Translate

07. 01. 2015.

Brige zbog slabog rasta i izbora u Grčkoj odrazile se na evro



          Brige zbog slabog rasta i izbora u Grčkoj odrazile se na evro                     
Objavljeno : 06.01.2015.                          

Evro je 5. januara, prvi put za gotovo devet godina, pao ispod praga od 1,20 dolara, čemu su doprineli zabrinutost tržišta zbog slabijeg rasta u Evropi i špekulacije oko eventualnog izlaska Grčke iz evro zone. Pad evra nije, međutim, nužno negativan za evro zonu koja pokušava da spreči deflaciju. U takvim okolnostima postaje sve izvesnije da će Evropska centralna banka morati da pribegne dodatnim merama kako bi oživela rast i sprečila deflaciju.

Jedinstvena evropska valuta, iza koje je u odnosu na dolar najnepovoljnija godina od 2005, još je koliko 31. decembra vredela 1,2097 dolara da bi 5. januara pala na 1,1864 dolara, što je najniži nivo od marta 2006.

U proteklih nekoliko nedelja menjači su evro prodavali po svaku cenu zbog slabog rasta u zoni evra, koja u tome znatno zaostaje za američkom privredom.

Rast u zoni evra se donekle ubrzao u decembru u zoni evra, ali je u proseku rast u četvrtom tromesečju 2014. bio najslabiji u periodu od godinu dana, što ukazuje na rizik od daljeg pada aktivnosti u 2015, ocenjuju u konsultantskoj kući Markit koja je 6. januara objavila svoje ekonomske indikatore.

Indeks nabavki za potrebe privrede (PMI), koji iznad 50 poena označava rast, u decembru je u zoni evra iznosio 51,4, što je blagi rast u odnosu na novembar (51,1), ali je manje od prognoziranih 51,7 poena. I pored tog poboljšanja, indeks za 4. tromesečje je bio 51,5 i najniži je od 3. tromesečja 2013, navodi Markit.

Slabljenju evra je doprinela i informacija objavljena u medijima da je nemačka kancelarka Angela Merkel spremna na izlazak Grčke iz zone evra ako na vlast na predstojećim izborima dođe radikalna stranka levice Siriza.

"Zonu evru, čini se, ugrožava mogućnost pobede radikalne levice u Grčkoj na koju, zbog namere da ponovo pregovara o grčkom dugu, gledaju kao na vuka koji upada u stado", rekao je analitičar konsultantske kuće Spredeks (Spreadex) Konor Kembel (Connor Campbell).

Dešavanja u Grčkoj su ponovo podstakla sumnje u jedinstvenost pa i opstanak zone evra, koje su utihnule nakon što je kriza dostigla vrhunac pre tri godine.

Ova neizvesnost ne ide mnogo u prilog razvoju poslovanja u Evropi, ali pad evra kao posledica toga ima i pozitivne strane - time se povećava konkurentnost evropskih proizvoda pri izvozu i na taj nažin pomaže evropskij industriji. U tom smislu, slabljenje valute ne priželjkuju samo političari, poput zvaničnika u Francuskoj, već i predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi (Draghi).

"Pad evra je dobra vest za Dragija koji već mesecima pokušava da snizi evro",rekao je analitičar u firmi Fekspro (FexPro) Angus Kembel (Campbell).

U očekivanju mera ECB

Kako vreme odmiče, rastu očekivanja da će ECB pribeći kvanitativnom popuštanju, odnosno kupovini državnih obveznica u velikim razmerama, što primenjuju američka Uprava za federalne rezerve (FED) i Banka Engleske. To bi trebalo da omogući svež priliv sredstava u finansijski sistem u zoni evra i dalje stimuliše privredu i inflaciju. Takav program može da snizi kamate na tržištu i pojevtini zaduživanje biznisu i potrošačima.

ECB bi u okviru tog programa mogla da kupuje rizične obveznice zemalja zone evra koje su u velikim teškoćama.

Glavni ekonomista u Markitu Kris Vilijamson (Chris Williamson) očekuje da će se pojačavati pozivi ECB da uvede što pre mere za "agresivniji rast", pre svega program kvantitativnog popuštanja.

On je dodao da bi ECB, međutim, mogla da odluči da pre odluke o tim kontroverznim monetarnim merama sačeka objavljivanje ekonomskih indikatora kako bi utvrdila da li rast nastavlja da se oporavlja zadovoljavajućim tempom.

Dragi je nedavno u izjavi za nemačku štampu poslao do sada najjači signal da bi EBC mogla da pređe na kupovini državnih obveznica u velikim razmerama u okviru borbe protiv deflacije u zoni evra.

Analitičari kažu da su koristi od kvantitativnog popuštanja neizvesne i da može da zadrži na niskom nivou prinos na vladine obveznice, odnosno cenu zaduživanja, i time podstakne vlade da odustanu od reformi za koje Dragi misli da su preko potrebne.

