Translate

08. 01. 2015.

Inicijativa za izmenu i dopunu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom




Inicijativa za izmenu i dopunu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom

četvrtak, 04 decembar 2014

Zaštitnik građana podneo Inicijativu za izmenu i dopunu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom u cilju potpunijeg ostvarivanja roditeljskog i dečjeg dodatka i usklađivanja sa odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i načelom inkluzivnog

Na osnovu člana 18. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana („Službeni glasnik RS“, br. 79/2005 i 54/2007) podnosim Vladi Republike Srbije
  
I N I C I J A T I V U

da Narodnoj skupštini Republike Srbije predloži Zakon o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ("Sl. glasnik RS" br. 16/02, 115/05, 107/09 i 104/14), kojim će se

  • propisati da otac deteta može ostvariti pravo na roditelјski dodatak u slučaju kada je majka deteta strani državlјanin ili lice bez državlјanstva, a otac i/ili dete domaći državlјani;
  • propisati da otac deteta može ostvariti pravo na roditelјski dodatak u slučaju kada majka nema prebivalište u Republici Srbiji, a otac i/ili dete imaju;
  • propisati da dete koje je državlјanin Republike Srbije i koje živi i školuje se u Republici Srbiji može ostvariti pravo na dečji dodatak i kada se nalazi pod neposrednom brigom roditelјa koji nema državlјanstvo Republike Srbije, odnosno nema prebivalište u Republici Srbiji;
  • brisati ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje kao uslov za ostvarivanje prava na roditelјski i dečji dodatak dodatak;
  • odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom uskladiti sa odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i načelom inkluzivnog obrazovanja.
R a z l o z i

Odredbama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom kojima se uređuje roditelјski dodatak propisano je da  "roditelјski dodatak ostvaruje majka za prvo, drugo, treće i četvrto dete pod uslovom da je državlјanin Republike Srbije, da ima prebivalište u Republici Srbiji i da ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu preko Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje"  (u dalјem tekstu RFZO). Ovo pravo može ostvariti otac deteta, izuzetno, "ukoliko majka deteta nije živa, ukoliko je napustila dete ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu" .


Odredbama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom kojima se uređuje dečji dodatak propisano je da  "dečji dodatak ostvaruje jedan od roditelјa koji neposredno brine o detetu, koji je državlјanin Republike Srbije, ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije i ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu preko RFZO, za prvo, drugo, treće i četvrto dete po redu rođenja u porodici" .Ovo pravo može da
_________________
[1] чл. 14. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
[1] чл. 14. ст. 7. Закона о финансијској подршци породици са децом
[1] чл. 17. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
__________________________________________________________________
2
_______________________________________________
ostvari stranac "koji radi na teritoriji Republike Srbije, ako je to određeno međunarodnim sporazumom" . Pravo na dečiji dodatak ostvaruje se pod uslovom da ukupan mesečni prihod ne prelazi propisani iznos .

Zakon je pravo na dečji dodatak priznao detetu do 19. godine, ukoliko je na redovnom školovanju, a izuzetno i do 26. godine kada je reč o detetu "za koje je donet akt o razvrstavanju" . Zakon je propisao i da se uvećava cenzus za ostvarivanje prava na dečji dodatak, kada u porodici živi dete " za koje je donet akt o razvrstavanju" .

Citirane odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, potrebno je izmeniti iz sledećih razloga:

1. Roditelјski dodatak je mera podsticaja rađanja čiji je cilј povećanje broja dece koja će biti državlјani Republike Srbije i u njoj živeti. Dete može da stekne državlјanstvo Srbije i kada majka nije državlјanka Srbije, dok prijava detetovog prebivališta na teritoriji Republike Srbije nije povezana sa državlјanstvom roditelјa (prebivalište deteta je prebivalište jednog ili oba roditelјa ).

Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom propisao je samo tri slučaja kada se otac može pojaviti kao nosilac prava na roditelјski dodatak: kada majka deteta nije živa; kada je majka napustila dete; i kada iz objektivnih razloga majka ne može da neposredno brine o detetu. Nedostatak državlјanstva Republike Srbije na strani majke nije propisan kao objektivna okolnost i opravdan razlog da na mesto majke, kao nosilac prava na roditelјski dodatak, stupi otac. Ustavni sud Republike Srbije je doneo Odluku , kojom je odbio predloge za utvrđivanje neustavnosti odredbi čl. 14. st. 1, 4. i 7. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom "pod uslovom da se odredba člana 14. stav 7. Zakona tumači i primenjuje na način da pravo na roditelјski dodatak, ako ispunjava uslove iz st. 1. do 5. ovog člana, može ostvariti i otac deteta ukoliko majka nije državlјanin Republike Srbije". Sud je stao na stanovište je potrebno "da se sporno pravno pitanje uredi na jasan i nedvosmislen način navedenim Zakonom, kako bi se otklonila eventualna potreba za dalјim, odnosno dodatnim tumačenjem odredaba člana 14. Zakona".

2.  Za razliku od roditelјskog dodatka koji je pravo roditelјa, dečji dodatak je pravo deteta. Na to upućuju i same zakonske odredbe ("dečji dodatak pripada detetu..." ), a potvrđuje i stav Vrhovnog kasacionog suda: "Dečji dodatak predstavlјa deo troškova koji se odnose na mesečne potrebe svakog deteta, kojim se doprinosi ostvarivanju bolјeg životnog standarda deteta, pa sredstva od dečjeg dodatka pripadaju detetu na čije se ime isplaćuju, a ne roditelјu kome se isplaćuju" .


