Translate

08. 01. 2015.

Napad u Parizu: Šarli ebdo nastavlja da izlazi




Napad u Parizu: Šarli ebdo nastavlja da izlazi                                     
Objavljeno : 08.01.2015.                             

Napad na satirični časopis Šarli ebdo (Charlie Hebdo) u Parizu najsmrtonosniji je napad u Francuskoj za prethodnih pola veka. Francuski mediji su na naslovnim stranama odali poštu ubijenim kolegama i izrazili solidarnost. U osudi napada jedinstveni su verski zvaničnici svih veroispovesti u Francuskoj, kao i zemlje širom sveta, od SAD do Irana. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će napad poslužiti kao novi mamac za regrutovanje pripadnika za džihadističke pokrete, a moguć je uticaj i na rast ekstremne desnice. U međuvremenu, iz redakcije Šarli ebdoa najavljeno je da će list izaći sledeće sedmice, mada još ne znaju u kom obliku.

Kako je za radio Evropa 1 rekao ministar unutrašnjih posova Francuske Bernar Kaznev (Bernard Cazeneuve), do 8. januara u prepodnevnim satima pritvoreno je sedam osoba zbog napada u kojem je poginlo 12 osoba. Jedan izvor iz pravosuđa prethodno je rekao da je reč o osobama iz okruženja dva brata koji su osumnjičeni za napad i još su u bekstvu.

Premijer Manuel Vals (Valls) izjavio je za radio RTL da su policijske i pravosudne službe sigurno pratile počinioce, ali je i ukazao da za policiju "broj osoba" koje su potencijalno opasne predstavlja "problem".
Francuska policija je objavila fotografije dva brata osumnjičena za napad, Šerifa i Saida Kuaši (32 i 34 godine). Šerif Kuaši je džihadista odranije poznat antiterorističkim jedinicama. Osuđen je 2008. godine ne tri godine zatvora, od čega 18 meseci uslovno, za učestvovanje u organizaciji slanja ratnika u Irak, u irački ogranak Al Kaide.
Hamid Murad (18 godina), koji je osumnjičen kao saučesnik, predao se policiji u gradu Šarlevil Mezijer u departmanu Ardeni na severoistoku Francuske. Kako je za AFP rekao izvor blizak dosijeu, on se predao "nakon što je video da se njegovo ime pominje na društvenim mrežama".

Desetkovana  redakcija

Ovo je najsmrtonosniji napad u prethodnih pola veka u Francuskoj. Stiče se utisak da je reč o osveti islamista protiv novina kojima je već prećeno zato što su 2006. godine objavile karikature proroka Muhameda.

Nedeljnik Šarli Ebdo izgubio je pet čuvenih crtača, među kojima su karikaturisti veoma poznati u Francuskoj Šarb, Kabi (Cabu), Tinju (Tignous) i Volinski (Wolinski). Među žrtvama je i crtač Filip Onore (Philippe Honore), autor poslednjeg crteža koji je sedmičnik objavio preko Tvitera nekoliko trenutaka pre napada. Na crtežu je šef Islamske države Abu Bakr al-Bagdadi kako izriče novogodišnje želje, i kaže "i zdravlje pre svega".

Napadači su, prema izjavama očevidaca, uapli oko podneva u sedište Šarli ebdoa otvarajući vatru na novinare tokom redakcijskog sastanka i uzvikujući"Osvetili smo proroka" i "Alah Akbar".

Background
Odavanju pošte i izražavanju 
solidarnosti uključili su se i novinari i 
građani iz Srbije i drugih zemalja regiona.

U Ambasadi Francuske u Beogradu 
otvorena je knjiga žalosti 8. januara od 15 
do 17 časova i 9. januara, od 10 do 
12 i od 14 do 16 časoca. 
Ulaz je iz Pariske ulice broj 11, uz obavezni 
identifikacioni dokument.

Nezavisno udruženje novinara Srbije 
(NUNS) pozvalo je medijske radnike i 
građane na skup solidarnosti 8. 
januara u 18 časova, ispred 
Francuskog kulturnog centra u 
Beogradu u ulici Zmaj Jovina 11.

Novinari i građanii iz BiH su u 12 sati 
odali poštu ubijenim novinarima tako 
što su ispred Ambasade Francuske u 
Sarajevu palili sveće ili ostaviti olovke. 
Minutu ćutanja ispred ambasade 
prisustvovalo je 100-ak građana.

Pošta je odata i u drugim gradovima 
regiona, poput Prištine, a politički lideri 
izrazili su saučešće Francuskoj.

U snimku nakon napada vide se dva muškarca naoružana automatskim puškama kako izlaze iz vozila , ubijaju policajca i beže.

Ubijeno je 11 muškaraca i jedna žena. Među žrtvama je osam članova redakcije i dva policajca. Javni tužilac Pariza zadužen za istragu Fransoa Molen rekao je da je 11 osoba povređeno, od čega je četvoro u teškom stanju.

Šarli ebdo redovno je bio pod pretnjama, pre svega zbog britkih crtačkih pera i neodstupanja od slobode izražavanja. List nije antiislamski, i sve religije i raznovrsne društvene pojave su mu bile na "tapetu".

Međutim, pažnju tvrdnih pobornika islama posebno je privukao re-objavljivanjem karikatura proroka Muhameda iz danskog dnevnika Jilands-Posten. Ove karikature su izazvale proteste širom Bliskog istoka i burne reakcije.

