Translate

20. 07. 2014.

E Bibija



E Bibija




Írta: Ruzdija Russo Sejdovic   
2014. május 21. szerda, 17:27
E Bibija (rromano alav pala e dejaki vaj dadeski phen) ande nesave Srbijake thana goditilpe sar e Devleski daj. E Bibija sas but pistarrdi sar jek godetimasko kulto, ba anglal o angluno lumijako maripe ek rromnjake avilas ando suno, thaj sikadas la kaj trubul te godetisaren lako anav, thaj lako dives.
Ande kova vrama ane Srbija thaj sakonak sas but baro nasvalipe, sar kaj si ekolera, buhljarrdo, thaj but Roma thaj lenge chavore merenas kale nasvalimastar. 

E Bibija ando suno phendas e rromnji te kerel xabena thaj e čhavorren te kidel tala jek ambrolin, thaj kote te pravarel len. E rromni kana kerdas gija, but rroma thaj čhavorre sastile
.
Katar kova vrama godetisarelpe thaj bajrakarelpe e Bibijako dives, jek religijako kultno dives, savo istarrdolpe ando Marzo, shtar kurke angla o Baro Parashtuj.

E ortodoksikane Roma kidinjavon utrujal e Ambrolin, te si thulo kašt, keren cikne xiva ande leste thaj kote phabaren memelja. 

Anen pesa xabena thaj pibena, thaj ulaven maškar peste. Alosaren jekhe rromes savo si "kolachari", dikhen le sar dad e godetimasko dad, savo sa o godetipe kerel, savo e rromen akharel utrujal o Bibijako kasht. 

Kote rudyin e Bibijake, sastipe te del lenge čhavorren thaj lenge familijenge. Nasvale manusha aven thaj kote beshen te saston.
O kašt utrujal savo dodetipe e Bibijako dives akharrdol "Bibijako kašt" a kana lel o kašt te putrel pire luludya, kova akharen "Bibijake kan".

Akava godetimasko kulto sa maj but trušulne Roma godetin, thaj si gava kaj vie gazhe godetin thaj bajrakaren e Bibija kethanes e Romenca, sar kaj si o gav Leštani paša o Beograd. Kate si e godedimasko "kolachari" e gavesko rashaj.

E Bibija si dikhindi sar jek šuki bari romni, bare bihulavde balengi, a nesave Roma dikhen la vi sar jek khanyi, pala save, kana urjal, urjan vi lake cikne khanyora.

O etnologikano sikipe gindinel kaj si e Bibija evropuni verzija jekhe purane Indijake somnalimasko savo e Roma istarrde ande po seripe sar kaj sas e Durgu, savi shaj paruvel piro karaktero: kana si trutno mothavdolpe sar e Candi, kana zhutil thaj sastarel si Tara, vaj mothavdolpe sar vie e Kali.



Bibija, más néven Bibijaka vagy Bibijača, a szerbiai és bulgáriai romák körében népszerű ünnep. Ideje márciusban, a pravoszláv nagyböjt első péntekén van. Az ünnepet valamikor az 1860-as években ülték meg először.

A legendás Bibija létező személy volt, egy idősebb cigányasszony, aki a kolera-járvány idején gyógyfüvekkel és megszentelt gyümölccsel gyógyította meg a cigánygyerekeket. Ezért a szerbiai cigányoknál a nők és a gyerekek védőszentjének számít. Több balkáni roma női szervezet is viseli a nevét.

Bibija tiszteletére gyümölcsfát szokás ültetni, amit Bibija ünnepére színes szalagokkal, virágokkal és égő gyertyákkal feldíszítenek. Ehhez hasonló népszokás ismeretlen az európai népeknél, de annál gyakoribb Indiában. A "szent fa" gyümölcsét gyógyahtásúnak tartják.

Bibija ünnepén összegyűlnek a romák és közösen étkeznek, először is a gyerekeket ültetik a közös asztalhoz. Böjti időszak lévén az aztalra böjtös ételek kerülnek, de sokféle, és nagy mennyiségben; elsősorban sülthal, krumplisaláta, babsaláta és babfőzelék, valamint tekintettel a gyerekekre, rengeteg sütemény. Hogyhogy-hogysem, a böjt ellenére azért a töltött káposzta is az asztalra kerül...