Shodno važećim zakonskim odredbama, dete koje je državlјanin Republike Srbije, sa prebivalištem u Republici Srbiji, koje je zdravstveno osigurano i na školovanju u Republici Srbiji, čiji su prihodi niži od granice koju je zakon postavio, neće ostvariti pravo na dečji dodatak ako se o njemu neposredno stara roditelј stranac bez zaposlenja, bez prebivališta u Republici Srbiji i bez zdravstvenog osiguranja. Činjenice da je roditelј bez zaposlenja, bez
_________________
[1] чл. 14. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
[2] чл. 14. ст. 7. Закона о финансијској подршци породици са децом
[3] чл. 17. ст. 1. Закона о финансијској подршци породици са децом
[4] чл. 17. ст. 5. Закона о финансијској подршци породици са децом
[5] чл. 19. Закона о финансијској подршци породици са децом
[6] чл. 17. ст. 9. Закона о финансијској подршци породици са децом
[7] чл. 20. Закона о финансијској подршци породици са децом
[8] чл. 11. Закона о пребивалишту и боравишту грађана ("Сл. гласник РС" бр. 87/11)
[9] Одлука бр. ИУз 40/2012 од 11. јула 2014. године,  објављена 1. октобра 2014. године у "Сл. гласнику РС", бр. 104/2014
[10] чл. 17. ст. 6-9. Закона о финансијској подршци породици са децом
[11] Врховни касациони суд , Рев. бр. 690/2012 од 12. 09. 2012. године
____________________________________________________________________
 3
_________________________________________________________________________

mogućnosti zaposlenja (jer je stranac) i bez zdravstvenog osiguranja već same po sebi ukazuju na porodicu koja je ekonomski i socijalno ugrožena. S obzirom da je dečji dodatak mera usmerena na podršku materijalno ugroženoj deci, uslovlјavanje ostvarivanja ovog prava državlјanstvom, prebivalištem i zdravstvenim osiguranjem roditelјa koji se neposredno stara o detetu nije u skladu sa cilјem zbog koga je ovaj zakon donet, jer iz prava na dečji dodatak može da isklјuči decu kojoj je ova vrsta društvene podrške neophodna.

3.            Obavezno zdravstveno osiguranje majke, odnosno roditelјa koji se neposredno stara o detetu (bez obzira na državlјanstvo), kao uslov za ostvarivanje roditelјskog, odnosno dečjeg dodatka otežava i onemogućava ostvarivanje prava deteta i roditelјa u situaciji kada veliki broj građana faktički nemaju zdravstveno osiguranje zbog propusta trećih lica da izmiruju doprinose za zdravstveno osiguranje i propusta organa vlasti da preduzmu mere propisane za takve slučajeve . Zadržavanjem ovih uslova mogle bi biti uskraćene mere finansijske podrške porodicama i deci kojoj je takva podrška potrebna, i kod kojih su nedostatak zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite samo jedan od oblika ili rezultata socijalne isklјučenosti i siromaštva.

4.            Donošenjem Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja  uveden je princip inkluzivnog obrazovanja dece. Zakonom su ukinute komisije za razvrstavanje, a u sistem uvedene interresorne komisije koje ne procenjuju sposobnost deteta da se školuje i "razvrstavaju" decu, već procenjuju potrebu deteta za dodatnom podrškom u obrazovanju.
                ZAŠTITNIK GRAĐANA

                Saša Janković





[12] Годишњи извештај Заштитника грађана за 2013. годину, стр. 108

Nezakoniti postupci poreskih uprava




                                                                     

                        Nezakoniti postupci poreskih uprava

 četvrtak, 31 jul 2014


Filijala Poreske uprave u Kruševcu i Regionalno odeljenje Poreske uprave u Kragujevcuodbili su zahtev pritužioca za naknadu troškova angažovanja stručne pravne pomoći u poreskom postupku, suprotno propisanoj obavezi organa da sam snosi troškove postupka, čime su pritužioca izložili troškovima vođenja upravnog spora, a nadležni sud dodatno opteretili, stoji u Mišljenju Zaštitnika građana

Na osnovu člana 138. stav 2. Ustava Republike Srbije[1], člana 24. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana[2] i činjenica do kojih je došao u postupku kontrole rada Ministarstva finansija Republike Srbije, Poreske uprave, Regionalnog odelјenja Kragujevac, pokrenutog na osnovu pritužbe Z. S. iz Kruševca, ul. … smatrajući da će doprineti unapređenju rada organa uprave, a naročito ostvarivanju načela dobre uprave, jačanju vladavine prava i efikasnijoj zaštiti prava građana, Zaštitnik građana daje

M I Š Lj E Nј E

Filijala Poreske uprave u Kruševcu povredila je pravo pritužioca Z. S. na naknadu troškova za angažovanje stručne pravne pomoći u poreskom postupku, time što je rešenjem br. 434-05/1577-5/2013 od 27. 06. 2013. godine odbila pritužiočev zahtev za njihovu naknadu, suprotno zakonom propisanoj obavezi organa uprave da troškove stranke i drugog lica u postupku, prouzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti ili u javnom interesu, a koje stranka odnosno drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojim ponašanjem, snosi sam organ.

I Regionalno odelјenje Poreske uprave u Kragujevcu povredilo je pravo pritužioca Z. S. na naknadu troškova za angažovanje stručne pravne pomoći u poreskom postupku, suprotno već navedenoj zakonom propisanoj obavezi organa da sam snosi troškove postupka, time što je rešenjem br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 18. 10. 2013. godine odbilo njegovu žalbu.

Postupajući na taj način, navedeni organi su pritužioca izložili troškovima vođenja upravnog spora radi ostvarivanja zakonom priznatog prava, a nadležni sud dodatno opteretili.

Potrebno je da se prvostepeni i drugostepeni poreski organ u budućem radu, prilikom odlučivanja o troškovima postupka, rukovode zakonom propisanim obavezama organa, vodeći računa o predviđenim uslovima za naknadu troškova, a naročito o tome da li je postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili po zahtevu stranke, o ishodu postupka, kao i o tome da li je stranka svojim ponašanjem prouzrokovala nastanak troškova.

Potrebno je da Centrala Poreske uprave, u okviru svojih nadležnosti, obezbedi ujednačeno i zakonito postupanje svih organizacionih jedinica u svom sastavu, u cilјu unapređivanja rada poreskih organa i efikasnije zaštite prava građana.