U 2011. u prostorije lista ubačen je Molotovljev koktel, što je izazvalo požar. Žrtava nije bilo. Napadu je prethodila najava da novi broj uređuje prorok Muhamed, a crtač Liz je objavio karikaturu Mumameda kako kaže da će "onaj ko ne umre od smeha dobiti 100 udaraca bičem". Broj je nazvan Šarija ebdo, u znak "proslave" pobede islamističke partije na izborima u Tunisu u to vreme.
Analitičar za religijska pitanja na francuskom izdanju portala Slejt (Slate.fr) ocenio je da su karikatura, ctež, humor i ismevanje ono što najviše preziru pobornici radikalnog Islama.

Jedan od autora u Šarli ebdou Patrik Pelu najavio je da će ovaj satirični list izaći 14. januara.

"Nastavićemo, odlučili smo da broj izađe sledeće sedmice. Svi smo se složili", rekao je za AFP Pelu, koji je i lekar hitne pomoći.

Jednoglasna osuda i solidarnost

Napad je naišao na jednoglasnu osudu širom sveta i na izraze velike solidarnosti. U veceri nakon napada 7. januara okupljeni u Londonu su pevali francusku himnu Marseljezu, dok se američki državni sekretar Džon Keri Francuzima obratio na fancuskom jeziku. Slogan solidarnosti "Ja sam Šarli" (u originalu Je suis Ćarlie) kruži internetom, postavlja se na društvene mreže, na statuse na Fejsbuku, ali i na naslovne strane medija.

Francuski mediji osvanuli su sa crtežima kojima se odaje počast ubijenim kolegama, i sa rečima "Svi smo mi Šarli".

U Evropskom parlamentu održan je minut ćutanja, a odavanje pošte predviđeno je i u drugim evropskim institucijama, na kojima su i zastave spuštene na pola koplja. Na Parlament je takođe nakačen natpis "Ja sam Šarli".

U Francuskoj je proglašen dan žalosti. Ovo je jedna od retkih situacija u kojima je to učinjeno predsedničkim ukazom, prvi put od 2001. kada je odavana počast poginulima u napadu na Svetski trgovinski centar u Njujorku. Uobičajeno je da o danu žalosti odlučuje vlada.

Zastave će biti na pola koplja tri dana. Odavanje pocasti obuhvata i minut ćutanja širom zemlje, zvono sa Bogorodičine crkve u Parizu i misu. Na dan napada 7. januara širom Francuske se okupilo 100.000 ljudi u više gradova.
Skupovi su održani i u drugim zemljama, pre svega Nemačkoj, Španiji i Velikoj Britaniji, a najviši politički zvaničnici poput američkog predsednika Baraka Obame i nemačke kancelarke Angele Merkel priključili su se osudama, kao i Arapska liga, njene brojne zemlje članice i Iran, kao i Al-Azhar, najistaknutija institucija sunitskog islama.

Napad su jednoglasno osudili zvaničnici raznih religija u Francuskoj. Predsednik Francuskog saveta muslimanskog kulta Dalil Bubaker rekao je da su napadi "udarac svim muslimanima".

Za 8. i 9. januar predviđeni su sastanci političkih lidera francuske sa Fransoa Olandom, predsednikom Francuske.

Napad kao promocija

Napad će dzihadističkim pokretima poslužiti kao propaganda i sredstvo za privlačenje novih pripadnika, upozorili su sutručnjaci za AFP.

Direktorka istraživačkog centra Karnegi za Bliski istok Lina Katib rekla je da je napad osmišljen tako da izazove šok, dok je cilj "spektakularnog izvođenja" da se pokaže uticaj džihadističkih pokreta u Evropi.

Napad potvrđue strahovanja Zapad od napada eksresmističkih grupa, posebno nakon uspona grupe Islamska država u Siriji i Iraku. Zapadne obaveštajne sluzbe su već upozoravale na opasnost od povratka hiljada dizhadista u Evropu nakon borbi.

Francuska je posebno ugrožena jer učestvuje napadima u Irak i ima vojne snage u pet zemalja u regionu. Islamska država je uostalom tokom prethodnih nekoliko meseci u više navrata pozvala pristalice da napadaju Francusku. Tako je portparol te organizacija Abu Mohamad al-Adnani u septembru pozvao pristalice dan apadaju "nevernike" u Francuskoj, a taj poziv je širen u video snimcima ove eksremističke grupe. Na napade u Francuskoj je pozvao i magazin Al-Kaide na Arabijskom poluostrvu Inspajer (Inspire), koji je upisao glavnog urednika Šarli Evdoa Stefana Šarbonijea, poznatog kao Šarb, na listu osoba koje trena ubii.

Direktorka Karnegija smatra da su karikature proroka Muhameda u ovom listu samo "izgovor" za napad kojim se privlači pažnja, i kojim će se poruka poslati svim drzavama koje učestvuju u borbi protiv Islamske države. Zbog toga su, po njenim rečima, napadači i iskoristili centralnu zonu u Parizu, jer takav napad ima jak simbolički značaj.

Stručnjak za terorizam iz SAD Maks Abrahams ocenio je da će napad u svakom slučaju poslužiti kao katalizator za privlačenje novih simpatizera za džihad.
"Ovaj napad će biti smatran uspehom. A kada terorističke grupe odaju utisak da pobeđuju, lakše pridobijaju nove članove", objasnio je on. Prema njegovim rečima, koristi će imati Islamska država iako nije direktno odgovorna za napad, a kao problem je ukazao i da će i ID i druge grupe smatrati taj napad kao uspeh koji treba ponoviti.

Neizvesne posledice

Rano je za procenu kako će se napad odraziti na društvo, kako u pogledu eventualnog jačanja ekstremne desnice u Francuskoj, tako i po pitanju slobode izražavanja.

Francuski predsednik Fransoa Oland održava konsultacije sa političkim liderima i poziva na nacionalno jedinstvo. Njegov glavni politički konkurent Nikola Sarkozi iz umereno desničarske Unije za narodni pokret kazao je da je spreman da političke razmirice ostavi po strani da bi se postiglo jedinstvo pred onima koji, kako je rekao, žele da unište civilizaciju.