Forrás:
http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:3QzEyvEqdLAJ:romanesthan.blogspot.com/2009/03/unnep-bibija.html+&cd=16&hl=hu&ct=clnk&gl=huhttp://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:3QzEyvEqdLAJ:romanesthan.blogspot.com/2009/03/unnep-bibija.html+&cd=16&hl=hu&ct=clnk&gl=hu

Módosítás dátuma: 2014. május 22. csütörtök, 05:01


Gindima:kasave e Rom





Gindima:kasave e Rom
  

Írta: Rostás - Farkas György   
2014. július 02. szerda, 18:08
Gindima...
Varikana sikana kana o Sunto Del gindisardas jekh, haj ande peski lashi voja kerdas peske e luma. Vi kerdyilas kasavi soski kerdyilas, jekh chi zhanav, e romen sostar kerdas.

Shajke anda kodi te cirden e manusheski gilyi te khelen, haj te gilyaben. Vi kerdyile e rom kasave, soske si, haj vi gilyaben penge andej luma sar nashade kerdyile.
Nashen, gilaben haj kamen. Kade sar von khonyik chi zhanel.
Kon kadi chi patyal aven mande haj pushen man, chachipe phenav vaj nichi. Avilamtar anda amari shukar phuv, andaj Indija, haj kasave kerdyilam, soske chi kamlam te avas.
Eftashela bersh avilam anda amari Indija, haj reslam ande gazhikane thema. Aba na ame cirdas e gilya, amare gilya cirde von...
Grastenca avilam, vurdonenca, haj reslam kathe andej lole thema.
Ke o rom si buzhangle kamel te puterdyol o jilo, phenel paramichi, te traji anda varisoste, te na meren bokhatar sar e ciriklya pej kopacha andej bare shila.
So te phenav tumenge. Avile e chorre te keren penge patyiv haj barvalipe. Haj so das o Del so na, kerdyile patyivale haj barvale.
Barvale-barvale, ke baro dyi si ande le. O Del das le kasaveske, ke kamen e Devlores penge. Ke sar avlas haj zhanas pel kodol bulhe droma sa-sa e Devles mangenas, haj rudyinas.
Kade trajin mure phral, mure nyamura andej bari luma.
(Illusztráció: F. Tóth Zsuzsa)
Módosítás dátuma: 2014. július 02. szerda, 18:47



19. 07. 2014.

“ЕВРОПА ЗА ГРАЂАНЕ И ГРАЂАНКЕ“ 2014-2020 ПРЕДСТАВЉЕНА У НИШУ И НОВИМ САДУ 18. ЈУЛ 14.