R a z l o z i:

2
__________________________________________________________
Zaštitniku građana pritužbom se obratio Z. S. iz Kruševca, izražavajući nezadovolјstvo radom filijale Poreske uprave u Kruševcu i Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu, zbog nemogućnosti da ostvari naknadu troškova poreskog postupka za pravnu pomoć koju je angažovao radi sačinjavanja žalbe, čija je osnovanost utvrđena. Pritužilac je ukazao da mu je rešenjem Filijale u Kruševcu br. 434-05/02605-052/2012 od 15. 04. 2012. godine utvrđen porez na registrovano oružje za 2012. godinu. Budući da je smatrao da porez ne duguje, angažovao je punomoćnika-advokata, koji mu je sastavio žalbu protiv prvostepenog rešenja. Na osnovu ovlašćenja sadržanog u članu 144. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji[3],  prvostepeni organ je rešenjem br. 434-05/02605-1/2012 od 15. 09. 2012. godine zamenio svoje ranije rešenje i utvrdio da pritužilac ne duguje porez na registrovano oružje za 2012. godinu. S obzirom da rešenjem od 15. 09. 2012. godine prvostepeni organ nije odlučio o zahtevu Z. S. za naknadu troškova za angažovanje punomoćnika-advokata, nakon ponovnog obraćanja pritužioca, Filijala u Kruševcu donosi rešenje br. 434-05/1755-k/2013 od 27. 06. 2013. godine, kojim odbija zahtev za naknadu troškova postupka. Protiv navedenog rešenja pritužilac podnosi žalbu, koja je odbijena rešenjem Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 18. 10. 2013. godine. Protiv drugostepenog rešenja pritužilac je pokrenuo upravni spor, koji je, prema raspoloživim informacijama, još uvek u toku.

Z. S. smatra da mu je odlukama prvostepenog i drugostepenog organa povređeno pravo da u poreskom upravnom postupku preduzima radnje preko punomoćnika. Osporava stav drugostepenog organa da su troškovi zastupanja opravdani isklјučivo u slučajevima obaveznog zastupanja, kao i stav prema kome se opravdanost angažovanja stručne pravne pomoći ceni u zavisnosti od visine poreskog duga koji se pravnim sredstvom osporava.

Polazeći od toga da je u pitanju poreski upravni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, i da je reč o troškovima koje stranka nije prouzrokovala svojim ponašanjem, a njihova naknada joj je uskraćena, Zaštitnik građana pokrenuo je postupak kontrole i pored toga što u ovoj stvari još uvek nisu iskorišćena sva raspoloživa pravna sredstva, na osnovu člana 25. stav 5. Zakona o Zaštitniku građana[4]. Prilikom donošenja odluke o pokretanju postupka Zaštitnik građana je ocenio da navodi pritužbe i priložena dokumentacija čine verovatnom povredu ustavnog prava na pravnu pomoć, povredu zakona i povredu principa dobre uprave od strane prvostepenog i drugostepenog poreskog organa. Broj građana koji se nalaze ili se mogu nalaziti u istoj pravnoj i faktičkoj situaciji takođe je uzet u obzir prilikom donošenja odluke o pokretanju postupka.

Stoga je aktom Zaštitnika građana 112-4619/13 (delovodni broj 36512) pokrenut postupak kontrole. Od Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu zatraženo je izjašnjenje o osnovanosti pritužbe.

Navedeni organ dostavio je izjašnjenje aktom br. 400-037-05-00015/2013-D4001 od 08. 01. 2014. godine, kojim je osporio osnovanost pritužbe. Ukazao je da je pritužiočeva žalba odbijena u delu koji se odnosi na naknadu troškova postupka, zbog toga što je članom 104. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku[5] propisano da svaka stranka snosi svoje troškove prouzrokovane postupkom, kao što su troškovi dolaženja, dangube, izdaci za takse, za pravno zastupanje i stručno pomaganje, dok je stavom 3. ovog člana propisano da se troškovi za pravno zastupanje
3
_________________________________________________________
nadoknađuju samo u slučajevima kada je takvo zastupanje bilo nužno, odnosno opravdano. Drugostepeni organ takođe je ukazao na odredbu člana 16. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji o postavlјanju zastupnika po službenoj dužnosti, pa nalazi da u konkretnom slučaju nije bilo nužno angažovanje advokata, zbog čega smatra da je prvostepeni organ pravilno postupio kada je odbio zahtev za naknadu troškova u iznosu od 12.000,00 dinara. Takođe je istaknuto da je u ovoj stvari u toku upravni spor, i da je drugostepeni organ dostavio Upravnom sudu odgovor na tužbu svojim aktom br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 17. 12. 2013. godine, čija kopija je priložena uz izjašnjenje.
* * *

Članom 67. stav 1. i 2. Ustava Republike Srbije svakome se, pod uslovima određenim zakonom, jemči pravo na pravnu pomoć, pri čemu pravnu pomoć pružaju advokatura, kao samostalna i nezavisna služba, i službe pravne pomoći, koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.


Članom 4. stav 1. i 3. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisana je obaveza Poreske uprave da ostvaruje sva prava i obaveze iz poreskopravnog odnosa u skladu sa zakonom, pri čemu je dužna da utvrđuje činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju činjenicama koje idu u prilog i na štetu poreskom obvezniku.

Članom 13. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je da poreski obveznik može učestvovati u poreskopravnom odnosu preko svog punomoćnika ili zakonskog zastupnika, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Ako poreski obveznik lično učestvuje u poreskopravnom odnosu, može da ima i punomoćnika, a ako punomoćnik u njegovo ime učestvuje u poreskopravnom odnosu, može i lično da učestvuje.

Članom 3. stav 2. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je da se, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano, poreski postupak sprovodi po načelima i u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

Članom 103. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da troškove postupka, kada je postupak koji je pokrenut po službenoj dužnosti završen povolјno za stranku, snosi organ koji je postupak pokrenuo.

Članom 104. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se troškovi za pravno zastupanje naknađuju samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno, odnosno opravdano.

Članom 104. stav 6. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da troškove stranke i drugog lica u postupku, prouzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti ili u javnom interesu, a koje stranka odnosno drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojim ponašanjem, snosi organ.

* * *

Nakon sprovedenog postupka kontrole, razmatranja argumentacije koju su izneli pritužilac i poreski organ, i analiziranja obrazloženja prvostepenog i drugostepenog rešenja, kojim je odbijen zahtev za naknadu troškova postupka, odnosno žalba pritužioca,
4
____________________________________________________
Zaštitnik građana je uočio nepravilnosti u radu Filijale Poreske uprave u Kruševcu i Regionalnog odelјenja Poreske uprave u Kragujevcu, koje su za posledicu imale kršenje ustavnih i zakonskih prava pritužioca, kao i kršenje principa dobre uprave, na koje ovim mišlјenjem ukazuje, u cilјu unapređenja budućeg rada pomenutih organa.