S druge strane, liderka ekstremno desničarskog Nacionalnog fronta Marina Le Pen, koja se aktivno protivi imigraciji, kazala je da čeka da bude pozvana, i ocenila da je reč o isključivanju stranke koja ima podršku svakog četvrtog Francuza.

Karikature Šarli ebdoa prenete su u dnevnicima u Francuskoj ali i širom Evrope.
Međutim, danski list Jilands-Posten, koji je 2005. izazvao pravu krizu objavljivanjem karikatura proroka Muhameda, koje je nekoliko meseci kasnije u znak solidarnosti preneo Šarli ebdo, jedini je list u Danskoj koji 8. januara nije preuzeo karikature francuskog lista.

Policija je od 2005. više navrata sprečila napade na Jilands-Posten, a pojačane su i mere zaštite. Glavni urednik ovog lista Jern Mikelsen rekao je da je u odlučivanju da ne preuzme karikature Šarli Ebdoa imao u vidu i bezbednost.

"Istina je da bi za nas bilo potpuno neogdovorno da u ovom trenutku objavimo nove ili stare karikature proroka. Mnogi ne žele to da priznaju. Ja da, iako nerado. Jilands-Posten ima odgovornost prema samom sebi i zaposlenima", naveo je on u listu.

Druga dva velika dnevnika objavila su seriju karikatura a naslovnica Šarli Ebdoa.

Izvor: AFP
Foto: Be

Botschafterin der Roma-Musik



Botschafterin der Roma-Musik

Ruzsa Nikolić Lakatos ist seit Jahren die „Botschafterin der Roma-Musik“ und engagierte sich beim Aufbau der „Vienna Gipsy Music School“. Ruzsa steht für mehr als Musik, nämlich für Vielfalt, Toleranz und  Frauenpower.

Botschafterin der Roma-Musik

Die 1945 geborene Ruzsa Nikolić Lakatos zählt zu den bekanntesten Sängerinnen der Lovara-Musik. Bei einer Veranstaltung der Musikhochschule wurde Ruzsa von einer Freundin gebeten, etwas vorzusingen. Jedoch lehnte Ruzsa ab, denn sie wollte nie im öffentlichen Rahmen singen und sie meinte, dass das bei Lovara nicht üblich wäre.
                                                                                          Julius Horvath
Ruzsa mit Sohn Miso und Vertreter vom Verein KARIKA

Ein neuer Star war geboren

Schließlich war es Ruzsa‘s Mann Miso Nikolić, der sie auf die Bühne schickte. „Ich habe meine Gitarre im Auto, zeigen wir unseren Freunden, wie die Roma feiern“, waren damals die Worte ihres Gatten.

Nicht nur an diesem Abend war der Erfolg überwältigend. In den nächsten Tagen wurde Ruzsa mit Auftrittsangeboten überschüttet. Ein neuer Star war geboren worden.
                                                                                           Ruzsa Nikolic-Lakatos      Ruzsa & Band                                                                                                         
Ruzsa bereiste fast alle Länder Europas. Sie trat auch in Kalifornien und Japan auf. Auf den großen Bühnen Österreichs wie Staatsoper, Burgtheater, Heldenplatz hat Ruzsa gesungen.

Selbst der überraschende Tod ihres Sohnes Sascha im Jahr 2004 und der Tod ihres Ehemannes Miso 2007 konnten ihre Liebe zur Musik nicht brechen. Nach einer kurzen Pause startete Ruzsa Nikolić Lakatos mit ihrer neuen Band 2010 wieder durch.

Eine neue CD Produktion und eine Reihe von Konzerten wurden durch ein Gala-Konzert am 15.12.2011 im Porgy & Bess gekrönt. Ihr Mix aus traditionellen, zeitlos schönen Roma-Musikklassikern und den ungarisch angehauchten Tanznummern begeistern jedes Publikum.

Mehr darüber, hören sie am Montag in der Sendung „Roma sam“ auf Radio Burgenland.





Botschofterkija la Romengera-muschikatar

I Ruzsa Nikolić Lakatos sajt berscha i „Botschofterkija la Romengera muschikatar“ hi taj oj te uso upre bauninipe la „Vienna Gipsy Music Schoolatar“ use sina. I Ruzsa na tschak la muschikake – oj te le mindenfelitike kojenge, la tolerancake taj la dschuvlengera sorake, terdschol.


Botschofterkija la Romengera-muschikatar

I 1945 upro them ali Ruzsa Nikolić Lakatos uso lek prindschareder dschilaschkija le Lovarajengera muschikatar genel. Use jek mulatintschago la muschikakera utscha ischkolatar i Ruzsa jeka pajtaschkijatar molim uli, hot valaso te dschilal. I Ruzsa ham na dschilatscha, mint oj na kamlahi ando pradipe te dschila taj phentscha, hot ada uso Lovara nan afka.
                                                                                        Julius Horvath
Ruzsa mit Sohn Miso und Vertreter vom Verein KARIKA

                                     Jek nevi diva upro them ali
O Miso Nikolić, la Ruzsakero mursch oda sina, savo la ando pradipe bitschatscha. „Man mri gitara ando verda hi, sikavas amare pajtaschenge, sar o Roma mulatinen“, sina o alava ande oja cajt.

Na tschak ada kiratiske o jerinipe igen baro sina. Ando arte divesa i Ruzsa but mangipenca, use tschordi uli. Jek nevi diva upro them ali.
                                                                                        Ruzsa Nikolic-Lakatos
Ruzsa & Band

I Ruzsa bojd ando cile europitike vilagi sina. Oj te ande Kalifornija taj ande Japan dschilatscha. Taj te upro bare thana la Austrijatar, afka sar andi Staatsoper, ando Burgtheater,upro Heldenplatz, i Ruzsa dschilatscha.