“ЕВРОПА ЗА ГРАЂАНЕ“ЕВРОПА ЗА ГРАЂАНЕ И ГРАЂАНКЕ“ 2014-2020 ПРЕДСТАВЉЕНА У НИШУ И НОВИМ САДУ

 И ГРАЂАНКЕ“ 2014-2020 ПРЕДСТАВЉЕНА У НИШУ И НОВИМ САДУ


Програм „Европа за грађане и грађанке“ и његови приоритети за 2014. годину представљен је почетком јула у Новом Саду и Нишу.Представници Канцеларије за сарадњу са цивилним друштвом, Јелена Пајовић Ван Реенен и Ђорђе Поповић, упознали су присутне представнике цивилног друштва и локалних самоуправа са новим програмом за период 2014 – 2020, његовим циљевима и приоритетима, као и са условима за конкурисање. Они су подсетили да је рок за подношење предлога пројеката 1. септембар 2014. године.
Јелена Пајовић Ван Реенен је у уводним обраћањима подсетила учеснике скупова на изврсне прошлогодишње резултате које су оствариле домаће организације цивилног друштва и јединице локалних самоуправа. Током 2013. године, која је била и прва година учешћа Републике Србије у „Европи за грађане и грађанке“ учествовало је укупно 77 организација цивилног друштва и јединица локалне самоуправе , од којих је 7 пројеката било из Србије, док је 67 организација учествовало као партнер на пројектима, при чему укупна сума реализована кроз пројекте износи око пола милиона евра.
На скупу у Новом Саду, одржаном у Скупштини АП Војводине, гостима се обратио и Бранислав Бугарски, Покрајински секретар за међурегионалну сарадњу и локалну самоуправу. Он је нагласио да Покрајинска влада подржава иницијативу удружења грађана да конкуришу за средства у оквиру „Европе за грађане и грађанке“, поготово када се има у виду да су 2013. години градови и општине Републике Србије у свим европским програмима реализовали преко 20 милиона евра средстава кроз разне пројекте, и потписали 15 међународних споразума.Он је додао да постоји простор да се сарадња Покрајинске владе и невладиног сектора унапреди кроз програм унапређивања капацитета рада локалних самоуправа, а да структурирана сарадња са невладиним сектором омогућава дијалог, који треба да допринесе бољем друштву.
На скупу у нишком Медија центру окупљенима се, поред представника Канцеларије, обратио и др Небојша Крстић, председник Градске општине Медијана. Он је изјавио да Медијана подржава рад организација цивилног друштва кроз пружање материјалне и формалне подршке, додавши да овај програм подстиче креативност самих организација а да је од значаја  укључивање што већег броја младих.
Сања Тошић из Клуба за оснаживање младих 018 је нагласила важност развијања сензибилитета за европске интеграције код грађана, а пре свега за европско грађанство које у Србији још не постоји, а које представља суштину овог програма. Она је навела да Клуб за оснаживање младих припрема  интернет сајт намењен проналажењу партнера за конкурисање у оквиру „Европе за грађане и грађанке“, www.ecrc-rc.com. Регистрацијом на сајту организације и јединице локалне самоуправе постају део ширe, еврoпскe бaзe oргaнизaциja/институциja гдe сe мoжe прoнaћи oдгoвaрajући прojeктни пaртнeр.
На скуповима у Новом Саду и Нишу учествовало је сто педесет представника јединица локалних самоуправа и организација цивилног друштва.
Овде можете преузети презентације са информативних састанака:

Wallfahrt der Roma nach Mariazell | 10. August



Wallfahrt der Roma nach Mariazell | 10. August

Wie jedes Jahr treffen sich auch heuer Roma und Sinti am 2. Augustsonntag in der geschichtsträchtigen Pilgerstadt Mariazell, um dort, in der Basilika einen gemeinsamen, feierlichen Gottesdienst zu begehen. Organisert wird der Tag von der Romapastoral Diözese Eisenstadt, den Gottesdienst hält der Roma-Seelsorger Helmut Schüller.
Basilika Mariazell
APA: Helmut Fohringer

Programm

  • 9.30 Uhr
    Eintreffen der Wallfahrer
    Treffpunkt: Platz vor der Basilika/Mariazell
  • 10.00 Uhr: Gottesdienst | Mischa
    mit Roma-Seelsorger Mag. Helmut Schüller
    vor dem Hochaltar
  • 11.00 Uhr: Begegnug | Talalinipe
    vor der Basilika | Nordseite
    beim RomBus vom Verein Roma-Service
    (fahrende Mediathek mit Ausstellung)
  • 14.30 Uhr: Kulturelles Programm | Kulturakero programo
    vor der Basilika | Nordseite beim RomBus
    mit Roma-Musik | Muschika
  • 16:30 Uhr: Abschlussgebet bei der Marienstatue auf der Nordseite der Basilika
Busabfahrtszeiten BURGENLAND
Abfahrt Kleinbachselten: 5.15 Uhr
Abfahrt Großpetersdorf: 5.25 Uhr
Abfahrt Unterwart: 5.45 Uhr
Abfahrt Oberwart: 6.00 Uhr
Abfahrt Pinkafeld: 6.15 Uhr
Anmeldung bei:
  • Referat fi ethnische grupn | Diözese Tikni Martona - Referat für ethnische Gruppen | Diözese Eisenstadt
  • Roma-Service
Busabfahrtszeiten WIEN
Bei Bedarf gibt es einen Bus von Wien
Unbedingt: rechtzeitige Anmeldung!!!
(bis 25. Juli 2014)
Anmeldung bei Roma-Seelsorger
Mag. Helmut Schüller Tel. 0664 - 5420734
Keraschi | organisaciji | pomoschago | Veranstalter | Mitorganisatoren | Unterstützer
  • Roma-Service Tikni Poslina/Kleinbachselten
  • Farajn Roma Erba/Oberwart
  • VHS-Roma Erba/Oberwart
  • Romano Centro Betschistar/Wien,
  • Kulturakero Farajn le Austritike Romendar - Betschistar/Wien
  • Farajn Ketani, Linz
  • MADHOUSE gemeinnützige GmbH, München/Bundesrepublik Deutschland
  • Diözesen Tikni Martona/Eisenstadt & Betschistar/Wien