Međutim, ako se stanje evropske ekonomije ne popravi, ECB će morati da posegne za programom kvantitativnog popuštanja. Mnogi posmatrači upozoravaju da je u zoni evra već došlo u decembru do deflacije, a prve zvanične procene biće objavljene 7. januara.

"Naredni sastanak ECB održaće se 22. januara, i evro bi tada trebalo da se nađe u centru pažnje tržišta i kolebljivost bi trebalo da se povećava sa približavanjem tog datuma i to nekoliko dana uoči izbora u Grčkoj", rekao je Angus Kembel.

Do parlamentarnih izbora u Grčkoj, 25. januara, pažljivo će se pratiti izjave Sirize, koja ima dobre izgleda za pobedu. Tržište brine da li bi njen dolazak na vlast mogao da dovede u pitanje dogovore Grčke sa EU, Međunarodnim monetarnim fondom i drugim poveriocima.

Izvor: AFP

UN Human Rights Chief deplores Paris attack



UN Human Rights Chief deplores Paris attack

GENEVA (7 January 2015) – Statement by the UN High Commissioner for Human Rights, Zeid Ra’ad Al Hussein on the killings by gunmen at the offices of the Charlie Hebdo magazine in Paris.

“I utterly condemn the appalling and ruthless attack on media workers and police officers in Paris earlier today, and urge anyone who has information that could help to locate the individuals who planned or carried out this hideous crime to immediately bring it to the attention of the French authorities, before other lives are lost. I offer my heartfelt condolences to the people of France, especially the families, friends and colleagues of those who were shot in cold blood in their office, and of those lying critically injured in hospital.”

“Freedom of expression and opinion are a cornerstone for any democratic society. Those trying to divide communities on grounds of religion, ethnicity or any other reason must not be allowed to succeed. The rule of law must unite us in standing firm against such terrorist acts. The rule of law also requires that we seek to arrest and punish those directly responsible for carrying out, planning or acting as accomplices to specific crimes and do not attach blame to any wider group.”

“If this attack is allowed to feed discrimination and prejudice, it will be playing straight into the hands of extremists whose clear aim is to divide religions and societies. With xenophobia and anti-migrant sentiments already on the rise in Europe, I am very concerned that this awful, calculated act will be exploited by extremists of all sorts.”

ENDS

For more information and media requests, please contact Rupert Colville (+41 22 917 9767 /rcolville@ohchr.org) or Liz Throssell (+41 22 917 9466/ ethrossell@ohchr.org)

UN Human Rights, follow us on social media:

06. 01. 2015.

Врањска филијала НСЗ не примењује афирмативне мере за запошљавање грађана ромске националности




понедељак, 05. јануар 2015. 00:00

Приликом Јавног позива незапосленим грађанима ромске националности за доделу субвенција за самозапошљавање у 2013. години услови конкурса су били нејасни, а средства конкурса потрошена пре истека рока за подношење захтева, утврдио је Заштитник грађана


На основу члана 138. став 1. Устава Републике Србије („Сл. Гласник РС“, бр. 98/06) и члана 31. став 2. Закона о Заштитнику грађана („Сл. Гласник РС“, бр. 79/05 и 54/07) поступајући по притужби Н. С. из Врања у поступку контроле законитости и правилности рада Националне службе за запошљавање – Дирекције и Филијале Врање, Заштитник грађана
                                                                      
У Т В Р Ђ У Ј Е

Национална служба за запошљавање - Дирекција начинила је пропуст у раду јер није обезбедила посебну финансијску квоту за доделу субвенције за самозапошљавање незапослених лица ромске националности која би била одвојена и независна од других финансијских квота за доделу субвенција за самозапошљавање.  

Национална служба за запошљавање - Филијала Врање начинила је пропуст у раду на штету грађана ромске националности јер је:
-поводом Јавног позива незапосленим лицима за доделу субвенције за самозапошљавање и Јавног позива незапосленим лицима ромске националности за доделу субвенција за самозапошљавање у 2013. години који је објавила Национална служба за запошљавање одлучивала једним актом – Одлуком о одобравању субвенције за самозапошљавање;
-јер је Одлука донета месец дана пре истека рока за подношење захтева грађана предвиђеног јавним позивом незапосленим лицима ромске националности.

Поступајући на тај начин, Национална служба за запошљавање – Филијала Врање је довела у неједнак положај грађане који су захтеве поднели након доношења Одлуке 24. априла 2013. године, нарочито припаднике ромске националности за које је Јавни позив касније расписан, и изневерила њихова оправдања очекивања, имајући у виду да након њеног доношења није постојао разлог нити сврха било каквог даљег одлучивања.

П Р Е П О Р У К Е

I Националнa службa за запошљавање - Дирекција ће у свом будућем раду обезбедити посебне финансијске квоте за примену афирмативних мера.