Muguli o mulipe lakere tschauistar Sascha ando bersch 2004 taj o mulipe lakere murschestar Miso ando bersch 2007, lakero kamipe usi muschika naschtig phagla. Pal jek harno nugodinipe, i Ruzsa Nikolic Lakatos pra neva bandaha, ando bersch 2010, dromeske geli.

Jek nevi CD-jakeri produkcijona taj but koncertscha, jeke galajiskere koncertiha ando 15.12.2011 ando Porgy & Bess, kisetim ule. Lakero miks, tradicijoneli, schukar Romengeri muschika le ungrike khelipeskere dschilenca, sakoneske tecinel.

Buteder pedar, schunen tumen hetvin andi sendung „Roma sam“ upro Radijo Burgenland.




Inicijativa za izmenu i dopunu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom




Inicijativa za izmenu i dopunu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom

četvrtak, 04 decembar 2014

Zaštitnik građana podneo Inicijativu za izmenu i dopunu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom u cilju potpunijeg ostvarivanja roditeljskog i dečjeg dodatka i usklađivanja sa odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i načelom inkluzivnog

Na osnovu člana 18. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana („Službeni glasnik RS“, br. 79/2005 i 54/2007) podnosim Vladi Republike Srbije
  
I N I C I J A T I V U

da Narodnoj skupštini Republike Srbije predloži Zakon o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ("Sl. glasnik RS" br. 16/02, 115/05, 107/09 i 104/14), kojim će se

  • propisati da otac deteta može ostvariti pravo na roditelјski dodatak u slučaju kada je majka deteta strani državlјanin ili lice bez državlјanstva, a otac i/ili dete domaći državlјani;
  • propisati da otac deteta može ostvariti pravo na roditelјski dodatak u slučaju kada majka nema prebivalište u Republici Srbiji, a otac i/ili dete imaju;
  • propisati da dete koje je državlјanin Republike Srbije i koje živi i školuje se u Republici Srbiji može ostvariti pravo na dečji dodatak i kada se nalazi pod neposrednom brigom roditelјa koji nema državlјanstvo Republike Srbije, odnosno nema prebivalište u Republici Srbiji;
  • brisati ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje kao uslov za ostvarivanje prava na roditelјski i dečji dodatak dodatak;
  • odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom uskladiti sa odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i načelom inkluzivnog obrazovanja.
R a z l o z i

Odredbama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom kojima se uređuje roditelјski dodatak propisano je da  "roditelјski dodatak ostvaruje majka za prvo, drugo, treće i četvrto dete pod uslovom da je državlјanin Republike Srbije, da ima prebivalište u Republici Srbiji i da ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu preko Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje"  (u dalјem tekstu RFZO). Ovo pravo može ostvariti otac deteta, izuzetno, "ukoliko majka deteta nije živa, ukoliko je napustila dete ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu" .


Odredbama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom kojima se uređuje dečji dodatak propisano je da  "dečji dodatak ostvaruje jedan od roditelјa koji neposredno brine o detetu, koji je državlјanin Republike Srbije, ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije i ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu preko RFZO, za prvo, drugo, treće i četvrto dete po redu rođenja u porodici" .Ovo pravo može da
_________________
[1] чл. 14. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
[1] чл. 14. ст. 7. Закона о финансијској подршци породици са децом
[1] чл. 17. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
__________________________________________________________________
2
_______________________________________________
ostvari stranac "koji radi na teritoriji Republike Srbije, ako je to određeno međunarodnim sporazumom" . Pravo na dečiji dodatak ostvaruje se pod uslovom da ukupan mesečni prihod ne prelazi propisani iznos .

Zakon je pravo na dečji dodatak priznao detetu do 19. godine, ukoliko je na redovnom školovanju, a izuzetno i do 26. godine kada je reč o detetu "za koje je donet akt o razvrstavanju" . Zakon je propisao i da se uvećava cenzus za ostvarivanje prava na dečji dodatak, kada u porodici živi dete " za koje je donet akt o razvrstavanju" .

Citirane odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, potrebno je izmeniti iz sledećih razloga:

1. Roditelјski dodatak je mera podsticaja rađanja čiji je cilј povećanje broja dece koja će biti državlјani Republike Srbije i u njoj živeti. Dete može da stekne državlјanstvo Srbije i kada majka nije državlјanka Srbije, dok prijava detetovog prebivališta na teritoriji Republike Srbije nije povezana sa državlјanstvom roditelјa (prebivalište deteta je prebivalište jednog ili oba roditelјa ).

Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom propisao je samo tri slučaja kada se otac može pojaviti kao nosilac prava na roditelјski dodatak: kada majka deteta nije živa; kada je majka napustila dete; i kada iz objektivnih razloga majka ne može da neposredno brine o detetu. Nedostatak državlјanstva Republike Srbije na strani majke nije propisan kao objektivna okolnost i opravdan razlog da na mesto majke, kao nosilac prava na roditelјski dodatak, stupi otac. Ustavni sud Republike Srbije je doneo Odluku , kojom je odbio predloge za utvrđivanje neustavnosti odredbi čl. 14. st. 1, 4. i 7. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom "pod uslovom da se odredba člana 14. stav 7. Zakona tumači i primenjuje na način da pravo na roditelјski dodatak, ako ispunjava uslove iz st. 1. do 5. ovog člana, može ostvariti i otac deteta ukoliko majka nije državlјanin Republike Srbije". Sud je stao na stanovište je potrebno "da se sporno pravno pitanje uredi na jasan i nedvosmislen način navedenim Zakonom, kako bi se otklonila eventualna potreba za dalјim, odnosno dodatnim tumačenjem odredaba člana 14. Zakona".