Norvegijakeri rechti regirung fabot le kudulinipeske kamla



Norvegijakeri rechti regirung fabot le kudulinipeske kamla

Andi Norvegija pal o kamipe la regirungatar andar rechtskonservativi taj rechtspopulistscha le kudulinipeske upre thana ando pradipe kamla. O parlamento ande Oslo ando maschkarutno juni jek tschatschipe diskutirintscha. Akan ando linaj o gemajntscha le kudulinipeske upre lengero than jek fabot schaj ar den, ando linaj 2015 jek fabot andi cili Norvegija te del.
Ko o tschatschipe ande na likerel, iste potschinipeha vaj dschi trin masektscha astaripeha, genel. O justicakero ministeri Anders Anundsen andar i rechtspopulistischi fortschrittspartaj (FrP)adale keripeske use phentscha, taj jek „khetanipe“ maschkar o kudulinipe taj i kriminaliteta upre sikatscha. 
Pal birovtschagengero phenipe ando scheroskero foro Oslo atschi lojengere tschakengere tschoriptscha del, sar ando foro Berlin, kekaj ando foro Oslo eftavar tschuleder dschene dschin.
Kritikertscha adale tschatschipestar la regirungake angle tschiden, hot adale kudulinipeskere fabotiha butvar le Sinten taj Romen te resel kamna. O Bard Vegar Solhjell andar i oposicijonakeri partaj socijalistische linke phentscha, hot adala keripeha o ande roasinipe la flogoskera grupnake fabijatim te ol, afka sar angle 200 berscha le dschidovtschenge o ande roasinipe andi Norvegija le favosinipestar fabijatim sina. 
O aun lipe le tschatschipestar duach o rotscha hetvin kiratiske ham ar kerdo koja sina.
Ekspertscha varninde, hot o kudulinipeskero fabot i kriminaliteta meg utscheder kerlaha. 
Ko dschijakana kudulintscha, „mujsim ovla, hot te tschorel dschal“, phentscha o schero jeke drogeniskere pomoschagoskere khetanipestar le televisakere senderiske TV2.



Grčka oživljava zakon protiv rasizma




Grčka oživljava zakon protiv rasizma


10/06/2014

Vlada traži oštrije kazne za zločine iz mržnje.

Endi Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 10.6.2014.