II Национална служба за запошљавање - Филијала Врање ће у свом будућем раду одлуке доносити у интересу грађана и у складу са начелом добре управе, нарочито имајући у виду рокове за подношење захтева грађана утврђене јавним позивом и сврху њиховог расписивања.

III Национална служба за запошљавање - Филијала Врање упутиће писано извињење Н. С. због тога што га је упркос томе што је захтев поднео у предвиђеном року, неоправдано искључила из даљег поступка одлучивања о одобравању субвенције за самозапошљавање.


2
________________________________________________________________________
IV Ово утврђење и препоруке Национална службе за запошљавање - Дирекција доставиће директорима свих филијала и испостава како би се са њом упознали и тако избегли могућност да се сличан пропуст деси у будућности.

Национална служба за запошљавање, Дирекција и Филијала Врање обавестиће Заштитника грађана без одлагања, а најкасније у року од 60 дана, о поступању по препорукама и упућеној иницијативи. 

Разлози

Заштитник грађана је примио 20. јуна 2013. године притужбу Н. С. у којој је указано на неправилности у раду Националне службе за запошљавање - Филијале Врање.

Притужбом се указује на то да је приликом Јавног позива незапосленим лицима ромске националности за доделу субвенција за самозапошљавање у 2013. години дошло до неправилности јер су услови конкурса били нејасни, а средства конкурса су спојена са средствима другог конкурса и потрошена пре истека рока за подношење захтева. 

Заштитник грађана је, како би се утврдиле све чињенице и околности, покренуо поступак контроле законитости и правилности рада[1] Националне службе за запошљавање - Филијале Врање и о покренутом поступку обавестио и Националну службу за запошљавање - Дирекцију.

Национална служба за запошљавање - Филијала Врање, поступајући по захтеву Заштитника грађана, актом број: 0808-10161-207/13 од 11. јула 2013. године обавестила је Заштитника грађана да је Јавни позив незапосленим лицима за доделу субвенција за самозапошљавање у 2013. години објављен 30. марта 2013. године, а да је Јавни позив незапосленим лицима ромске националности за доделу субвенција за самозапошљавање у 2013. години објављен 8. априла 2013. године са роком за подношење захтева са бизнис планом до 31. маја 2013. године.

Како се даље наводи, сходно Процедури за реализацију субвенције за самозапошљавање и субвенције за отварање нових радних места, одељком 4.4, под одељком 4.4.1, предвиђена је обавеза Филијале да минимум једном месечно донесе одлуку о одобравању субвенције за самозапошљавање.

Придржавајући се наведене Процедуре, коју Национална служба за запошљавање примењује у свом раду, Филијала Врање је дана 24. априла 2013. године донела Одлуку о одобравању субвенције за самозапошљавање број 0808-10161-192/2013. Одлука је донета за укупно двадесет лица са територије Града Врања, Општине Бујановац и Општине Босилеград, у износу од 3.200.000,00 динара чиме је финансијска квота (једна за оба наведена позива) у целости утрошена.

Национална служба за запошљавање - Дирекција актом број: 0042-07-1/2013 од 18. јула 2013. године, обавестила је Заштитника грађана да је Филијала Врање поступила у складу са актима Националне службе за запошљавање, и у складу са расположивим средствима.

Имајући у виду наводе из поднете притужбе и изјашњење органа, као и то да је Одлуку о одобравању субвенције за самозапошљавање, Филијала Врање донела 24. априла 2013. године, више од месец дана пре истека рока предвиђеног Јавним позивом (31. мај 2013.) Заштитник грађана је несумњиво утврдио да захтеви са бизнис планом који су поднети




[1] Акти бр. 16-2553-19000/13 и 16-2553-18999 од 4. јула 2013. године
_________________________________________________________________________________
3
_______________________________________________________________________________
након доношења одлуке нису узети у разматрање чиме је Филијала Врање притужиоца Н. С., као и друге грађани који су подносили захтеве након 24. априла 2013. године неоправдано  искључила из поступка одлучивања о додели субвенција. 

На састанку који је заменик заштитника грађана одржао са директором Филијале Врање 6. марта 2013. године, добијена је информација о томе да је притужилац примио Обавештење о неразматрању захтева са бизнис планом[1] 14. октобра 2013. године, односно пет месеци након доношења Одлуку о одобравању субвенције за самозапошљавање.

Наведено поступање је заправо последица чињенице да у самом јавном позиву нису били предочени сви подаци укључујући и то да се Одлука о одобравању субвенције доноси једном месечно, као ни информација да ће се након доношења одлуке утрошити сва расположива средства за финансирање мере за самозапошљавање.

Начела добре управе захтевају од државних органа и имаоца јавних овлашћења да поштују и остварују оправдана очекивања која грађани имају или која су код њих ти или други органи јавне власти створили. Унутрашње процедуре, непостојање или неодговарајућа организација посла и друга унутрашња решена и нерешена питања администрације, која стварају штетне последице не треба да сноси грађанин.