U obrazloženju rešenja br. 434-05/1755-k/2013 od 27. 06. 2013. godine, kojim je odbijen zahtev za naknadu troškova postupka, prvostepeni organ se poziva na član 104. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da se troškovi pravnog zastupanja naknađuju samo kada je takvo zastupanje bilo nužno, odnosno opravdano, obrazlažući svoj pravni stav vrlo neodređeno, da „obzirom na vrednost troškova, zastupanje poreskog obveznika od strane advokata nije bilo nužno“.

Drugostepeni organ u obrazloženju rešenja br. 400-433-14-00909/2013-D4001 od 18. 10. 2013. godine nešto je konkretniji, te konstatuje da je u prvostepenom postupku materijalno pravo pravilno primenjeno, ističući da je članom 104. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku propisano da svaka stranka snosi svoje troškove prouzrokovane postupkom, kao što su troškovi dolaženja, dangube, izdaci za takse, za pravno zastupanje i stručno pomaganje. Takođe se poziva na član 16. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kojim su regulisane situacije u kojima Poreska uprava po službenoj dužnosti iz reda poreskih savetnika ili advokata postavlјa zastupnika po službenoj dužnosti. Prema stavu drugostepenog organa, iz navedenih propisa proizilazi da u konkretnom slučaju nije bilo nužno angažovanje advokata, „posebno kada se ima u vidu visina poreske obaveze utvrđene rešenjem o utvrđivanju poreza na registrovano oružje, u iznosu od 5.840,00 dinara“, zbog čega drugostepeni organ nalazi „da je pravilno postupio prvostepeni organ kada je odbio zahtev za nadoknadu troškova postupka u iznosu od 12.000,00 dinara.“

Zaštitnik građana ne prihvata navedena tumačenja važećih propisa. I prvostepeni i drugostepeni organ insistiraju na primeni odredbe člana 104. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, koja govori o naknadi troškova pravnog zastupanja samo onda kada je ono bilo nužno, odnosno opravdano. Pri tom ne poklanjaju pažnju stavu 6. istog člana, koji predviđa da troškove stranke i drugog lica u postupku, prouzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojom ponašanjem, snosi organ. Član 103. stav 3. ZUP-a još određenije navodi da, kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti završen povolјno za stranku, troškove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo. Zaštitnik građana ne može prihvatiti navedena tumačenja, s obzirom da predstavlјaju pokušaj opravdavanja postupanja poreskih organa, suprotno izričitoj zakonom propisanoj obavezi, koja ne samo da se prenebregava, već se to čini na uštrb ostvarivanja prava građana.

U konkretnom slučaju, poreski postupak pokrenula je filijala Poreske uprave u Kruševcu, kako bi pritužiocu utvrdila obavezu po osnovu poreza na registrovano oružje za 2012. godinu. Suočen sa nezakonito utvrđenim porezom, pritužilac je posredstvom punomoćnika-advokata sačinio žalbu, čiju osnovanost prvostepeni organ prihvata, zamenjujući svoje ranije rešenje novim. Dakle, očigledno je da je greška prvostepenog organa dovela pritužioca u situaciju da, u cilјu zaštite svojih imovinskih prava i interesa, mora koristiti redovno pravno sredstvo – žalbu - u čemu je u potpunosti uspeo.


Državni organ koji je načinio propust u radu dužan je da u svakoj mogućoj meri i na svaki dozvolјen način otkloni ili umanji posledice propusta prema građanima. Teret neorganizovanosti ili propusta na strani organa uprave ne treba da snosi građanin. Odgovornost za obavlјanje javnog posla nalaže da svaki organ uprave i službeno lice uloži poseban napor kako bi šteta po prava i interese građana usled propusta na strani izvršne vlasti bila sprečena.
5
__________________________________________________________________
Po oceni Zaštitnika građana, pritužilac je imao pravo da zatraži stručnu pravnu pomoć od subjekta koji je u skladu sa važećim propisima ovlašćen za njeno pružanje, kao i da zahteva da mu izdaci koje je tom prilikom učinio budu naknađeni. Pri tom je bez uticaja na ostvarivanje ovog prava odnos između visine utvrđene poreske obaveze i troškova zastupanja, pošto se od građana ne može očekivati da snose bilo kakve, makar i neznatne troškove, ukoliko su oni prouzrokovani nezakonitim i/ili nepravilnim radom organa uprave. Troškovi za sastavlјanje pravnih lekova propisani su Advokatskom tarifom, njihova visina nije arbitrarno određena, niti na bilo koji način zavisi od volјe pritužioca.

Pozivanje na član 16. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji takođe, po oceni Zaštitnika građana, nije od značaja u ovoj stvari, s obzirom da su njegovim odredbama regulisane situacije u kojima Poreska uprava po službenoj dužnosti postavlјa zastupnike iz redova poreskih savetnika ili advokata. To su slučajevi kada se sedište poreskog obveznika ne nalazi u mestu i na adresi navedenoj u posebnoj prijavi, kada nerezident u zakonskom roku ne obavesti Poresku upravu o svom poreskom punomoćniku, kada je vlasnik imovine koja je predmet poreskog postupka nepoznat, odnosno kada poreski obveznik očigledno izbegava da učestvuje u poreskom postupku, a njegovo učešće je obavezno.

U opisanim situacijama poreski obveznik nije dostupan poreskom organu, pa se imenuje zastupnik po službenoj dužnosti, kako bi se poreski postupak uopšte mogao sprovesti. Pravno zastupanje, po oceni Zaštitnika građana, ima znatno širi domašaj i nikako se ne može svesti isklјučivo na zastupanje u opisanim situacijama, niti bi se naknada troškova smela priznavati samo tada. Pravno zastupanje može biti nužno i opravdano i u drugim slučajevima, kada punomoćnika-advokata odabere sam poreski obveznik, uvažavajući odnos poverenja koji u takvim slučajevima neizostavno mora postojati, a ne samo onda kada zastupnika postavi Poreska uprava, suočavajući se sa nemogućnošću da drugačije sprovede poreski postupak.