photo
Grčka razmatra zakon kojim će se uvesti strožije sankcije protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. [AFP]
Grčka vlada je ponovo aktivirala nacrt zakona kojim se pooštravaju kazne za rasistička krivična dela, uključujući napade na imigrante, kažu zvaničnici.
Podnet i povučen prošle godine, zakon će ponovo biti razmotren, nakon fatalnog napada nožem na antifašističkog hip-hop umetnika Pavlosa Fisasa u septembru prošle godine, za koji je optužen član neonacističke stranke Zlatna zora.
Vlada je posle toga uhapsila ili pritvorila svih 18 poslanika te stranke, koji čekaju suđenje na osnovu sumnje da su vodili kriminalnu bandu.
Zlatna zora je bila treća na izborima za Evropski parlament prošlog meseca, što je izazvalo zabrinutost u pogledu zločina iz mržnje.
Zakonom bi se uvele oštrije kriminalne sankcije za podsticanje mržnje, diskriminacije i nasilja, poricanje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti. Zlatna zora je otvoreno zauzela antisemitski, antiateistički, antigej i antimuslimanski stav. Stranka je porekla napade na imigrante. Mnoge njene pristalice tvrde da nisu rasisti, nego da su ispunjeni očajem i gnevom, te obespravljeni glavnim političkim tokovima.
Međunarodna nevladina organizacija Hjuman rajts voč saopštila je da predloženi zakon ne ide dovoljno daleko, jer ne uključuje mere za podsticanje prijavljivanja nasilnih zločina iz mržnje ili za podsticanje aktivnosti policije i pravosuđa za suprotstavljanje nasilju iz mržnje.
„Antirasistički zakon je važno sredstvo za efektivniju borbu protiv ekstremizma. Rasizam, nasilje i ekstremizam svih vrsta ne mogu se tolerisati i vlada je odlučna da ih ne toleriše“, rekao je Antonis Klapsis, šef istraživanja na Institutu za demokratiju Konstantinos Karamanlis u Atini, u izjavi zaSETimes.
Neki kažu da se ispostavlja da je stavove jednako teško suzbiti kao postupke dok je Zlatna zora treća najpopularnija stranka.
Njen uspon od nedefinisane, često ismevane stranke, koja je dobila 0,29 odsto glasova 2009, vezan je uglavnom za mere štednje koje su vlade uvodile po nalogu trojke EU-MMF-ECB.
Mnogi su u početku bili spremni da pređu preko ekstremizma Zlatne zore samo da bi izrazili svoj gnev protiv mera štednje.
„Zlatna zora je tu da ostane“, kaže Aleks Sakelariu, sociolog sa Univerziteta Panteion, u izjavi zaSETimes. „Ništa ih neće zaustaviti, ni antirasistički zakon ni bilo koji drugi zakon.“
Zlatna zora će uputiti tri predstavnika u Evropski parlament u sklopu grčke grupe od 21 poslanika i poboljšala je svoj rezlutat u odnosu na nacionalne izbore 2012, kada je dobila 6,97 odsto glasova. Ne računajući privremeni pad podrške nakon prošlogodišnjeg ubistva, stranka i dalje ima jaku bazu.
„Naježim se kada vidim da jedan od šest sugrađana iz Atine glasa za neonacističkog kandidata. Svi bi trebalo da se ježimo na to“, rekao je Andreas Papadopulos, političar umerene levice, u izjavi Agenciji Frans pres posle izbora za EU.
Portparol Zlatne zore Ilias Kasidiaris bio je četvrti u prvom krugu izbora za gradonačelnika Atine, osvojivši 35.000 glasova (16,12 odsto glasova), dok je njegov stranački kolega odneo 179.000 glasova (11,13 odsto) u trci za regionalnog guvernera.
Premijer Antonis Samaras izjavio je da ne želi da zabrani Zlatnu zoru, nego da je zakonski raspusti, uključujući tu pooštravanje kazni za krivična dela za koja je optužena.
Eva Kose, ekspertkinja za Grčku u Hjuman rajts voču, rekla je da je vlada preterano spora u reagovanju na rasizam.
„Grčka je izneverila brojne žrtve rasističkih i ksenofobičnih napada jer nije istražila niti krivično gonila počinioce“, rekla je Kose. „Ako su ministar pravde i parlament zaista ozbiljni oko unapređivanja reakcije zemlje na rasizam i ksenofobiju, onda treba da otklone prepreke pravosuđu kada se radi o takvim napadima.“
Šta još Grčka može da učini da bi se suprotstavila ekstremizmu i ksenofobiji? Iznesite svoje mišljenje u prostoru za komentare.