Заштитник грађана и овом приликом указује на обавезе надлежних органа да предузимају све расположиве мере из своје надлежности у вези са запошљавањем ромске популације и остваривањем и унапређењем права Рома, имајући у виду њихов друштвени и  материјални и положај, као и структурно сиромаштво с којима се суочавају. „Стратегија за унапређења положаја Рома“ полази од сазнања о високом проценту радно неактивних Рома, њиховој искључености из јавних служби и чињеници да већина радно активних Рома привређује искључиво захваљујући „сивој“ економији, сезонским и слабо плаћеним пословима. Мере повећавања запошљавања требало би да буду део целокупне политике друштвене интеграције, а као једна од мера наведена је потреба развоја предузећа и задруга за Роме, као и додела субвенција за самозапошљавање (мера 3.2.3 Акционог плана за запошљавање Рома).

„Стратегијом за унапређење положаја Рома“ и Акционом планом за њено спровођење утврђени су носиоци мера и поред надлежног Министарства, надлежна је  и Национална служба за запошљавање.

Ценећи утврђене чињенице и околности и важеће прописе, сагласно члану 31. став 2. Закона о Заштитнику грађана, Заштитник грађана упућује препоруке ради отклањања уочених пропуста у раду и иницијативу у циљу унапређења рада органа управе и спречавања сличних пропуста у будућности.

ЗАМЕНИК ЗАШТИТНИКА ГРАЂАНА

Роберт Сепи


Доставити :
Националној  служби за запошљавање
-          Дирекцији
-          Филијали Врање


[1] Одлука о неразматрању захтева са бизнис планом број: 0808-10161-207/2013 од 14. октобра 2013.
_________________________________________________________________________________



Evropska govedina ponovo ide za SAD



        Evropska govedina ponovo ide za SAD                                                  
Objavljeno : 06.01.2015.                                            

SAD su uklonile zabranu uvoza govedine iz Evropske unije a prvo će preko Atlantika krenuti meso iz Irske. Goveđeg mesa iz EU nije bilo na tržištu SAD više od 15 godina zbog straha od širenja bolesti "ludih krava" koja se pojavila u EU. U Evropskoj komisiji ističu da ukidanje zabrane nije posledica kompromisa postignutog u okviru pregovora o transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini. Otvaranjem tržišta SAD za govedinu iz EU pored ostalog se šalje signal drugim trgovinskim partnerima Unije u svetu da je evropska govedina bezbedna.

Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) objavilo je da će SAD ponovo otvoriti tržište za goveđe meso iz EU a prva će početi da izvozi Irska.

SAD su zabranile uvoz govedine iz EU nakon širenja spongiformne encefalopatije (BSE), poznate kao bolest ludih krava u Evropi devedesetih godina prošlog veka. Tržište govedine SAD bilo je zatvoreno za meso iz EU, uključujući govedinu bez kostiju, od januara 1998. godine.

Na američko tržište prva će izaći Irska, članica EU koja je, prema podacima Evropske komisije, u vreme kada je uvedena zabrana izvoza obezbeđivala oko 70% izvoza u SAD.

Postepeno ukidanje zabrane nije deo tajnog dogovora u sklopu pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicionom partnerstvu (TTIP) između SAD i EU, rekao je na konferenciji za štampu 5. januara portparol Komisije Enriko Brivio (Enrico).

"Nije bilo kompromisa. To je priznanje za sve mere koje je Evropa preduzela nakon izbijanja BSE krize. To je korak ka normalnim uslovima trgovine ali nije deo pogađanja u sklopu pregovora o TTIP", istakao je Brivio.

Evropski komesar za zdravlje Vitenis Andriukaitis (Vytenis), komesarska za trgovinu Sesilija Malmstrem (Cecilia Malmström) i komesar za poljoprivredu Fil Hogan (Phil) u zajedničkom saopštenju ocenili su da će se otvaranjem tržišta ponovo uspostaviti normalni trgovinski odnosi i ukloniti nesrazmerna i neopravdana američka zabrana na uvoz govedine iz EU.

"Tom objavom šalje se važan i pozitivan signal ostalim članicama EU koje su tražile od SAD ponovni pristup tržištu govedine", naveli su komesari i pozvali nekoliko preostalih međunarodnih trgovinskih partnera Unije koji su zadržali restriktivne mere da u potpunosti priznaju međunarodne standarde i dozvole evropski izvoz.

Bolest "ludih krava" smrtonosna je za krave i može da dovede do teškog oboljenja mozga kod ljudi koji jedu meso inficiranih goveda.

Ministar poljoprivrede Irske Sajmon Kovni (Simon Coveney) saopštio je da će pristup lukrativnom američkom tržištu biti ponovo moguć za Irsku pošto su nadležni iz SAD tokom 2014. proverili sistem proizvodnje goveđeg mesa u toj zemlji.

SAD su ukinule zabranu na govedinu iz EU u martu 2014. godine ali su pre nastavka izvoza morale da budu obavljene inspekcije.