Nepravilnim i suviše restriktivnim tumačem važećih propisa prvostepeni i drugostepeni organ su bez osnova ograničili ustavno pravo pritužioca na pravnu pomoć, odnosno uskratili njegovo zakonsko pravo da mu troškovi angažovanja pravne pomoći budu naknađeni, u situaciji kada je bio prinuđen da koristi pravno sredstvo, kako bi otklonio posledice nezakonitog i nepravilnog rada organa uprave.

Potvrda za ovakav stav Zaštitnika građana može se pronaći i u stavovima naše ranije sudske prakse, od kojih se ovom prilikom upućuje na presude Vrhovnog suda Srbije U. br. 231/2001 od 13. 07. 2001. godine i U. br. 1275/2007 od 11. 09. 2008. godine, koje se mogu pronaći u elektronskim bazama propisa. Izvodi iz navedenih sudskih odluka dostavlјaju se kao prilog uz                                   ovo mišlјenje.
Imajući u vidu da je u ovoj stvari, prema raspoloživim informacijama, upravni spor još uvek u toku, u očekivanju stava Upravnog suda o zakonitosti konačnog poreskog upravnog akta, Zaštitnik građana upućuje mišlјenje drugostepenom i prvostepenom poreskom organu (u odnosu na čiji rad nije vođen postupak kontrole), na osnovu člana 24. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana, smatrajući da će na opisani način doprineti unapređenju njihovog budućeg rada, efikasnijoj zaštiti prava građana i rasterećenju mehanizama sudske kontrole rada uprave.

Potrebno je da prvostepeni i drugostepeni poreski organ u budućem radu, prilikom odlučivanja o troškovima postupka, vode računa o svim zakonom propisanim uslovima za ostvarivanje prava na naknadu troškova, a naročito o tome da li je postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili po zahtevu stranke, o ishodu postupka, kao i o tome da li je stranka svojim ponašanjem prouzrokovala nastanak troškova.


Centrali Poreske uprave ovo mišlјenje se takođe upućuje, kako bi, u okviru svojih nadležnosti, preduzela mere radi obezbeđivanja ujednačenog i zakonitog postupanja svih organizacionih
6
___________________________________________________________________
jedinica u svom sastavu, u cilјu unapređivanja rada poreskih organa i efikasnije zaštite prava građana.

Kako bi se domašaj ovog mišlјenja mogao u potpunosti sagledati, potrebno je da Regionalno odelјenje Poreske uprave u Kragujevcu, po okončanju upravnog spora u ovoj stvari, dostavi Zaštitniku građana kopiju odluke Upravnog suda.

                                                                                                            ZAMENIK  ZAŠTITNIKA  GRAĐANA
                                                                                            Robert Sepi 
Dostaviti:
- Filijali Poreske uprave u Kruševcu,
- Regionalnom odelјenju Poreske uprave u Kragujevcu,
- Centrali Poreske uprave,
- kopiju pritužiocu.

Litvanija ušla u zonu evra



                   Litvanija ušla u zonu evra                                             
Objavljeno : 01.01.2015
            
Litvanija je 1. januara prešla na evro čime je ta zemlja koja beleži brz privredni rast i nije mnogo zadužena postala 19. članica zone evra. Litvanija, članica EU od 2004. godine, poslednja je baltička zemlja koja je nacionalnu valutu zamenila evropskom, a od uvođenja evra očekuje da će doprineti njenom ekonomskom razvoju. Nešto više od polovine građana podržava uvođenje evra, koje za njih predstavlja i dodatno jačanje veza sa Zapadom u trenutku kada su odnosi sa Rusijom napeti. Građani, međutim, strahuju da će zbog evra skočiti cene, ali vlasti navode da će to povećanje biti vrlo malo.

Do sredine januara u opticaju će biti i evro i litvanski litas a nakon toga samo evropski novčići i banknote.

Premijer Litvanije Algirdas Butkevicius veruje da će uvođenje evra doprineti ekonomskom razvoju zemlje i blagostanju građana.

Litvanija, članica EU od 2004. godine, poslednja je baltička zemlja koja je nacionalnu valutu zamenila evropskom - Estonija je to uradila 2011. a Letonija 2014. godine.

Litvanija je planirala da pristupi zoni evra 2007. ali tada nije ispunjavala kriterijume koji su se odnosili na stopu inflacije, a zatim ju je pogodila ekonomska kriza i bruto-domaći proizvod joj je pao za 15%.

Nakon bolnih mera štednje litvanska privreda se oporavila i u proteklih nekoliko godina beleži rast u proseku od 3%. Međutim, kresanja budžeta i smanjenje socijalnih davanja pokrenuli su talas migracije u bogate zemlje, uključujući Veliku Britaniju.

U EU je u julu 2014. odlučeno da se litvanska valuta menja po kursu od 3,4528 litasa za evro, što je kurs fiksiran u Mehanizamu deviznog kursa (ERM) EU, tzv. čekaonici u kojoj zemlje provedu dve godine pre prelaska na evro sa ciljem da se potvrdi stabilnost deviznog kursa.

Umesto litasa, za tromilionsku populaciji Litvanije spremno je 370 miliona novčića evra sa nacionalnim simbolom - vitezom Vitisom (Vytis) na konju, i 132 miliona banknota evra.

Litvanski građani imali su vremena da se bolje upoznaju s evrom i od početka decembra mogli su da kupe "početnu garnituru" evra u vrednosti 11,59 evra koja sadrži sve novčiće.

Prodavci na malo mogli su da biraju između "garniture" sa novčićima ukupne vrednosti 111 evra ili one od 200 evra.

Litvanci su se, takođe, oprostili od litasa tako što su napravili piramidu od milion novčića te vlaute, što je zabeleženo i u Ginisovoj knjizi rekorda.

Litvanci o evru

Tek nešto više od polovine (53%) Litvanaca obuhvaćenih istraživanjem Banke Litvanije iz sredine novembra misli pozitivno o usvajanju evra dok je 39% skpetično po tom pitanju.

Oni koji imaju pozitivan stav o prelasku na evro kao razloge za optmizam navode uklanjanje troškova zamene valuta, dalje približavanje Evropi, stabilnost i ekonomski rast.

Oni koji su sumnjičavi prema evru strahuju od rasta cena ili ne žele da ostanu bez nacionalne valute ili ih brine da li će se snaći kod promene valute.