2.  Za razliku od roditelјskog dodatka koji je pravo roditelјa, dečji dodatak je pravo deteta. Na to upućuju i same zakonske odredbe ("dečji dodatak pripada detetu..." ), a potvrđuje i stav Vrhovnog kasacionog suda: "Dečji dodatak predstavlјa deo troškova koji se odnose na mesečne potrebe svakog deteta, kojim se doprinosi ostvarivanju bolјeg životnog standarda deteta, pa sredstva od dečjeg dodatka pripadaju detetu na čije se ime isplaćuju, a ne roditelјu kome se isplaćuju" .


Shodno važećim zakonskim odredbama, dete koje je državlјanin Republike Srbije, sa prebivalištem u Republici Srbiji, koje je zdravstveno osigurano i na školovanju u Republici Srbiji, čiji su prihodi niži od granice koju je zakon postavio, neće ostvariti pravo na dečji dodatak ako se o njemu neposredno stara roditelј stranac bez zaposlenja, bez prebivališta u Republici Srbiji i bez zdravstvenog osiguranja. Činjenice da je roditelј bez zaposlenja, bez
_________________
[1] чл. 14. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
[2] чл. 14. ст. 7. Закона о финансијској подршци породици са децом
[3] чл. 17. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
[4] чл. 17. ст. 5. Закона о финансијској подршци породици са децом
[5] чл. 19. Закона о финансијској подршци породици са децом
[6] чл. 17. ст. 9. Закона о финансијској подршци породици са децом
[7] чл. 20. Закона о финансијској подршци породици са децом
[8] чл. 11. Закона о пребивалишту и боравишту грађана ("Сл. гласник РС" бр. 87/11)
[9] Одлука бр. ИУз 40/2012 од 11. јула 2014. године,  објављена 1. октобра 2014. године у "Сл. гласнику РС", бр. 104/2014
[10] чл. 17. ст. 6-9. Закона о финансијској подршци породици са децом
[11] Врховни касациони суд , Рев. бр. 690/2012 од 12. 09. 2012. године
____________________________________________________________________
 3
_________________________________________________________________________

mogućnosti zaposlenja (jer je stranac) i bez zdravstvenog osiguranja već same po sebi ukazuju na porodicu koja je ekonomski i socijalno ugrožena. S obzirom da je dečji dodatak mera usmerena na podršku materijalno ugroženoj deci, uslovlјavanje ostvarivanja ovog prava državlјanstvom, prebivalištem i zdravstvenim osiguranjem roditelјa koji se neposredno stara o detetu nije u skladu sa cilјem zbog koga je ovaj zakon donet, jer iz prava na dečji dodatak može da isklјuči decu kojoj je ova vrsta društvene podrške neophodna.

3.            Obavezno zdravstveno osiguranje majke, odnosno roditelјa koji se neposredno stara o detetu (bez obzira na državlјanstvo), kao uslov za ostvarivanje roditelјskog, odnosno dečjeg dodatka otežava i onemogućava ostvarivanje prava deteta i roditelјa u situaciji kada veliki broj građana faktički nemaju zdravstveno osiguranje zbog propusta trećih lica da izmiruju doprinose za zdravstveno osiguranje i propusta organa vlasti da preduzmu mere propisane za takve slučajeve . Zadržavanjem ovih uslova mogle bi biti uskraćene mere finansijske podrške porodicama i deci kojoj je takva podrška potrebna, i kod kojih su nedostatak zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite samo jedan od oblika ili rezultata socijalne isklјučenosti i siromaštva.

4.            Donošenjem Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja  uveden je princip inkluzivnog obrazovanja dece. Zakonom su ukinute komisije za razvrstavanje, a u sistem uvedene interresorne komisije koje ne procenjuju sposobnost deteta da se školuje i "razvrstavaju" decu, već procenjuju potrebu deteta za dodatnom podrškom u obrazovanju.
                ZAŠTITNIK GRAĐANA

                Saša Janković





[12] Годишњи извештај Заштитника грађана за 2013. годину, стр. 108

Nezakoniti postupci poreskih uprava




                                                                     

                        Nezakoniti postupci poreskih uprava

 četvrtak, 31 jul 2014


Filijala Poreske uprave u Kruševcu i Regionalno odeljenje Poreske uprave u Kragujevcuodbili su zahtev pritužioca za naknadu troškova angažovanja stručne pravne pomoći u poreskom postupku, suprotno propisanoj obavezi organa da sam snosi troškove postupka, čime su pritužioca izložili troškovima vođenja upravnog spora, a nadležni sud dodatno opteretili, stoji u Mišljenju Zaštitnika građana

Na osnovu člana 138. stav 2. Ustava Republike Srbije[1], člana 24. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana[2] i činjenica do kojih je došao u postupku kontrole rada Ministarstva finansija Republike Srbije, Poreske uprave, Regionalnog odelјenja Kragujevac, pokrenutog na osnovu pritužbe Z. S. iz Kruševca, ul. … smatrajući da će doprineti unapređenju rada organa uprave, a naročito ostvarivanju načela dobre uprave, jačanju vladavine prava i efikasnijoj zaštiti prava građana, Zaštitnik građana daje

M I Š Lj E Nј E

Filijala Poreske uprave u Kruševcu povredila je pravo pritužioca Z. S. na naknadu troškova za angažovanje stručne pravne pomoći u poreskom postupku, time što je rešenjem br. 434-05/1577-5/2013 od 27. 06. 2013. godine odbila pritužiočev zahtev za njihovu naknadu, suprotno zakonom propisanoj obavezi organa uprave da troškove stranke i drugog lica u postupku, prouzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti ili u javnom interesu, a koje stranka odnosno drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojim ponašanjem, snosi sam organ.