Kako prenose agencija AP, irski zvaničnici procenjuju da bi godišnji izvoz goveđeg mesa u SAD mogao da vredi najmanje 25 miliona evra.

Background

Pregovori SAD i EU o Transatlantskom 
trgovinskom i investicionom 
partnerstvu počeli su u julu 2013. 
godine.

Kada sporazum bude potpisan, 
pokrivaće gotovo 40% svetskog bruto 
domaćeg proizvoda (BDP). 
Transatlantsko tržište već je 
najznačajnije u svetu.

Taj sporazum kompanijama će 
uštedeti milione evra i doprineti 
otvaranju stotina hiljada radnih mesta. 
Procenjuje se da će TTIP uštedeti 
prosečnom evropskom domaćinstvu 
545 evra godišnje i mogao bi da 
doprinese rastu BDP EU za 0,5%. 

Irski izvoz goveđeg mesa u 2013. vredeo je dve milijarde evra, što predstavlja petinu ukupne vrednodsti izvoza hrane i pića iz te zemlje.

SAD su pak u 2014. uvezle govedinu za oko četiri milijarde evra iz zemalja poput Pragavaja i Urugvaja.

Prema standardima Svetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), goveđe meso bez kostiju bezbedno je za ljudsku upotrebu i njime može slobodno da se trguje, bez obzira da li je u nekoj zemlji bilo BSE.

Organizacija je uradila i procenu rizika od BSE u članicama EU i zaključila da je u gotovo svim zemljama EU rizik od BSE isti ili manji nego u većini ostalih zemalja, što znači da je govedina iz EU bezbedna.

EU očekuje da uskoro bude ukunita i zabrana izvoza ovčijeg i kozijeg mesa u SAD.

Inače, hormonima tretirana američka govedina zabranjena je u Evropi od izbijanja "rata oko govedine" krajem osamdesetih godina.

Evropske nevladine organizacije angažovane na pitanjima zdravlja, kao i organizacije koje se bave zaštitom čovekove okoline, istovremeno strahuju da bi se na policama samoposluga u EU uskoro mogla naći piletina tretirana hlorom iz SAD. 
Oni smatraju da harmonizacija propisa između SAD i EU u okviru TTIP može da predstavlja opasnost po zdravlje jer podrazumeva snižavanje prepreka za ulazak američkih prehrambenih proizvoda na evropsko tržište.

Izvor: EurActiv.rs


UN Committee to review Cambodia’s record on children’s rights



UN Committee to review Cambodia’s record on children’s rights

GENEVA (6 January 2015) –Cambodia’s record on preventing the sale of children, child prostitution and child pornography will be reviewed by the United Nations Committee on the Rights of the Child (CRC) on Monday 12 January and Tuesday 13 January.  The CRC will also examine Cambodia’s record on the involvement of children in armed conflict.

Cambodia has ratified two legal instruments, known as Optional Protocols, to the Convention on the Rights of the Child – one on the sale of children, child prostitution and child pornography (OPSC) and one on the involvement of children in armed conflict (OPAC) – and so is required to undergo regular examination by the Committee.

Among the possible issues to be discussed by the CRC and the delegation from the Cambodian Government:  
OPSC - protection of children from sex tourism exploitation, trafficking for sex and for labour; child prostitution in entertainment venues and child pornography widely available online.
OPAC - measures to ensure birth registration and to establish age verification systems; removal of landmines and unexploded ordnance in areas of previous armed conflict.

The list of issues and Cambodia’s report can be found here: http://tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/SessionDetails1.aspx?SessionID=825&Lang=en. The sessions will take place at Palais Wison in Geneva from 15:00-18:00 (21:00-24:00 in Phnom Penh) on 12 January and from 10:00-13:00 (16:00-19:00) on 13 January. They will be webcast at http://www.treatybodywebcast.org/.

The CRC’s concluding observations on Cambodia and the other countries being reviewed – Turkmenistan, Gambia, Jamaica, Colombia, Switzerland, Dominican Republic, Sweden, Mauritius, Tanzania, Uruguay and Iraq - will be published on 4 February here: http://tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/SessionDetails1.aspx?SessionID=825&Lang=en

ENDS

For more information and media requests, please contact Liz Throssell (+41 (0) 22 917 9466 /  ethrossell@ohchr.org ).

To learn more about the Committee on the Rights of the Child visit: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CRC/Pages/CRCIndex.aspx

Optional Protocol to the Convention on the Rights of the Child on the sale of children, child prostitution and child pornography: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/OPSCCRC.aspx
Optional Protocol to the Convention on the Rights of the Child on the involvement of children in armed conflict: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/OPACCRC.aspx
UN Human Rights, follow us on social media:

Check the Universal Human Rights Index: http://uhri.ohchr.org/en

05. 01. 2015.

