sekretar za spoljne poslove i sarađivao sa UN, OECD i EU.

Ilva Johanson (Švedska) je dobila portfelj unutrašnjih poslova. Ona je ministarka zapošljavanja i bivša ministarka obrazovanja, ministarka zdravlja i poslanica švedskog parlamenta.

Fon der Lajen: Moj prioritet da se Zapadni Balkan što više približi EU

Izabrana predsednica Evropske komisije izjavila je da će veoma dobri odnosi i snažna saradnja sa zemljama Zapadnog Balkana biti u žiži prioriteta tokom njenog predsedavanja EK.
  
Predstavljajući nove evropske komesare i među njima i Mađara Lajoša Tročanjija zaduženog za resor proširenja EU, Ursula fon der Lajen je podvukla da je Mađarska zemlja koja, isto kao i ona, "ima jasan cilj da je Zapadni Balkan veoma važan" i da će "poraditi na tome da bude što bliži EU".

Ona je time odgovorila na pitanje novinara čime se rukovodila da za komesara za proširenje naimenuje Tročanjija, bivšeg ministra pravde Mađarske, zemlje koja je isto kao i zapadnobalkanske zemlje suočena s problemima vladavine prava.

"Želim veoma dobre odnose i snažnu saradnju sa zapadnobalkanskim zemljama i to će biti u žiži mojih prioriteta tokom predsedavanja" Evropskom komisijom, rekla je Fon der Lajen.

Zamoljena da kaže koju zemlju Zapadnog Balkana ima u vidu kao novog člana EU, predsednica EK je objasnila da to "zavisi od zemlje koja napreduje ka Evropi".

Jer, predočila je ona, ta zemlja "mora steći iste vrednosti i temeljna pravila koja se neće promeniti i sve zemlje moraju dokazati i raditi da ispune iste uslove, sposobnost kao članice Unije".

"A za to nema redosleda među njima, već zavisi od njihovog uspeha na tom putu", dodala je.

Ursula fon der Lajen je podvukla da će bitnu ulogu u politici EU kad je reč o prijemu novih članica i odnosima sa zemljama susedstva EU imati novi potpredsednik EK i visoki predstavnik za bezbednosnu i spoljnu politiku Žozep Borel.

Takođe je navela da u resoru proširenja i susedstva nema nikakve suštinske promene i da ciljevi ostaju isti, iako je u samom nazivu resora to sažeto u "susedstvo i proširenje".

Foto: Beta/AP

Britanski parlament suspendovan na pet nedelja


EurActiv Srbija;Adresa: Dečanska 8 / III sprat,11000 Beograd, Srbija;Telefon: 0113602 433,011 3602 435; Faks:011 3620 607; e-mail:redakcija@euractiv.rs; web: http://www.euractiv.rs;

Britanski parlament suspendovan na pet nedelja                                             
Parlament Velike Britanije suspendovan je u ranim jutarnjim satima 10. septembra na pet nedelja, do 14. oktobra - samo dve nedelje pre planiranog datuma za Bregzit, 31. oktobra. Poslanici su odbacili predlog o održavanju prevremenih izbora, za koje se zalagao premijer Boris Džonson.

Odluku o suspendovanju parlamenta kritikovao je predsednik donjeg doma britanskog parlamenta Džon Berkou koji je najavio i da odlazi najkasnije do kraja oktobra posle deset godina na tom mestu.

Opozicija optužuje premijera da pokušava da zaustaviti parlamentarce da razmotre njegov plan za Bregzit.

Prvi put nakon više od 70 godina britanska vlada je, suočena sa neslaganjem opozicije, suspendovala parlament.

Elizabeta II odobrila zakon koji sprečava Bregzit bez sporazuma

Predlog zakona koji bi primorao britanskog premijera da zatraži odlaganje Bregzita ukoliko ne bude sporazuma, 9. septembra je postao zakon uz odobrenje britanske kraljice Elizabete II.

Kraljičina saglasnost smatra se formalnošću nakon što je zakon usvojen u britanskom parlamentu, prenosi AP.

Zakon je napravljen tako da spreči premijera da Britaniju izvede iz EU bez sporazuma sa ostalih 27 zemalja članica.

Džonson je rekao da neće tražiti odlaganje roka. On takođe ne prihvata sporazum koji je sa EU potpisala njegova prethodnica Tereza Mej, zbog spornog dela koji se tiče granice sa Irskom. Taj sporazum je više puta odbijen u britanskom parlamentu.

Nakon što je stupio na dužnost Džonson je obećao da će izvesti Veliku Britaniju iz EU do 31. oktobra sa ili bez sporazuma.

Kako prenosi EURACTIV.com, čini se da je Džonson izgubio kontrolu nad izlaskom iz EU.

U međuvremenu lideri EU ponavljaju da nisu dobili konkretne predloge pred samit EU 17-18. oktobra. Džonson se nada da bi na tom sastanku mogao da osigura sporazum.