I Regionalno odelјenje Poreske uprave u Kragujevcu povredilo je pravo pritužioca Z. S. na naknadu troškova za angažovanje stručne pravne pomoći u poreskom postupku, suprotno već navedenoj zakonom propisanoj obavezi organa da sam snosi troškove postupka, time što je rešenjem br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 18. 10. 2013. godine odbilo njegovu žalbu.

Postupajući na taj način, navedeni organi su pritužioca izložili troškovima vođenja upravnog spora radi ostvarivanja zakonom priznatog prava, a nadležni sud dodatno opteretili.

Potrebno je da se prvostepeni i drugostepeni poreski organ u budućem radu, prilikom odlučivanja o troškovima postupka, rukovode zakonom propisanim obavezama organa, vodeći računa o predviđenim uslovima za naknadu troškova, a naročito o tome da li je postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili po zahtevu stranke, o ishodu postupka, kao i o tome da li je stranka svojim ponašanjem prouzrokovala nastanak troškova.

Potrebno je da Centrala Poreske uprave, u okviru svojih nadležnosti, obezbedi ujednačeno i zakonito postupanje svih organizacionih jedinica u svom sastavu, u cilјu unapređivanja rada poreskih organa i efikasnije zaštite prava građana.



R a z l o z i:

2
__________________________________________________________
Zaštitniku građana pritužbom se obratio Z. S. iz Kruševca, izražavajući nezadovolјstvo radom filijale Poreske uprave u Kruševcu i Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu, zbog nemogućnosti da ostvari naknadu troškova poreskog postupka za pravnu pomoć koju je angažovao radi sačinjavanja žalbe, čija je osnovanost utvrđena. Pritužilac je ukazao da mu je rešenjem Filijale u Kruševcu br. 434-05/02605-052/2012 od 15. 04. 2012. godine utvrđen porez na registrovano oružje za 2012. godinu. Budući da je smatrao da porez ne duguje, angažovao je punomoćnika-advokata, koji mu je sastavio žalbu protiv prvostepenog rešenja. Na osnovu ovlašćenja sadržanog u članu 144. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji[3],  prvostepeni organ je rešenjem br. 434-05/02605-1/2012 od 15. 09. 2012. godine zamenio svoje ranije rešenje i utvrdio da pritužilac ne duguje porez na registrovano oružje za 2012. godinu. S obzirom da rešenjem od 15. 09. 2012. godine prvostepeni organ nije odlučio o zahtevu Z. S. za naknadu troškova za angažovanje punomoćnika-advokata, nakon ponovnog obraćanja pritužioca, Filijala u Kruševcu donosi rešenje br. 434-05/1755-k/2013 od 27. 06. 2013. godine, kojim odbija zahtev za naknadu troškova postupka. Protiv navedenog rešenja pritužilac podnosi žalbu, koja je odbijena rešenjem Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 18. 10. 2013. godine. Protiv drugostepenog rešenja pritužilac je pokrenuo upravni spor, koji je, prema raspoloživim informacijama, još uvek u toku.

Z. S. smatra da mu je odlukama prvostepenog i drugostepenog organa povređeno pravo da u poreskom upravnom postupku preduzima radnje preko punomoćnika. Osporava stav drugostepenog organa da su troškovi zastupanja opravdani isklјučivo u slučajevima obaveznog zastupanja, kao i stav prema kome se opravdanost angažovanja stručne pravne pomoći ceni u zavisnosti od visine poreskog duga koji se pravnim sredstvom osporava.

Polazeći od toga da je u pitanju poreski upravni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, i da je reč o troškovima koje stranka nije prouzrokovala svojim ponašanjem, a njihova naknada joj je uskraćena, Zaštitnik građana pokrenuo je postupak kontrole i pored toga što u ovoj stvari još uvek nisu iskorišćena sva raspoloživa pravna sredstva, na osnovu člana 25. stav 5. Zakona o Zaštitniku građana[4]. Prilikom donošenja odluke o pokretanju postupka Zaštitnik građana je ocenio da navodi pritužbe i priložena dokumentacija čine verovatnom povredu ustavnog prava na pravnu pomoć, povredu zakona i povredu principa dobre uprave od strane prvostepenog i drugostepenog poreskog organa. Broj građana koji se nalaze ili se mogu nalaziti u istoj pravnoj i faktičkoj situaciji takođe je uzet u obzir prilikom donošenja odluke o pokretanju postupka.

Stoga je aktom Zaštitnika građana 112-4619/13 (delovodni broj 36512) pokrenut postupak kontrole. Od Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu zatraženo je izjašnjenje o osnovanosti pritužbe.

Navedeni organ dostavio je izjašnjenje aktom br. 400-037-05-00015/2013-D4001 od 08. 01. 2014. godine, kojim je osporio osnovanost pritužbe. Ukazao je da je pritužiočeva žalba odbijena u delu koji se odnosi na naknadu troškova postupka, zbog toga što je članom 104. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku[5] propisano da svaka stranka snosi svoje troškove prouzrokovane postupkom, kao što su troškovi dolaženja, dangube, izdaci za takse, za pravno zastupanje i stručno pomaganje, dok je stavom 3. ovog člana propisano da se troškovi za pravno zastupanje
3
_________________________________________________________
nadoknađuju samo u slučajevima kada je takvo zastupanje bilo nužno, odnosno opravdano. Drugostepeni organ takođe je ukazao na odredbu člana 16. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji o postavlјanju zastupnika po službenoj dužnosti, pa nalazi da u konkretnom slučaju nije bilo nužno angažovanje advokata, zbog čega smatra da je prvostepeni organ pravilno postupio kada je odbio zahtev za naknadu troškova u iznosu od 12.000,00 dinara. Takođe je istaknuto da je u ovoj stvari u toku upravni spor, i da je drugostepeni organ dostavio Upravnom sudu odgovor na tužbu svojim aktom br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 17. 12. 2013. godine, čija kopija je priložena uz izjašnjenje.
* * *

Članom 67. stav 1. i 2. Ustava Republike Srbije svakome se, pod uslovima određenim zakonom, jemči pravo na pravnu pomoć, pri čemu pravnu pomoć pružaju advokatura, kao samostalna i nezavisna služba, i službe pravne pomoći, koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.