Građani vole Rusiju, ali žele da im deca žive u EU




Građani vole Rusiju, ali žele da im deca žive u                       EU                                             

Objavljeno : 02.01.2015. | Ažurirano : 05.01.2015.          

U prethodnih devet meseci informisanost građana o pristupanju EU znatno je opala, pa sada ni svaki četvrti ne zna da su sa Srbijom otvoreni pristupni pregovori, pokazalo je istraživanje predstavljeno 2. januara koje je za agenciju Beta u novembru 2014. sproveo Ipsos Stratedžik marketing. Istraživanje je pokazalo da građani imaju pozitivniji stav prema Rusiji nego prema EU, ali da bi više voleli da im deca žive u nekoj od članica EU nego u Rusiji i da većinski podržavaju pristupanje EU.

Istraživanje je ukazalo na veliki pad informisanosti građana o pristupanju EU, budući da manje od svakog četvrtog građanina (24%) zna da je Srbija počela pregovore o pristupanju, što je 11 procentnih poena manje nego u februaru 2014.

U ovom trenutku 37% građana misli da Srbija tek čeka na datum za pregovore, dok ostali ili misle da je u ranijim fazama pristupanja ili kažu da ne znaju, pokazalo je istraživanje sprovedeno u okviru projekta Argus koji agencija Beta sprovodi uz podršku EU. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.000 ljudi.

Podrška članstvu ostala je nepromenjena u odnosu na februar, pa bi se i u ovom trenutku za članstvo izjasnilo 54% građana. Svaki četvrti bi glasao protiv, što je blagi pad u odnosu na prethodni talas istraživanja.

Rezultati o podršci članstvu u EU donekle su u neskladu sa mišljenjem građana o međunarodnim institucijama i državama, budući da je svaki treći (32 odsto) rekao da o EU ima pozitivno mišljenje. To ipak predstavlja rast od pet procentnih poena u odnosu na februar 2014.

EU je najveću blagonaklonost građana Srbije imala 2008, kada je pozitivno mišljenje imalo 40% građana, ali je od tada taj udeo više puta opadao i ispod 20%.

U odnosu na prethodni talas istraživanja predstavljen u martu zabeležen je i rast pozitivnog mišljenja o Rusiji sa 46% na 52%, dok 12% ima pozitivno mišljenje o SAD i 6% o NATO.

Uprkos tome, 70% ispitanika navelo je da bi volelo da im dete živi u EU, a samo 23% da im dete živi u Rusiji.

Od EU se očekuje korist

Tokom 2014. zabeležen je blagi rast optimizma građana da će Srbija postati članica EU do 2020. godine, što sada misli 37% ispitanika, nasuprot 35% u februaru.

Manje od svakog petog građanina (18%) smatra da Srbija nikad neće ući u EU, isto toliko njih smatra da će postati članica nakon 2020, a 27% je reklo da ne zna,

U Srbiji prevladava stav da bi članstvo u EU donelo dobrobit zemlji i društvu, čime se po svoj prilici može delimično objasniti raskorak između niske podrške EU i podrške pristupanju. Tako većina građana smatra da bi se ulazak u EU pozitivno odrazio na infrastrukturu i zaštitu ljudskih prava (po 70%), pravosuđe (69%), zdravstveni sistem (67%), obrazovni sistem (66%), ekonomsku situaciju u zemlji (64%), stopu nezaposlenosti i nivo korupcije (po 63%).

Pored toga, osetno je povećan i udeo građana koji imaju pozitivne asocijacije na pomen Evropske unije, i to sa 36% u februaru na 46% u novembru. Tako sada 16% građana povezuje EU sa životnim srandardom i boljim životom, 7% sa mogućnošću da se bolje živi, 6% sa uređenim društvom i državom, a 5% sa mogućnošću zapošljavanja. Od negativnih asocijacija najčešće su "ništa dobro" - 4% i ispunjavanje njihovih uslova, zahteva - 3%.

Sve svesniji ekonomskih izazova

Skoro tri četvrtine građana (74%) smatra da će se Srbija tokom pristupnih pregovora suočiti sa većim izazovima nego druge zemlje regiona koje su pristupile EU, dok 22% smatra da je čeka isti tretman, a četiri odsto nema stav o tome.

U pogledu uslova za pristupanje EU, od februara su u uslove koji građani navode uvrštene i ekonomske reforme (5%) i sankcije Rusiji (4%).

O povećanoj svesti o ekonomskim izazovima koji su pred Srbijom svedoči i odgovor ispitanika na pitanje u kojoj oblasti će Srbiji biiti najteže da ispuni kriterijume za pristupanje Evropskoj uniji. Udeo ispitanika koji su naveli reforme u oblasti privrede, povezane sa uspostavljanjem funkcionalne tržišne ekonomije, porastao je na 34% sa 27% u februaru. Svaki treći (35%) smatra da će najveći izazov biti reforme u oblasti politike, 22% smatra da je to prilagođavanje upravnih i pravosudnih struktura sa pravnim tekovinama Evropske unije, dok je 9% njih reklo da ne zna.