"Ova vlada će pregovarati o sporazumu istovremeno se pripremajući za izlazak iz EU bez sporazuma", rekao je Džonson 9. septembra u parlamentu.

"Ići ću na kjučni samit 17. oktobra i, bez obzira koliko se parlament trudio da mi veže ruke, nastojaću da postugnem sporazum u nacionalnom interesu... Ova vlada više neće odlagati Bregzit", istakao je premijer.

Lider opozicionih laburista Džeremi Korbin rekao je da su oni spremni za izbore ali da neće podržati Džonsonov potez da organizuje izbore dok ne budu sigurni da je obezbeđeno odlaganje izbora.
  
"Koliko god bili voljni, nismo spremni da donesemo katastrofu (Bregzita) bez sporazuma našoj zajednici", rekao je Korbin, preneo je Rojters.

Odlazak predsednika donjeg doma

Predsednik donjeg doma britanskog parlamenta Berkou rekao je 9. septembra da odlazi najkasnije do kraja oktobra posle deset godina na tom mestu.

Poslednjih meseci zagovornici tvrdog Bregzita su ga optuživali da krši parlamentarne propise na njihovu štetu. Smatralo se da je Berkou naklonjeniji strani protiv Bregzita, navodi Frans pres.

U obraćanju parlamentu Berkou je rekao da se njegova desetogodišnja "služba" privodi kraju i da je bila "najveća čast i privilegija" služiti u tom domu.

Kako je rekao, ako ne bude prevremenih izbora biće "najmanje poremećaja i najdemokratskije" ako ode 31. oktobra, prenosi BBC.

U emocionalnom govoru on je rekao da je bio ponosan da se zalaže za prava poslanika. Laburistički poslanici su ustali da pozdrave njegov govor dok je većina Torijevaca ostala u svojim mestima.

Foto: Beta/AP


09. 09. 2019.

Otvorena Nedelja ponosa: Nasuprot mira je rat, a nasuprot tolerancije mržnja


EurActiv Srbija;Adresa: Dečanska 8 / III sprat,11000 Beograd, Srbija;Telefon: 0113602 433,011 3602 435; Faks:011 3620 607; e-mail:redakcija@euractiv.rs; web: http://www.euractiv.rs;

Otvorena Nedelja ponosa: Nasuprot mira je rat, a nasuprot tolerancije mržnja                               

Deseta Nedelja ponosa pod sloganom "Ne odričem se" otvorena je 9. septembra u Skupštini Beograda tradicionalnim presecanjem vrpce. Tokom Nedelje ponosa biće održane radionice osnaživanja pripadnika LGBT+ zajednice, paneli, predstave, prikazivani filmovi i održani razgovori sa zajednicom. Nedelja ponosa biće završena šetnjom 15. septembra.

Ove godine novina je i da će biti održani prvi Prajd pozorišni festival gde će biti prikazane tri predstave, od kojih će dve biti u Narodnom pozorištu.

Žena koja se predstavlja kao jedna od mama LGBT+ deteta, čiji sin (12) je gej, kazala je novinarima da su je mnogi u njenom okruženju pitali zašto svojim pojavljivanjem na otvaranju Nedelje ponosa izlaže sebe i sina, i navela je da to radi upravo zato što želi da zaštiti svoje dete.

"Koja je poruka za njega ako ja ne mogu da kažem da ja imam sina i on je gej", upitala je ona i dodala da to znači da je "okruženje za njenog sina neprijateljsko".

Ona je navela da je njegovo pripadanje srpskom društvu nemoguće i da na taj način "društvo traži od njega da se stidi i krije".

"Onda nešto nije u redu sa društvom, a ne sa mojim detetom od 12 godina", ocenila je ona.

Gordana Perunović Fijat, majka ćerke koja je lezbijka, koja je učestvovala u kampanji "Ne odričem se", kazala je da se ne odriče svoje dece i da ih podržava.

Ona je rekla da je institut odricanja star koliko i novinarstvo u Srbiji i da su se ljudi odricali svojih članova porodice.

"E pa mi se ne odričemo", rekla je Perunović Fijat i dodala da time žele da zaustave tu praksu odricanja u Srbiji.

Jedan od organizatora Beograd Prajda Goran Miletić kazao je da se mnogo stvari u Srbiji promenilo, ali i da su se mnoge stvari isto tako sporije menjale nego što su želeli.

On je naveo da su zahtevi Beograd Prajda ostali isti - borba protiv diskriminacije i nasilja nad LGBT+ osobama, donošenje zakona o istopolnom partnerstvu, zakona o rodnom identitetu, kao i stavljanje van snage presuda iz komunističkog perioda kada su osobe koje su imale seks sa osobama istog pola bile osuđene na zatvorske kazne.