Guverner centralne banke Vitas Vasiliauskas rekao je da evro dobija podršku u Litvaniji pre prelaska na tu valutu, što je suprotno trendu u drugim evropskim zemljama.

"Moram priznati da je i bezbednost među razlozima za podršku evru", rekao je za AFP litvanski ministar finansija Rimantas Šadžius.

Za Litvance pristupanje zoni evra predstavlja dodatno jačanje veza sa Zapadom u vreme napetosti u odnosima sa Rusijom.

"Jedinstvena evropska valuta znači i veću bezbednost i to je vrlo važno s obzirom na naše susedstvo", rekao je za AFP Vitautas Komka, službenik u kutlurnom centru u Viljnusu.

Na 20 Litvanaca jedan govori ruski, a ruski predsednik Vladimir Putin je obećao da će ih zaštititi. Mnogi Litvanci se nadaju da će evro biti simbolična zaštita od pritisaka Kremlja, piše list Ekonomist.

Strah od rasta cena

Međutim, podrška evropskoj valuti je povremeno padala ispod 50% pre svega zbog strahovanja da će prelazak na evro povećati cene.

"Evro neće povećati naše penzije ili plate, povećaće samo cene. Ali to je već odlučeno!", rekla je Danute Petkevičiene pokazujući na zgradu centralne banke, piše AFP.

Ministar finansija, međutim, ističe da cene ne bi trebalo da se povećaju više od 0,2 ili 0,3%.

Za razliku od poljskog zlota litvanski litas je od 2002. vezan za evro i zavisi od odluka Evropske centralne banke.

U Litvaniji je udeo deficita u BDP-u opao sa 5,5% u 2011. na 2,1% u 2013, a prema prolećnoj ekonomskoj prognozi Komisije iz 2014, predviđeno je da će se zadžati na toj stopi i u 2014. godini. Državni dug je krajem 2013. iznosio 39,4% BDP-a, znatno ispod granice predviđene kriterijumima iz Mastrihta.

Očekivanja

Vlada ističe da je logično da Litvanija bude u istom monetarnom bloku kao njeni glavni ekonomski partneri i očekuje više investicija i povoljnije kredite.

Kako navode analitičari Ekonomista, investitori će ekonomsku politiku Litvanije smatrati predvidljivijom a banke te zemlje i centralna banka imaće pristup sredstvima ECB u slučaju preke potrebe.

To će doprineti smanjenju cene zaduživanja za Litvaniju, kao što je i bilo i u slučaju Estonije koja je ušla u zonu 2011. Centralna banka Litavije predviđa smanjenje prosečne kamate koju plaća vlada za 0,8 procentnih poena po ulasku u zonu.

Ni to nije sve. Naime, zona evra je najveći trgovinski partner Litvanije i upotreba zajedničke valute biće novi podsticaj za trgovinu. To je veoma značajano, s obzirom na sankcije koje je uvela Rusija, koja u normalnim okolnostima apsorbuje 30% litvanskog izvoza.

Pored toga, litvanske firme više neće trošiti novac za zaštitu od fluktuacija valute ili za plaćanje konverzije.

Sve u svemu, očekuje se da usvajanje evra na dugi rok podstakne litvanski BDP za oko 1,3%.

Međutim, neki ekonomisti upozoravaju na rizik od postepenog gubitka konkurentnosti litvanske privrede, ako se ne poboljša produktivnost, dok se plate povećavaju 5% godišnje.

Izvor: EurAktiv.rs

Gradnja socijalnih stanova rešenje za Evropu



Gradnja socijalnih stanova rešenje za Evropu


Kako EU može da oživi svoj složeni sistem? Ovaj naizgled pretežak zadatak ima iznenađujuće jednostavno rešenje: efikasnu promenu u načinu na koji EU koristi svoje mehanizme i oruđa, posebno kada je reč o stabmenoj izgradnji. Potrebno nam je malo čudo koje može da obezbedi povratak investicija, podstakne ekonomski razvoj i otvori radna mesta, unapredi socijalnu pravdu i učini privredu otpornom u slučaju nove finanijske krize. Bilo bi zaista čudo naći rešenje koje sve to može. Međutim, stambena izgradnja je jedna od retkih stvari oko koje mogu da se okupe i oni koji ne veruju u evropsku stvar. Bez obzira ko pobedi na ovim izborima (za Evropski parlament), Evropska komisija i Evropski parlament moraju da pitanju stambene izgradnje pristupe ambiciozno i kreativno.

Autori: Frejk Spinevajn (Freek Spinnewijn), direktor Evropske federacije nacionalnih organizacija za pomoć beskućnicima (FEANTSA) i Mark Iri (Marc Uhry), koordinator za evropske poslove u Fondaciji Abe Pjer (Abbe Pierre).

Stambena izgradnja je ključan sektor za evropsku ekonomiju. U 2007. pre ekonomske krize novogradnja je vredela 640 milijardi evra ili 8,2% bruto domaćeg proizvoda u Evropi. Između 2000. i 2007. zahvaljujući rastu građevinarstva, zaposlenost u tom sektoru je porasla za 30%, pokazuju podaci Eurostata. Kriza je zaustavila ovaj rast a zatim je usledilo zatvaranje radnih mesta.

Finansijska kriza je počela sa problemima na tržištu nekretnina, izazvanim neetičkim i neregulisanim praksama nuđenja hipotekarnih kredita u SAD. Prema podacima Eurostata, trećina porodica sa najnižim prihodima u Evropi troši više od 40% prihoda na smeštaj, što je porast od 5% od 2008. U Grčkoj, vlada je proglasila trgogodišnji moratorijum na prinudnu naplatu i preuzimanje stanova i kuća pod 800.000 rizičnih hipotekarnih kredita. Španija je paralizovana prinudnim naplatama zbog kojih je hiljade porodica moralo da napusti svoje domove, a španska ekonomija gurnuta u duboku recesiju. U Španiji raste broj porodica i građana bez domova, dok je Sareb banka, u koju je vlada prenela nenaplative kredite iz španskih banaka, kupila 76.000 praznih kuća i 15.000 parcela.

Lokalne vlasti pokušavaju da se izbore s problemima a siromaštvo raste u urbanim centrima, posebno onim gde su špekulacije na tržištu nekretnina stvorile opasne balone, poput Londona. Druga područja, posebno ruralna, pokušavaju da se izbore sa suprotnim problemom, slabim tržištem sa nekvalitetnim nekretninama na raspolaganju.