Kosovo je i dalje uslov o čijem značaju za ulazak u EU se slaže najveći broj građana, više nego svaki treći (38 odsto), dok su svi ostali ispod 10%.

Građani Srbije smatraju da će sledeća zemlja regiona koja će pristupiti EU biti Crna Gora (38%), 27% smatra da će to biti Srbija, 8% da će biti Makedonija, 7% Kosovo i 8% BiH.

Napisala: S.V.

Ilustracija: Shutterstock

Građani Srbije ne veruju institucijama



Građani Srbije ne veruju institucijama                                   

Objavljeno : 02.01.2015.                                            

Građani Srbije uglavnom ne veruju institucijama, posebno pravosuđu, zakone i njihovu primenu smatraju lošim i manji su optimisti u pogledu borbe protiv korupcije nego ranije, pokazalo je istraživanje o percepciji poglavlja 23 i 24 u pregovorima o članstvu u EU, koje je sprovedeno u novembru 2014. Građani o pravosuđu imaju bolje mišljenje kada se posmatra iz ugla borbe protiv korupcije, jer je porastao broj onih koji smatraju da pravosuđe ima dovoljno stručnjaka za to. Za većinu građana korupcija na visokom nivou i dalje predstavlja veći problem od korupcije na nižim nivoima. Većina građana smatra da je diskriminacija prisutna u Srbiji, a sada su nešto otvoreniji prema prijemu azilanata.

Istraživanje koje je sporvedeno u novembru prošle godine u okviru projekta Argus Novinske agencije Beta, koji je podržala Delegacija EU u Srbiji, pokazalo je da građani uglavnom nemaju poverenja u institicije, s obzirom da je poverenje građana u većinu institucija ispod 50%.

Kao i u istraživanju iz februara građani Srbije najviše poverenja imaju u policiju (48%), kao i u Vladu Srbije u koju je poverenje poraslo u novembru na 48% sa 44% u februaru. U Vladu nema poverenja 50% ispitanika, što je 4 procentna poena manje nego u februaru, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Ipsos Stratedžik Marketing (Strategic) na 1.000 ispitanika.

Građani kao i devet meseci ranije najmanje veruju tužilaštvu i sudovima iako se nepoverenje blago smanjilo u odnosu na februar. Prema istraživanju, 68% građana ne veruje u sudove a 66% u tužilastvo.

U Skupštinu Srbije nema poverenja 59%, medijima ne veruje 57% gradana, a nevladinim organizacijama 61%, mada se i tu beleži blagi pad nepovrerenja.

Građani ne veruju pravosuđu

Velika većina građana kao i u februaru smatra da pravosuđe nije efikasno, nezavisno, nepristrano i dovoljno profesionalno, što su standardi koje zemlja mora da ostvari u okviru usklađivanja u poglavlju 23 u pregovorima o članstvu sa EU.

Prema istraživanju, 82% ispitanika ne slaže se sa tvrdnjom da je pravosuđe u Srbiji efikasno, 81% sa tvrdnjom da je nezavisno od politike i drugih interesnih grupacija, 79% da je nepristrasno i 69% sa tvrdnjom da je profesionalno. Stopa građana sa negativnim stavom je donekle opala u odnosu na februar.

Velika većina građana, 87%, smatra da sudski postupci u Srbiji traju duže nego što bi trebalo, 8% smatra da traju "taman koliko bi trebalo", a 2% da traju kraće nego što bi trebalo. Beleži se blagi rast pozitivnog i pad negativnog mišljenja.

Ukupno 65% građana smatra da će se usklađivanje sa pravnim tekovinama EU pozitivno odraziti na pravosudni sistem u Srbiji dok oko 19% smatra da će se negativno odražiti.

Manje optimizma u pogledu borbe protiv korupcije

U novembru se u odnosu na mart znatno smanjio broj građana koji smatraju da je Vlada Srbije uspešna u borbi protiv korupcije. Dok je u februaru 52% građana smatralo da su Vlada Srbije i njene institucije uspešne u borbi protiv korupcije, to sada smatra 42% građana. Broj građana koji smatra da vlada i institucije nisu uspešne porastao je sa 46% u februaru na 54% u novembru.

Velika većina gradana (71%) i dalje smatra da je korupcija na visokom nivou veći problem nego korupcija na nižim nivoima - u bolnicama, školi, među policajcima i drugim službenicima (26%).

Građani Srbije smatraju da sudovi, tužilastvo i policija, međutim, imaju dovoljno stručnjaka za borbu protiv korupcije, posebno sudovi (56%) i tužilaštvo (55%), što je u oba slučaja rast od 10 procentnih poena u odnosu na februar.

Stav je građana da je za smanjenje korupcije potrebno brže procesuiranje sudskih slučajeva (45%), bolja kontrola porekla imovine političara (42%) i kontrola finansiranja političkih partija (38%) dok je broj građana koji smatraju da je bitno raditi na oduzimanju imovine stečene kriminalom znatno opao sa 42% u februaru na 31% u novembru.