Članom 4. stav 1. i 3. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisana je obaveza Poreske uprave da ostvaruje sva prava i obaveze iz poreskopravnog odnosa u skladu sa zakonom, pri čemu je dužna da utvrđuje činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju činjenicama koje idu u prilog i na štetu poreskom obvezniku.

Članom 13. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je da poreski obveznik može učestvovati u poreskopravnom odnosu preko svog punomoćnika ili zakonskog zastupnika, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako poreski obveznik lično učestvuje u poreskopravnom odnosu, može da ima i punomoćnika, a ako punomoćnik u njegovo ime učestvuje u poreskopravnom odnosu, može i lično da učestvuje.

Članom 3. stav 2. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je da se, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano, poreski postupak sprovodi po načelima i u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

Članom 103. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da troškove postupka, kada je postupak koji je pokrenut po službenoj dužnosti završen povolјno za stranku, snosi organ koji je postupak pokrenuo.

Članom 104. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se troškovi za pravno zastupanje naknađuju samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno, odnosno opravdano.

Članom 104. stav 6. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da troškove stranke i drugog lica u postupku, prouzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti ili u javnom interesu, a koje stranka odnosno drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojim ponašanjem, snosi organ.

* * *

Nakon sprovedenog postupka kontrole, razmatranja argumentacije koju su izneli pritužilac i poreski organ, i analiziranja obrazloženja prvostepenog i drugostepenog rešenja, kojim je odbijen zahtev za naknadu troškova postupka, odnosno žalba pritužioca,
4
____________________________________________________
Zaštitnik građana je uočio nepravilnosti u radu Filijale Poreske uprave u Kruševcu i Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu, koje su za posledicu imale kršenje ustavnih i zakonskih prava pritužioca, kao i kršenje principa dobre uprave, na koje ovim mišlјenjem ukazuje, u cilјu unapređenja budućeg rada pomenutih organa.

U obrazloženju rešenja br. 434-05/1755-k/2013 od 27. 06. 2013. godine, kojim je odbijen zahtev za naknadu troškova postupka, prvostepeni organ se poziva na član 104. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da se troškovi pravnog zastupanja naknađuju samo kada je takvo zastupanje bilo nužno, odnosno opravdano, obrazlažući svoj pravni stav vrlo neodređeno, da „obzirom na vrednost troškova, zastupanje poreskog obveznika od strane advokata nije bilo nužno“.

Drugostepeni organ u obrazloženju rešenja br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 18. 10. 2013. godine nešto je konkretniji, te konstatuje da je u prvostepenom postupku materijalno pravo pravilno primenjeno, ističući da je članom 104. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku propisano da svaka stranka snosi svoje troškove prouzrokovane postupkom, kao što su troškovi dolaženja, dangube, izdaci za takse, za pravno zastupanje i stručno pomaganje. Takođe se poziva na član 16. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kojim su regulisane situacije u kojima Poreska uprava po službenoj dužnosti iz reda poreskih savetnika ili advokata postavlјa zastupnika po službenoj dužnosti. Prema stavu drugostepenog organa, iz navedenih propisa proizilazi da u konkretnom slučaju nije bilo nužno angažovanje advokata, „posebno kada se ima u vidu visina poreske obaveze utvrđene rešenjem o utvrđivanju poreza na registrovano oružje, u iznosu od 5.840,00 dinara“, zbog čega drugostepeni organ nalazi „da je pravilno postupio prvostepeni organ kada je odbio zahtev za nadoknadu troškova postupka u iznosu od 12.000,00 dinara.“

Zaštitnik građana ne prihvata navedena tumačenja važećih propisa. I prvostepeni i drugostepeni organ insistiraju na primeni odredbe člana 104. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, koja govori o naknadi troškova pravnog zastupanja samo onda kada je ono bilo nužno, odnosno opravdano. Pri tom ne poklanjaju pažnju stavu 6. istog člana, koji predviđa da troškove stranke i drugog lica u postupku, prouzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojom ponašanjem, snosi organ. Član 103. stav 3. ZUP-a još određenije navodi da, kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti završen povolјno za stranku, troškove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo. Zaštitnik građana ne može prihvatiti navedena tumačenja, s obzirom da predstavlјaju pokušaj opravdavanja postupanja poreskih organa, suprotno izričitoj zakonom propisanoj obavezi, koja ne samo da se prenebregava, već se to čini na uštrb ostvarivanja prava građana.

U konkretnom slučaju, poreski postupak pokrenula je filijala Poreske uprave u Kruševcu, kako bi pritužiocu utvrdila obavezu po osnovu poreza na registrovano oružje za 2012. godinu. Suočen sa nezakonito utvrđenim porezom, pritužilac je posredstvom punomoćnika-advokata sačinio žalbu, čiju osnovanost prvostepeni organ prihvata, zamenjujući svoje ranije rešenje novim. Dakle, očigledno je da je greška prvostepenog organa dovela pritužioca u situaciju da, u cilјu zaštite svojih imovinskih prava i interesa, mora koristiti redovno pravno sredstvo – žalbu - u čemu je u potpunosti uspeo.