Srbija se nada da će novo policijsko rukovodstvo smanjiti korupciju




Srbija se nada da će novo policijsko rukovodstvo smanjiti korupciju


01/07/2014

Vlada kaže da je nezadovoljna rezultatima borbe protiv organizovanog kriminala.
Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 1.7.2014.

photo
U Srbiji je smenjeno pet šefova policijskih uprava nakon televizijskog obraćanja predsednika Tomislava Nikolića o korupciji u policiji. [AFP]
Visoki zvaničnici vlade kažu da se nadaju da će drastična promena u rukovodstvu srpsek policije unaprediti nastojanja za eliminisanje korupcije i na kraju dovesti do hapšenja vodećih, poznatih kriminalnih bosova.
Vlada je odlučila da otpusti pet od sedam šefova uprava policije, nakon dramatičnog sastanka održanog prošlog meseca.
Nagoveštaji da će doći do promena pojavili su se prošlog meseca kada je premijer Aleksandar Vučić saopštio da su sa višeg nivoa u policiji pokušali da ga ucene rekavši mu da je njegov 16-godišnji sin učestvovao u jednom incidentu.
Nakon što je ustanovljeno da se incident nikada nije dogodio, Vučić je pozvao na istragu.
Istovremeno, osumnjičeni švercer kokaina Darko Šarić izjavio je pred sudom u Beogradu da je slučaj protiv njega iscenirao šef uprave kriminalističke policije Rodoljub Milović.
Šarić je takođe svedočio da je Milović uzeo mito u iznosu od više miliona evra od rivalske kriminalne bande kako bi je zaštitio od podizanja optužnice.
Nakon toga, predsednik Tomislav Nikolić i Vučić sastali su se sa ministrim unutrašnjih poslova Nebojšom Stefanovićem 20. juna.
Nakon tog sastanka Nikolić se obratio građanima na državnoj televiziji i pozvao je na smenu policijskog rukovodstva.
„Nisam zadovoljan borbom protiv kriminala u policiji i iskorenjavanjem zla sa naših ulica -- narko dilera i narko kartela. U borbi protiv takvog zla koje uništava naše društvo nisu postignuti rezultati u proteklom periodu, očigledno zato što te kriminalne grupe imaju pomoćnike, saučesnike i doušnike u ministarstvu unutrašnjih poslova“, rekao je Nikolić.
Vučić je rekao da vlada nema izbora osim da smeni pet šefova uprava policije kako bi „resetovala sistem“ i omogućila da policija služi građanima.
„To je bio jedini način“, rekao je on.
Promene su neophodne i sve sumnjive ilegalne aktivnosti treba istražiti, rekao je Zlatko Nikolić sa Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu.
„Vlada je napravila dobar korak. Imidž policije je poljuljan. Moralo je doći do reakcije“, izjavio je Nikolić za SETimes.
Međutim, neki eksperti se protive tome i kažu da su šefovi policijskih uprava smenjeni bez opipljivih dokaza.
„Uvek je bilo smena u policiji. Normalno je da svako bira tim sa kojim će raditi. Ali, opasno je raditi to na ovaj način, kada je vrh policije kriminalizovan bez jakih dokaza“, kaže Mile Novaković, bivši šef uprave kriminalističke policije, u izjavi za SETimes.
Vlada ima pravo da otpušta zvaničnike, ali ovom koraku su prethodili spinovanje i izmišljene afere, rekla je sociolog Vesna Pešić.
„Vlada konstantno izmišlja neke afere u pokušaju da prikrije činjenicu da zapravo nema nikakvih rezultata ili reformi“, rekla je Pešićeva.
Međutim, zvaničnici iz Vučićeve Srpske napredne stranke (SNP) odbacuju kritike.
U policiji neće biti političkih postavljenja, a reforma policije je jedan od prioriteta države, rekla je Jadranka Joksimović, članica predsedništva SNP.
„Vlada je obavila svoj posao na osnovu jasnih argumenata [koje su pružile] državne institucije“, dodala je ona.
Šta Srbija može da učini da bi dodatno unapredila sposobnost vlasti u borbi protiv organizovanog kriminala? Iznesite svoje mišljenje u prostoru za komentare.