Građani svesni prisustva diskriminacije

Preko dve trećine građana, 73%, smatra da je diskriminacija prisutna u Srbiji, a 20% da nije. Takođe, više od polovine, 55%, slaže sa tvrdnjom da je diskriminacija izraženija nego u zemljama EU, što je 7 procentnih poena više nego u februaru 2014.

Kao oblasti u kojima je bitno unaprediti prava građani navode zaštitu prava zena (55%), gde se beleži rast od 6 procentnih poena u odnosu na februar, prava dece (54%) i prava osoba sa invaliditetom (53%) gde se beleži rast od 7 procentnih poena.

Građani kao i u februaru ređe navode prava nacionalnih manjina kao ona koja treba unaprediti (16%), uključujuci prava Roma (12%) i prava seksualnih manjina (5%).

Poboljšanje slobode medija kao jednu od tri najvažnije oblasti za unapređenje osnovnih prava navelo je 19% ispitanika, a poboljšanje zaštite podataka o ličnosti 25%, i tu nema promena u odnosu na februar.

Građani smatraju da će pridruživanje EU najviše doprineti unapređenju zaštite prava seksualnih manjina 68% i prava dece 63%, zatim osoba sa invaliditetom (63%) i žena (59%).

Veća otvorenost prema azilantima

Građani smatraju da je potrebno da država uloži napore kako bi se stvorili bolji uslovi za azilanate u Srbiji, ali da to ne treba da bude prioritet.

Više od polovine građana, 53%, smatra da Srbija treba da uloži napore kako bi stvorila bolje uslove za prijem azilanata, ali da to ne treba da bude prioritet, dok 11% smatra da to treba da bude prioritet, što predstavlja rast od 4 procentna poena u odnosu na februar. Ukupno 22% ispitanika je izjavilo da država ne treba da se bavi tim pitanjem, što je blagi pad u odnosu na februar.

Opao je, međutim, broj građana koji bi se otvoreno protivili tome da se u njihovom komšiluku izgradi prihvatilište za azilante: dok je u novembru 11% grđana otvoreno protivilo izgradnji privatilišta za azilante, u martu je to bilo 29% ispitanika.

Trećina građana je rekla da bi im to smetalo ali da ne bi reagovali, a trećina da im ne bi uopšte smetala izgradnja takvih prihvatilišta u sredinama u kojima žive, što je rast od 6 procentnih poena u odnosu na mart.

Mišljenje o zakonima podeljena, više negativna

Mišljenje građana Srbije o zakonima su podeljena, ali naginju ka negativnom. Trećina građana, 32%, smatraju da su loši, a petina, 21%, da su dobri.

Većina građana kao i u februaru, 59%, smatra da su zakoni u Srbiji gori od zakona koji važe u članicama EU. Prema istraživanju, 34% isptanika smatra da su zakoni jednako dobri kao i evropski a 8% da su kvalitetniji.

Kada je reč o primeni zakona, većina građana, 59%, i dalje smatra da se oni sprovode veoma loše ili loše, ali se njihov broj smanjio za 4 procentna poena u odnosu na februaru.

Da se zakoni dobro primenjuju smatra 8% građana, među kojima samo 2% smatra primenu odličnom, i tu, osim vrlo blagog rasta, nema većih promena u odnosu na februar.

Migracije i bezbednost

Ukupno 35% građana je reklo da su kapaciteti graničnih službi za kontrolu na graničnim prelazima dobri, ocenivši ih ocenom 4 i 5, dok ocenom tri te kapacitete ocenjuje 35%. Lošim ih smatra 16% građana.

Napore vlasti u sprečavanju ilegalnih migracija iz Srbije u zemlje EU lošim smatra 23% (ocene 1 i 2), dobrim 33% (ocene 4 i 5), što je rast od 10 procentnih poena u odnosu na mart, dok ocenu 3 daje 30% građana.

Većina građana smatra da se u Srbiji uglavnom ne poklanja dovoljno pažnje trgovini ljudima. Tako kao i u februaru misli 68% ispitanika, dok 23% smatra da se poklanja dovoljno pažnje tom problemu.

Građani napore vlasti u borbe protiv trgovine drogom, takođe, smatraju lošim ili su stavovi neutralni. Prema istrazivanju, 40% građana ocenjuje kao loše napore vlasti u borbi protiv trgovine drogom u Srbiji, 22% ih ocenjuje kao dobre ocenom 4 i 5, dok 25% daje ocenu 3 tim naporima.

Napore vlasti u cilju prekidanja lanca trgovine drogom koji vodi preko Srbije u zemlje EU građani smatraju lošim ili osrednjim. Lošim ih ocenjuje 37% gradana, a dobrim 24%. Trećina ocenjuje te napore ocenom 3.

Autor: M.P.