U poslednjih 15 godina stambeno pitanje je bilo motor produbljavanja nejednakosti. Nekretnine su postajale sve skuplje za porodice sa malim prihodima, dok su istovremeno ostajale iste za najbogatije. Vlasnici stanova i nekretnina su gledali kako raste vrednost njihove imovine, dok je opadala kupovna moć građana sa srednjim i niskim prihodima. Cela Evropa je pogođena: nedostatak stanova, nestabilne cene, prazne kuće, propadanje urbanih sredina i nekvalitetne nekretnine na raspolaganju.

Naravno, beskućnici su najteže pogođeni ovom ekonomskom i stambenom krizom. Tim više jer se ranjiva populacija obično stigmatizuje u vremenima ekonomske recesije. Svedoci smo uznemirijućih trendova širom Evrope pošto se donose zakoni i propisi kojima se krivično gone i kažnjavaju siromašni ljudi. Na primer, još stroži predlog zakona protiv remećenja javnog reda u Velikoj Britanija, hapšenje prosjaka u Francuskoj, novčane kazne, prinudan javni rad u Mađarskoj i čak kažnjavanje zatvorom ljudi koji su morali da spavaju napolju, kao i loše postupanje prema Romima u većini članica EU. Ova stigmatizacija i gonjenje najisključenijih iz društva suprotno je ciljevima i idealima našeg evropskog projekta nakon Drugog svetskog rata.

Očigledno, postoje dobri razlozi da se nešto uradi u vezi sa stambenim pitanjem u Evropi. Delovanjem će se bolje odgovoriti na socijalne potrebe i potrebu za novim podstrekom za privredu, boljom zaštitom životne sredine i odbranom našeg demokratskog sistema. To je moguće i čak jednostavno.

Javna ulaganja u stambenu izgradnju nisu trošenje javnog novca u tradicionalnom smislu. I u slučaju da su stanarine niske, investicija se uvek vraća. U tom smislu, ulaganje u stambenu izgradnju je manje trošak a više prednost kao što je pokazala praksa socijalnog stanovanja u Francuskoj. I u ovim teškim ekonomskim vremenima, kreativna javna uprava može i treba da koristi inovatine mehanizme za prikupljanje finansija za socijalno stanovanje. Dobar primer je francuski Livre A (Livret A), jedinstven mehanizam štednje kojim se finansiraju socijalna rešenja. To bi moglo da se uvede i na evropskom nivou ako EU može da obezbedi zajmove i smernice za određene politike, na primer smernice za izdavanje, i standarde u oblasti životne sredine i energetske efikasnosti. EU je već podržala adaptaciju zgrada u cilju veće uštede energije. Ova šema može da bude osnažena i proširena na druga ulaganja, na primer na zajmove za kupovinu zemljišta za izgradnju socijalnih stanova, kao i na uređenje privatnog izdavanja, podršku različitim sektorima stanovanja putem finansiranja udruživanja i drugo.

Evropski parlament, evropski ministri nadležni za položaj beskućnika i stambena pitanja, Komitet regiona, Ekonomski i socijalni komitet i drugi pozivali su na donošenje evropske strategije za beskućnike. Do sada međutim, Evropska komisija je ignorisala ove pozive iz demokratksih institucija EU. Naredni saziv Parlamenta, zajedno sa narednim predsednikom EU (Evropskog saveta) može da nađe izlaz iz ćorsokaka i nešto promeni - to je svima u interesu.

Stambena izgradnja može dati i ekonomski podstrek u EU bez značajnijih javnih troškova. EU može da, podržavanjem rešavanja stambenog pitanja za one kojima je to potrebno, pokaže da štiti svoje građane. Još bolje, stimulisanje stambene izgradnje otvoriće nova radna mesta. Na primer, ako bi EU podržala program izgradnje tri miliona domova u Evropi, to bi otvorilo 1,5 miliona radnih mesta. Takav program bi mogao da ispuni socijalne ciljeve i stimuliše tehnološke inovacije dok bi građevinari radili na ispunjavanju ekoloških standarda kako bi snizli troškove korišćenja. Radeći na stabilizaciji izgradnje i tržišta nekretnina EU bi mogla da doprinese razjašnjenju oko vrednosti imovine banaka i tako podstakne poverenje potrošača.

Nije nam potrebno čudo, sve što treba da uradimo jeste da dokažemo da solidarnost i efikasna privreda nisu u suprotnosti. Možemo i treba da uradimo to na evropskom niovu. U teškim vremenima kao ovim, žene, muškarci i institucije mogu da pokažu od čega su sazdani.

To je zadatak koji postavljamo pred vas, budući članovi Evropskog parlamenta i koledža komesara.

Prevod: M.P.

07. 01. 2015.

Šef ljudskih prava Ujedinjenih Nacija osuđuje napad u Parizu



Šef ljudskih prava Ujedinjenih Nacija osuđuje napad u Parizu

Geneva ( January 7th 2015) – Izjava visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih Nacija, Zeid Ra’ad  Al Hussein o ubistvu ljudi u kancelarijama Charlie Hebdo magazina u Parizu:

„Potpuno osuđujem ovaj užasan i nemilosrdan napad na radnike medija i policijskih oficira u Parizu koji se desio danas, i molim svakoga ko zna neku informaciju koja pomaže da se lokalizuju oni koji su isplanirali i izvali ovaj grozan kriminal da odmah obavaste francuske vlasti pre nego što se ugroze životi drugih ljudi. 

Nudim  moje iskreno saučešće francuskom narodu naročito porodicama, prijateljima i kolegama onih koje su hladnokrvno ubili u svojim kancelarijama i onima koji leže u kritičnom stanju u bolnicama.”

„Sloboda izražavanja i mišljenja je kamen temeljac za svako demokratsko društvo.

Ne smemo dozvoliti da oni koji hoće podeliti društvo na osnovu religije, etništva ili na nekoj drugoj osnovi u tome uspevaju. 

Pravila zakona moraju nas ujediniti da stojimo čvrsto protiv takvih terorističkih akcija.

Pravila zakona takođe zahtevaju od nas da potražimo  da bismo uhapsili i kaznili one koji su direktno odgovorni za izvršavanje, planiranje ili su saizvršioci specifičnih kriminala i da ne optužujemo šire grupe ljudi.”