"Mnogo LGBT+ osoba su žrtve diskriminacije", rekao je Miletić i dodao da počionioci nasilja nad pripadnicima LGBT+ zajednice moraju biti procesuirani.

On je pomenuo posetu premijerke Srbije sa svojom partnerkom Luksemburgu, gde se srela sa premijerom te zemlje, pripadnikom LGBT+ zajednice, i njegovim mužem, gde su srpski mediji, kako Miletić naveo, izveštavali o tome senzacionalistički ističući da je premijer Luksemburga "deklarisani homoseksualac".

Miletić je i čestitao na prvoj Paradi ponosa u Sarajevu i ocenio je kao uspešnu i iznad očekivanja.
  
Marko Mihailović iz Beograd Prajda saopštio je da se Beograd kandidovao za domaćina Europride 2022. godine.

On je istakao da Europride okuplja organizatore prajdova širom Evrope i da se Europride organizuje sa ciljem podrške tom gradu koji je domaćin.

"Kao LGBT+ aktivisti imamo snažne mreže međusobne podrške", rekao je Mihailović.

On je naveo da se ove godine navršava 50 godina od organizovanja prve Parade ponosa u Njujorku.

"Nasuprot mira je rat, a nasuprot tolerancije mržnja", ocenio je Mihailović.

Svečanom otvaranju Nedelje ponosa prisustvovala je i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

Izvor: Beta
Foto: Beta



Korupcija je globalni problem, Srbija ima dobre zakone


EurActiv Srbija;Adresa: Dečanska 8 / III sprat,11000 Beograd, Srbija;Telefon: 0113602 433,011 3602 435; Faks:011 3620 607; e-mail:redakcija@euractiv.rs; web: http://www.euractiv.rs;

Korupcija je globalni problem, Srbija ima dobre zakone                                
Učesnici konferencije "Zaštita uzbunjivača na centralnom i lokalnom nivou" pohvalili su Srbiju kao pionira u donošenju Zakona o zaštiti uzbunjivača i naglasili da je važno da se taj zakon primenjuje. U uvodnom obraćanju ambasador SAD Kajl Skot rekao je da je korupcija globalni problem i da se hrani apatijom, da "podriva poverenje vlasti, povećava porez i obeshrabruje investitore i radna mesta jer tera ljude da rade u sivoj ekonomiji".

On je naveo da, prema istrživanju USAID iz 2018, u Srbiji 80% stanovništva smatra da je korupcija umerena do veoma velika.

"Veoma mali broj ljudi je spreman da prijavi (korupciju), neki iz straha, neki jer ne veruju da će se nešto promeniti. Uzbunjivači nisu neprijatelji", rekao je on.

Skot je dodao da su najefikasniji načini za borbu protiv korupcije podizanje svesti ljudi o prijavi korupcije i korišćenje informacija uzbunjivača u krivičnim gonjenjima.

Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar rekla je da ključna vrednost koja predstavlja postulat demokratskog društva jeste prepoznavanje jednakosti.

"Najsiromašniji su oni na koje korupcija najviše utiče", rekla je ona i dodala da je korupcija kao bolest i da je najbolje boriti se protiv nje kao protiv svake druge bolesti - prevencijom.

Ona je rekla da je Direktiva o zaštiti uzbunjivača u EU dosta popravila njihov položaj i pohvalila Srbiju za napredne zakone.

"Zakon (o zaštiti uzbunjivača) iz 2015. godine nije bio cilj sam po sebi, nego zaštita ljudi koji prijave neku nezakonitost", rekao je na skupu održanom 9. septembra glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka Vladimir Radomirović.

On je dodao da su sudije obučene da primene zakon, a efikasnost pokazuje da su neki od uzbunjivača dobili zaštitu u roku od samo dva dana.

"Mi smo na samom početku primene zakona, a konačnu reč će dati javnost kada poslodavci shvate da uzbunjivači nisu njihovi neprijatelji već saveznici", rekao je Radomirović.

Ministarka pravde Nela Kuburović je rekla da je Srbija usvajanjem Zakona o zaštiti uzbunjivača postala pionir ne samo na Balkanu, nego u čitavoj Evropi" i dodala da je borba protiv korupcije jedan od prioriteta vlade.

Ona je rekla da su hitnost u postupanju i zaštita uzbunjivača dve najbitnije stvari koje su postignute zakonom.

Navodeći podatke Ministarstva od početka primene zakona (jun 2015. godine) do kraja 2018. godine, ona je rekla da je u tom periodu bilo 622 predmeta pred sudom, od čega su 533 rešena.

"Sudovi su se pokazali kao efikasni, sada je veliki teret na tužilaštvu", ocenila je Kuburović.

Konferenciju "Zaštita uzbunjivača na centralnom i lokalnom nivou" organizovali su Ministarstvo pravde, USAID, EU i portal Pištaljka.

Izvor: Beta
Foto: Beta