Državni organ koji je načinio propust u radu dužan je da u svakoj mogućoj meri i na svaki dozvolјen način otkloni ili umanji posledice propusta prema građanima. Teret neorganizovanosti ili propusta na strani organa uprave ne treba da snosi građanin. Odgovornost za obavlјanje javnog posla nalaže da svaki organ uprave i službeno lice uloži poseban napor kako bi šteta po prava i interese građana usled propusta na strani izvršne vlasti bila sprečena.
5
__________________________________________________________________
Po oceni Zaštitnika građana, pritužilac je imao pravo da zatraži stručnu pravnu pomoć od subjekta koji je u skladu sa važećim propisima ovlašćen za njeno pružanje, kao i da zahteva da mu izdaci koje je tom prilikom učinio budu naknađeni. Pri tom je bez uticaja na ostvarivanje ovog prava odnos između visine utvrđene poreske obaveze i troškova zastupanja, pošto se od građana ne može očekivati da snose bilo kakve, makar i neznatne troškove, ukoliko su oni prouzrokovani nezakonitim i/ili nepravilnim radom organa uprave. Troškovi za sastavlјanje pravnih lekova propisani su Advokatskom tarifom, njihova visina nije arbitrarno određena, niti na bilo koji način zavisi od volјe pritužioca.

Pozivanje na član 16. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji takođe, po oceni Zaštitnika građana, nije od značaja u ovoj stvari, s obzirom da su njegovim odredbama regulisane situacije u kojima Poreska uprava po službenoj dužnosti postavlјa zastupnike iz redova poreskih savetnika ili advokata. To su slučajevi kada se sedište poreskog obveznika ne nalazi u mestu i na adresi navedenoj u posebnoj prijavi, kada nerezident u zakonskom roku ne obavesti Poresku upravu o svom poreskom punomoćniku, kada je vlasnik imovine koja je predmet poreskog postupka nepoznat, odnosno kada poreski obveznik očigledno izbegava da učestvuje u poreskom postupku, a njegovo učešće je obavezno.

U opisanim situacijama poreski obveznik nije dostupan poreskom organu, pa se imenuje zastupnik po službenoj dužnosti, kako bi se poreski postupak uopšte mogao sprovesti. Pravno zastupanje, po oceni Zaštitnika građana, ima znatno širi domašaj i nikako se ne može svesti isklјučivo na zastupanje u opisanim situacijama, niti bi se naknada troškova smela priznavati samo tada. Pravno zastupanje može biti nužno i opravdano i u drugim slučajevima, kada punomoćnika-advokata odabere sam poreski obveznik, uvažavajući odnos poverenja koji u takvim slučajevima neizostavno mora postojati, a ne samo onda kada zastupnika postavi Poreska uprava, suočavajući se sa nemogućnošću da drugačije sprovede poreski postupak.

Nepravilnim i suviše restriktivnim tumačem važećih propisa prvostepeni i drugostepeni organ su bez osnova ograničili ustavno pravo pritužioca na pravnu pomoć, odnosno uskratili njegovo zakonsko pravo da mu troškovi angažovanja pravne pomoći budu naknađeni, u situaciji kada je bio prinuđen da koristi pravno sredstvo, kako bi otklonio posledice nezakonitog i nepravilnog rada organa uprave.

Potvrda za ovakav stav Zaštitnika građana može se pronaći i u stavovima naše ranije sudske prakse, od kojih se ovom prilikom upućuje na presude Vrhovnog suda Srbije U. br. 231/2001 od 13. 07. 2001. godine i U. br. 1275/2007 od 11. 09. 2008. godine, koje se mogu pronaći u elektronskim bazama propisa. Izvodi iz navedenih sudskih odluka dostavlјaju se kao prilog uz                                   ovo mišlјenje.
Imajući u vidu da je u ovoj stvari, prema raspoloživim informacijama, upravni spor još uvek u toku, u očekivanju stava Upravnog suda o zakonitosti konačnog poreskog upravnog akta, Zaštitnik građana upućuje mišlјenje drugostepenom i prvostepenom poreskom organu (u odnosu na čiji rad nije vođen postupak kontrole), na osnovu člana 24. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana, smatrajući da će na opisani način doprineti unapređenju njihovog budućeg rada, efikasnijoj zaštiti prava građana i rasterećenju mehanizama sudske kontrole rada uprave.

Potrebno je da prvostepeni i drugostepeni poreski organ u budućem radu, prilikom odlučivanja o troškovima postupka, vode računa o svim zakonom propisanim uslovima za ostvarivanje prava na naknadu troškova, a naročito o tome da li je postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili po zahtevu stranke, o ishodu postupka, kao i o tome da li je stranka svojim ponašanjem prouzrokovala nastanak troškova.


Centrali Poreske uprave ovo mišlјenje se takođe upućuje, kako bi, u okviru svojih nadležnosti, preduzela mere radi obezbeđivanja ujednačenog i zakonitog postupanja svih organizacionih
6
___________________________________________________________________
jedinica u svom sastavu, u cilјu unapređivanja rada poreskih organa i efikasnije zaštite prava građana.

Kako bi se domašaj ovog mišlјenja mogao u potpunosti sagledati, potrebno je da Regionalno odelјenje Poreske uprave u Kragujevcu, po okončanju upravnog spora u ovoj stvari, dostavi Zaštitniku građana kopiju odluke Upravnog suda.

                                                                                                            ZAMENIK  ZAŠTITNIKA  GRAĐANA
                                                                                            Robert Sepi 
Dostaviti:
- Filijali Poreske uprave u Kruševcu,
- Regionalnom odelјenju Poreske uprave u Kragujevcu,
- Centrali Poreske uprave,
- kopiju pritužiocu.