Ako dozvolimo da ovaj napad  ohrabrujediskriminaciju i predrasudu onda dajemo u ruke oruđe ekstremistima čiji je čist cilj  da podele religije i društvo.

Imajući u vidu mržnju prema strancima i osećanje otpora prema migraciji ljudi koji su već prisutni u Evropi ja sam veoma zabrinut da ovaj strašan isplanirani čin iskoristiti ekstremisti svih vrsta.” 


UN Human Rights, follow us on social media:

Prevod služba 
"Udruženja novinara Roma" 



Le Rapporteur spécial de l’ONU sur la liberté d’expression condamne l’attaque contre les journalistes à Paris



La version anglaise se trouve ci-dessous
English version, see below

Le Rapporteur spécial de l’ONU sur la liberté d’expression condamne l’attaque contre les journalistes à Paris

GENÈVE (7 Janvier 2015) - Le Rapporteur spécial des Nations Unies sur la liberté d'opinion et d'expression, David Kaye, a condamné dans les termes les plus forts l'attaque contre les journalistes du magazine Charlie Hebdo à Paris.

« L'attaque d'aujourd'hui est l'une des plus graves attaques contre des journalistes et la presse libre dans l'histoire récente », a déclaré l'expert en droits de l’homme. Selon les rapports, des hommes armés ont tué au moins douze personnes au siège du magazine satirique situé au cœur de Paris. « Il est crucial à un moment comme celui-ci de réaffirmer l'importance vitale d'une presse libre dans les sociétés démocratiques. »

« Il y aura des voix exhortant les satiristes en particulier de faire preuve de prudence dans leur expression », a fait remarquer M. Kaye. « J’exhorte le contraire: que tous ceux qui ont la capacité de réfréner une telle violence le fasse maintenant et en termes clairs et absolus. »

« Choqué par la violence utilisée aujourd'hui, j’exprime ma solidarité avec les journalistes, les satiristes et les artistes menacés », a déclaré l'expert. « J’attends avec impatience non seulement que les responsable d’une  violence aussi horrible soient sanctionnés, mais aussi d'entendre toutes les voix du spectre politique entier condamner cette violence sans équivoque. »

Le Rapporteur spécial a adressé ses plus sincères condoléances aux familles des victimes et au peuple français.

FIN

David Kaye (USA) a été nommé Rapporteur spécial sur la promotion et la protection du droit à la liberté d’opinion et d’expression en août 2014 par le Conseil des Droits de l’Homme des Nations Unies. Pour plus d’informations, allez visiter : http://www.ohchr.org/EN/Issues/FreedomOpinion/Pages/OpinionIndex.aspx

Les Rapporteurs spéciaux font partie de ce qui est désigné sous le nom des procédures spéciales du Conseil des droits de l’homme. Les procédures spéciales, l’organe le plus important d’experts indépendants du Système des droits de l’homme de l’ONU, est le terme général appliqué aux mécanismes d’enquête et de suivi indépendants du Conseil qui s’adressent aux situations spécifiques des pays ou aux questions thématiques partout dans le monde. Les experts des procédures spéciales travaillent à titre bénévole; ils ne font pas partie du personnel de l’ONU et ils ne reçoivent pas de salaire pour leur travail. Ils sont indépendants des gouvernements et des organisations et ils exercent leurs fonctions à titre indépendant.


Pour plus d’informations et des demandes de la presse, prière de contacter Amanda Flores (+41 22 917 9186 / aflores@ohchr.org) ou écrire à freedex@ohchr.org

Pour les demandes des médias relatives à d’autres experts indépendants des Nations Unies :
Xabier Celaya, Droits de l’homme de l’ONU – Unité média (+ 41 22 917 9383 / xcelaya@ohchr.org)  

ONU Droits de l’homme, suivez-nous sur les réseaux sociaux :  

Regardez l’Index universel des droits de l’homme : http://uhri.ohchr.org/fr/


NEWS RELEASE

UN Special Rapporteur on freedom of expression condemns attack on journalists in Paris


GENEVA (7 January 2015) – The United Nations Special Rapporteur on freedom of opinion and expression, David Kaye, condemned in the strongest possible terms the  attack on journalists at the magazine Charlie Hebdo in Paris.

“Today’s attack is one of the gravest attacks on journalists and a free press in recent history,” the human rights expert said. According to reports, gunmen killed at least twelve individuals at the satirical magazine based in the heart of Paris. “It is critical at a time like this to reiterate the vital importance of a free press in democratic societies.”

“There will be voices urging satirists in particular to exercise caution in their expression,” Mr. Kaye noted. “I urge the opposite: that all those with any capacity to restrain such violence to do so now and in clear and absolute terms.”

“Shocked by today’s display of violence, I express my solidarity with journalists, satirists, and artists under threat,” the expert said. “I look forward not only to accountability for this horrific violence but also to hear all voices across the political spectrum condemning it unequivocally.”

The Special Rapporteur extended his deepest sympathies to the families of the victims and the people of France.

ENDS

David Kaye (USA) was appointed as Special Rapporteur on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression in August 2014 by the United Nations Human Rights Council. Learn more, log on to: http://www.ohchr.org/EN/Issues/FreedomOpinion/Pages/OpinionIndex.aspx

The UN human rights experts are part of what is known as the Special Procedures of the Human Rights Council. Special Procedures, the largest body of independent experts in the UN Human Rights, is the general name of the independent fact-finding and monitoring mechanisms of the Human Rights Council that address either specific country situations or thematic issues in all parts of the world. Special Procedures’ experts work on a voluntary basis; they are not UN staff and do not receive a salary for their work. They are independent from any government or organization and serve in their individual capacity.

UN Human Rights, country page – France: http://www.ohchr.org/EN/Countries/ENACARegion/Pages/FRIndex.aspx

For further information and media requests, please contact Amanda Flores (+41 22 917 9186 / aflores@ohchr.org) or write to freedex@ohchr.org

For media inquiries related to other UN independent experts:
Xabier Celaya, UN Human Rights – Media Unit (+ 41 22 917 9383 / xcelaya@ohchr.org)  

UN Human Rights, follow us on social media:

Storify:        http://storify.com/UNrightswire